img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sirija

Uloga nacista u stvaranju sirijske tajne službe

12. decembar 2024, 14:38 Kersten Knip (DW)
Foto: SANA via AP, File
Svrgnuti predsednik Sirije Bašar al Asad
Copied

Državni vrh u Damasku održavao je veze s nacističkim beguncima kojima je pružio utočište u Siriji, ali i sa državnom bezbednošću Istočne Nemačke. Iskustva tih nacista oblikovala su sirijske obaveštajne službe

Užasne slike kruže internetom nakon oslobađanja zatvora Sajdnaja u glavnom gradu Sirije Damasku, izgrađenog pet spratova duboko ispod zemlje. Na njima se vide izgladneli ljudi. Drugi opet stoje u potpuno prenatrpanim ćelijama. Mnogi zatvorenici ne mogu da se kreću i moraju da budu izneseni iz zatvora. Oslobodioci su snimili i prostoriju u kojoj u polumraku čuče i zapomažu ljudi, očigledno s teškim psihičkim posledicama nakon mučenja. Pronađena su i tela brojnih osoba ubijenih tokom torture. U jednoj drugoj prostoriji su gomile cipela. Prema izveštajima medija, samo u tom zatvoru na dan oslobođenja bilo je na hiljade ljudi.

Prema izveštaju organizacije za ljudska prava Amnesti internešenal, u tom zatvoru je između septembra 2011. i decembra 2015. bez sudskog procesa pogubljeno do 15.000 ljudi, piše DW.

If the international community wants to rescue some credibility with #Syria’s people, it should send specialists to #Sednaya Prison in #Damascus immediately — there are 100s, possibly 1000s of prisoners stuck 2-3 layers underground, behind electronic locks & concealed doors. pic.twitter.com/16xxmDbD4b

— Charles Lister (@Charles_Lister) December 9, 2024

Na društvenim mrežama neki korisnici povlače direktne paralele s nacistima, posebno sa SS-oficirom Alojzom Brunerom, koji je 1945. pobegao u Siriju. Bruner je bio jedan od najvažnijih saradnika Adolfa Ajhmana, odgovoran za progon, proterivanje i deportaciju šest miliona Jevreja.

Obuka u Damasku

Bruner, međutim, nije bio jedini pripadnik SS-a ili Vermahta koji je pronašao utočište u Siriji, kaže Nura Čalati iz berlinskog Lajbnic-centra za moderni Istok. „Mnogi od njih bili su direktno angažovani u Generalštabu sirijske vojske s jednogodišnjim ugovorima, gde su radili kao savetnici vojske i vojne obaveštajne službe.“ Dokumenti pokazuju da je Generalštab bio posebno zainteresovan za njih, jer nisu imali državljanstvo, dolazili su iz zemlje bez kolonijalne istorije, a uz to su imali aktivno ratno iskustvo i učestvovali su u progonu Jevreja. „Cenili su ih zbog njihovog praktičnog iskustva“, kaže Čalati, koja istražuje odnose između tajne službe Štazi bivše Istočne Nemačke (DDR) i sirijskih obaveštajnih službi.

Alojz Bruner, koji je u Francuskoj 1953. u odsustvu osuđen na smrt, došao je 1954. u Siriju pod lažnim identitetom. Uskoro se – kako u knjizi „Begunci“ navodi izraelski istoričar Deni Orbah – Bruner uključio u krijumčarenje oružja sa Zapada u arapske zemlje. Tadašnji šef jedne od sirijskih tajnih službi uhapsio je 1959. Brunera pod optužbom za špijunažu i zapretio mu doživotnim zatvorom. Tada je Bruner otkrio svoj pravi identitet i stavio se u službu sirijskih obaveštajnih službi. U narednim godinama obučavao je njihove službenike u kontrašpijunaži i tehnikama ispitivanja. Na njegovim kursevima bili su poznati šefovi sirijskih tajnih službi, poput generala Alija Hajdara, koji je 26 godina bio komandant specijalnih jedinica, Alija Dubse, šefa kontrašpijunaže i Mustafe Tlasa, ministra odbrane kasnijeg Asadovog režima, odgovornog za gušenje pobune Muslimanskog bratstva u Hami 1982. godine sa 30.000 žrtava.

„Nemačka stolica“

Jedan od elemenata mučenja koji je Asadov režim donedavno koristio bila je i tzv. „Nemačka stolica“, na kojoj se žrtvama lomila kičma prenaprezanjem. Povremeno se iznosila pretpostavka da je Bruner njen izumitelj. To je moguće, piše Orbah, ali nije dokazano. Međutim, „pomagao je u stvaranju sofisticiranih instrumenata za mučenje“. Zato je moguće, zaključuje Orbah, da je bio uključen i u razvoj „Nemačke stolice“.

If the international community wants to rescue some credibility with #Syria’s people, it should send specialists to #Sednaya Prison in #Damascus immediately — there are 100s, possibly 1000s of prisoners stuck 2-3 layers underground, behind electronic locks & concealed doors. pic.twitter.com/16xxmDbD4b

— Charles Lister (@Charles_Lister) December 9, 2024

Diktator Hafiz el Asad, na vlasti od 1970. godine, imao je velike koristi od Brunerovog znanja i bogatog iskustva. „Znao je kako da prikuplja i koristi informacije, kako da manipuliše ljudima, i razumeo je šta je ključno u aktivnostima tajnih službi“, piše Brunerov biograf Didije Epelbaum („Alojz Bruner: Neprikosnovena mržnja“). „Znao je više od bilo kog sirijskog oficira. Zbog toga je bio ključan u restrukturiranju obaveštajne službe.“

Zahvaljujući svom „znanju“, Bruner se održao u najvišim krugovima političkog establišmenta, ispričao je 2017. istraživački novinar Hedi Auidž za radio stanicu „Frans Inter“. „Dogovor je bio: zaštita u zamenu za nacistički know-how. Bruner je obučavao ’nacističku’ tajnu službu i to prvi krug oko Hafiza el Asada“, rekao je Auidž, koji je kao zatvorenik Asadovog režima 2017. istražio Brunerove poslednje godine života, sve do njegove smrti 2002. godine.

Pomoć Štazija

Međutim, sirijski državni vrh nije se oslanjao samo na pomoć nacističkih begunaca. Oni su koristili i usluge državne bezbednosti tadašnjeg Nemačke Demokratske Republike (Štazi). Politički, to se uklapalo u logiku Hladnog rata, jer je Sirija 1960-ih bila nesvrstana, ali se sve više približavala Istočnom bloku pod vlašću režima koji je vodila Baath partija. Prvi kontakti na tom polju datiraju iz 1966. godine, što se vidi iz jednog sirijskog zahteva, kaže Nura Čalati. U Damasku su se interesovali za sve, od naoružanja do organizacije tajnih službi i političkih institucija. „Međutim, Ministarstvo za državnu bezbednost DDR-a pokazalo je uzdržanost“, kaže Čalati . Dokazi su retki, jer je DDR uništila sve relevantne dokumente tokom raspada zemlje 1989. godine.

„Najgore iz oba sveta“

Generalno, teško je dokazati direktan uticaj nacista ili tajne policije DDR-a odnosno Štazija, sumira Nura Čalati. „Ali, kad se sve sabere, dobija se slika koja u velikoj meri odgovara onome što danas vidimo u Siriji.“ Na primer, dokumenti koji su sada otkriveni pokazuju koliko je sirijska tajna služba bila pretrpana birokratijom. „Taj fenomen poznajemo iz DDR-a i Štazija. Ne mogu da tvrdim da postoji direktna veza, ali ovaj fenomen upada u oči“, kaže Čalati.

Istovremeno, sirijska tajna služba bila je instrument represije i mučenja režima u Damasku, odgovorna za najgora kršenja ljudskih prava. Takav pristup više liči na metode nacista i Gestapoa nego na Štazi. „U suštini, ovde imamo režim i kompleks tajnih službi koji u sebi ujedinjuju najgore iz oba ta sveta.“

Tagovi:

Tajne službe Sirija štazi nacisti Bašar al Asad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.januar 2026. Nina Verkhojzer / DW

Svetska trka u naoružavanju: Rekordne sume za Bundesver

Nemačka vojska na svom računu ima do sada neviđeni iznos koji se troši na naoružanje i vojnu opremu. Šta Bundesver kupuje za silne milijarde?

Farmaceutska industrija

30.januar 2026. N. M.

Nova ekonomija: AstraZeneca ulaže u Kini 15 milijardi dolara

Farmaceutska kompanija AstraZeneca najavila je da će do 2030. godine uložiti 15 milijardi dolara u Kinu - u proširenje proizvodnje lekova i centara za istraživanje i razvoj

Fridrih Merc

Nemačka

30.januar 2026. Nemanja Rujević

Kancelar kudi Nemce: Radite više, radite bolje

Kancelar Fridrih Merc traži da Nemci rade više, da budu „fleksibilniji“ i da ne idu na bolovanja. Zato žanje kritike

Senat, Vašington

Sjedinjene Američke Države

30.januar 2026. K. S.

Dogovor u Vašingtonu: Izbegnuta delimična obustava finansiranja vlade

Demokrate i republikanci postigli su dogovor kojim se izbegava delimična obustava rada savezne vlade SAD, dok će Ministarstvo za unutrašnju bezbednost biti privremeno finansirano na dve nedelje

Poluge srebra

Srebro

29.januar 2026. Angela Gepfert (DW)

Cena zlata obara rekorde, a vrednost srebra raste još brže

Zlato je u 2025. godini poskupelo za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo rast od čak 148 procenata

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure