img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fejsbuk

Zabrana deljenja sadržaja sa ruskih državnih medija na Fejsbuku

20. septembar 2024, 16:57 David El/DW
Foto: Pixabay/geralt
U javno vidljivim standardima Fejsbuk zajednice „uticaj iz inostranstva“ izričito je zabranjen
Copied

Kompanija Meta zabranila je deljenje sadržaja sa ruskih državnih medija, što verovatno ima veze sa dolazećim američkim izborima. Meta je već smanjila domet tih medija nedugo nakon početka ruske agresije na Ukrajinu i blokirala pristup iz EU i Velike Britanije nakon odgovarajućeg zahteva

Kompanija Meta zabranila je deljenje sadržaja sa ruskih državnih medija, što verovatno ima veze sa dolazećim američkim izborima.

Za korisnike u Evropi sve ostaje isto kada prolaze kroz sadržaje na Instagramu, Fejsbuku ili Tredsu. Ali, nešto se promenilo u drugim delovima sveta od utorka (17. septembar).

između mimova, snimaka slatkih maca i fotografija prijatelja s odmora, i dalje iskaču objave medija, ali više ne i objave ruskihdržavnih medija, uključujući RT i Sputnjik, piše DW.

Ni „obični“ korisnici više ne mogu da podele linkove koji vode do sadržaja ovih medija.

Jer, krovna kompanija Meta, koja osim već pomenutih platformi poseduje i WhatsApp, sada je rešila da eliminiše sa svojih mreža medije koje smatra propagandnim.

Kompanija je već smanjila domet tih medija nedugo nakon početka ruske agresije na Ukrajinu i blokirala pristup iz EU i Velike Britanije nakon odgovarajućeg zahteva.

„Nakon pažljivog razmatranja, proširili smo naše tekuće mere protiv ruskih državnih medija“, saopštila je kompanija, navodeći da je razlog „mešanje“ u poslove drugih država.

U javno vidljivim standardima Fejsbuk zajednice „uticaj iz inostranstva“ izričito je zabranjen.

Meta nije htela da na upit DW pojasni razloge i odgovori da li je tajming odabran zbog američkih izbora u novembru.

Ruska propaganda za uticaj na izbore

Andre Volf iz austrijskog udruženja za internet obrazovanje Mimikama ima jasno mišljenje o tome zašto je američka kompanija sada preduzela akciju:

„Imamo nekoliko sedmica do izbora u SAD, to je ključna tačka. I zato je korak preduzet sada, da se Rusija ne bi mešala“, rekao je Volf za DW.

Američka vlada već je tokom vikenda pooštrila sankcije protiv ruske propagandne mreže oko emitera RT. Ovaj potez je obrazložen indicijama da je RT, zajedno s ruskim tajnim službama, želeo da u interesu Kremlja manipuliše predsedničkim izborima zakazanim za oktobar u Moldaviji.

Prethodno je Bela kuća upozorila na rusko uplitanje u američke predsedničke izbore u novembru.

Vašingtonski Senat ovih dana ispituje visoke predstavnike velikih američkih korporacija – uključujući i glavnog portparola Mete Nika Klega.

Iz perspektive Feliksa Karte, koji istražuje regulaciju platformi kao saradnik Fondacije Mercator, Meta je znala za saslušanje pred Senatom kada je odlučila da blokira ruske medije.

„Može se pretpostaviti da je akcija protiv RT strateški pokrenuta tako da Nik Kleg ne ide praznih ruku pred senatore. Da može ukazati na konkretne mere protiv ruskih dezinformacija“, kaže Karte za DW.

Meta kao „dobar među lošima“?

Velike tehnološke kompanije nemaju baš najbolju reputaciju u svetu, ali sa stanovišta Andrea Volfa, Meta se predstavlja kao „dobra među lošima“.

U Parizu je krajem avgusta uhapšen osnivač Telegrama Pavel Durov jer mu se zamera nedostatak saradnje u borbi protiv nelegalnih sadržaja.

U Brazilu je sud blokirao platformu X nakon što njen vlasnik Ilon Mask nije preduzeo korake protiv desničarskih lažnih vesti.

Meta, čiji je najstariji brend Fejsbuk na mreži već dve decenije, ima iza sebe najduži proces učenja od svih, kaže Andre Volf. „Pošto su bili prvi i najveći, uvek su svi upirali prstom u njih“, kaže portparol Mimikama.

„Uvek su bili tu kada je trebalo nešto razviti, bilo da se radi o politici protiv govora mržnje ili protiv lažnih vesti. Meta je prva počela da označava lažne vesti“, dodaje on.

No, ne treba zaboraviti, upozorava Volf, da Meta i dalje zarađuje novac tako što širi sadržaje koji na ljude ostavljaju jake emocije ili polarizuju. Tako, naime, ljudi više vremena provode na platformi, a to znači milijarde od oglašivača.

Feliks Karte, koji je već radio za EU, NATO i globalnu neprofitnu organizaciju Reset.Tech, ne veruje da je za Metu neophodno da sada polira imidž.

On podseća da je 2021. godine bivša Fejsbukova menadžerka Frensis Hogen objavila interne dokumente koji su se, na primer, bavili negativnim uticajima na mentalno zdravlje kod tinejdžera korisnika Instagrama.

„Stvarno verujem da spoljašnja percepcija za Metu trenutno nije prioritet“, kaže Karte. „Mislim da se više radi o ublažavanju mogućih poteza zakonodavca ili vlasti i stvaranju malo dobre volje.“

Samo vrh ledenog brega

Osim toga, Meti je teško da efikasno zabrani propagandu Kremlja na svojim kanalima. Ruski propagandni aparat spreman je za takve napade, kaže Karte.

„Godinama se primećuje da se Rusija sve manje oslanja samo na centralne propagandne medije poput RT-a, već je razvila decentralizovanu propagandnu strategiju“, priča on.

„Na primer, finansira influensere, navodno normalne građane koji imaju Jutjub kanale ili naloge na Telegramu za širenje ruske propagande među stanovništvom pod maskom građanskog novinarstva“, dodaje Karte.

Drugo sredstvo su takozvane lažne stranice – verne kopije renomiranih medijskih portala putem kojih se širi propagandni sadržaj.

Zato je Andre Volf mišljenja da RT predstavlja najbezazleniji deo ruske propagande jer je ruski uticaj ovde poznat.

„Ali kada pročitam stranicu na Fejsbuku koja se zove, na primer, Health Now, a proruski sadržaj se stalno deli između sjajnih zdravstvenih saveta, ne prepoznajem odmah propagandnu pozadinu – smatram da je to mnogo perfidnije“, kaže Volf.

Zabrana protiv toga ne pomaže, kaže on. „Jedina stvar koja pomaže je edukacija ljudi o tome kako funkcionišu propaganda i dezinformacije.“

 

Tagovi:

Američki izbori 2024 Fejsbuk Propaganda Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Oružje

22.jun 2025. M. L. J.

Najveća nenuklearna bomba: Čime su SAD bombardovale Iran

Bombu od 15 tona, koju samo Amerika poseduje, bacile su SAD na poslednji netaknuti nuklearni objekat u Iranu

Iran

22.jun 2025. M. L. J.

Reakcije iz sveta na američki napad na Iran: Koga se najviše plaše

Mnogi su zabrinuti, ali većina zapadnih zemalja šalje reči podrške američkoj odluci, dok muslimanske zemlje ne gaje ni približno oduševljenje američkih zvaničnika

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. M. L. J.

Pretnje Irana posle američkog napada: Biće trajnih posledica

Prve reakcije iz Irana, nakon borbardovanja njihovih nuklearnih postrojenja od strane Amerike, su između kontrapretnji i tvrdnji o malim štetama

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure