img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sirija

Uloga nacista u stvaranju sirijske tajne službe

12. decembar 2024, 14:38 Kersten Knip (DW)
Foto: SANA via AP, File
Svrgnuti predsednik Sirije Bašar al Asad
Copied

Državni vrh u Damasku održavao je veze s nacističkim beguncima kojima je pružio utočište u Siriji, ali i sa državnom bezbednošću Istočne Nemačke. Iskustva tih nacista oblikovala su sirijske obaveštajne službe

Užasne slike kruže internetom nakon oslobađanja zatvora Sajdnaja u glavnom gradu Sirije Damasku, izgrađenog pet spratova duboko ispod zemlje. Na njima se vide izgladneli ljudi. Drugi opet stoje u potpuno prenatrpanim ćelijama. Mnogi zatvorenici ne mogu da se kreću i moraju da budu izneseni iz zatvora. Oslobodioci su snimili i prostoriju u kojoj u polumraku čuče i zapomažu ljudi, očigledno s teškim psihičkim posledicama nakon mučenja. Pronađena su i tela brojnih osoba ubijenih tokom torture. U jednoj drugoj prostoriji su gomile cipela. Prema izveštajima medija, samo u tom zatvoru na dan oslobođenja bilo je na hiljade ljudi.

Prema izveštaju organizacije za ljudska prava Amnesti internešenal, u tom zatvoru je između septembra 2011. i decembra 2015. bez sudskog procesa pogubljeno do 15.000 ljudi, piše DW.

If the international community wants to rescue some credibility with #Syria’s people, it should send specialists to #Sednaya Prison in #Damascus immediately — there are 100s, possibly 1000s of prisoners stuck 2-3 layers underground, behind electronic locks & concealed doors. pic.twitter.com/16xxmDbD4b

— Charles Lister (@Charles_Lister) December 9, 2024

Na društvenim mrežama neki korisnici povlače direktne paralele s nacistima, posebno sa SS-oficirom Alojzom Brunerom, koji je 1945. pobegao u Siriju. Bruner je bio jedan od najvažnijih saradnika Adolfa Ajhmana, odgovoran za progon, proterivanje i deportaciju šest miliona Jevreja.

Obuka u Damasku

Bruner, međutim, nije bio jedini pripadnik SS-a ili Vermahta koji je pronašao utočište u Siriji, kaže Nura Čalati iz berlinskog Lajbnic-centra za moderni Istok. „Mnogi od njih bili su direktno angažovani u Generalštabu sirijske vojske s jednogodišnjim ugovorima, gde su radili kao savetnici vojske i vojne obaveštajne službe.“ Dokumenti pokazuju da je Generalštab bio posebno zainteresovan za njih, jer nisu imali državljanstvo, dolazili su iz zemlje bez kolonijalne istorije, a uz to su imali aktivno ratno iskustvo i učestvovali su u progonu Jevreja. „Cenili su ih zbog njihovog praktičnog iskustva“, kaže Čalati, koja istražuje odnose između tajne službe Štazi bivše Istočne Nemačke (DDR) i sirijskih obaveštajnih službi.

Alojz Bruner, koji je u Francuskoj 1953. u odsustvu osuđen na smrt, došao je 1954. u Siriju pod lažnim identitetom. Uskoro se – kako u knjizi „Begunci“ navodi izraelski istoričar Deni Orbah – Bruner uključio u krijumčarenje oružja sa Zapada u arapske zemlje. Tadašnji šef jedne od sirijskih tajnih službi uhapsio je 1959. Brunera pod optužbom za špijunažu i zapretio mu doživotnim zatvorom. Tada je Bruner otkrio svoj pravi identitet i stavio se u službu sirijskih obaveštajnih službi. U narednim godinama obučavao je njihove službenike u kontrašpijunaži i tehnikama ispitivanja. Na njegovim kursevima bili su poznati šefovi sirijskih tajnih službi, poput generala Alija Hajdara, koji je 26 godina bio komandant specijalnih jedinica, Alija Dubse, šefa kontrašpijunaže i Mustafe Tlasa, ministra odbrane kasnijeg Asadovog režima, odgovornog za gušenje pobune Muslimanskog bratstva u Hami 1982. godine sa 30.000 žrtava.

„Nemačka stolica“

Jedan od elemenata mučenja koji je Asadov režim donedavno koristio bila je i tzv. „Nemačka stolica“, na kojoj se žrtvama lomila kičma prenaprezanjem. Povremeno se iznosila pretpostavka da je Bruner njen izumitelj. To je moguće, piše Orbah, ali nije dokazano. Međutim, „pomagao je u stvaranju sofisticiranih instrumenata za mučenje“. Zato je moguće, zaključuje Orbah, da je bio uključen i u razvoj „Nemačke stolice“.

If the international community wants to rescue some credibility with #Syria’s people, it should send specialists to #Sednaya Prison in #Damascus immediately — there are 100s, possibly 1000s of prisoners stuck 2-3 layers underground, behind electronic locks & concealed doors. pic.twitter.com/16xxmDbD4b

— Charles Lister (@Charles_Lister) December 9, 2024

Diktator Hafiz el Asad, na vlasti od 1970. godine, imao je velike koristi od Brunerovog znanja i bogatog iskustva. „Znao je kako da prikuplja i koristi informacije, kako da manipuliše ljudima, i razumeo je šta je ključno u aktivnostima tajnih službi“, piše Brunerov biograf Didije Epelbaum („Alojz Bruner: Neprikosnovena mržnja“). „Znao je više od bilo kog sirijskog oficira. Zbog toga je bio ključan u restrukturiranju obaveštajne službe.“

Zahvaljujući svom „znanju“, Bruner se održao u najvišim krugovima političkog establišmenta, ispričao je 2017. istraživački novinar Hedi Auidž za radio stanicu „Frans Inter“. „Dogovor je bio: zaštita u zamenu za nacistički know-how. Bruner je obučavao ’nacističku’ tajnu službu i to prvi krug oko Hafiza el Asada“, rekao je Auidž, koji je kao zatvorenik Asadovog režima 2017. istražio Brunerove poslednje godine života, sve do njegove smrti 2002. godine.

Pomoć Štazija

Međutim, sirijski državni vrh nije se oslanjao samo na pomoć nacističkih begunaca. Oni su koristili i usluge državne bezbednosti tadašnjeg Nemačke Demokratske Republike (Štazi). Politički, to se uklapalo u logiku Hladnog rata, jer je Sirija 1960-ih bila nesvrstana, ali se sve više približavala Istočnom bloku pod vlašću režima koji je vodila Baath partija. Prvi kontakti na tom polju datiraju iz 1966. godine, što se vidi iz jednog sirijskog zahteva, kaže Nura Čalati. U Damasku su se interesovali za sve, od naoružanja do organizacije tajnih službi i političkih institucija. „Međutim, Ministarstvo za državnu bezbednost DDR-a pokazalo je uzdržanost“, kaže Čalati . Dokazi su retki, jer je DDR uništila sve relevantne dokumente tokom raspada zemlje 1989. godine.

„Najgore iz oba sveta“

Generalno, teško je dokazati direktan uticaj nacista ili tajne policije DDR-a odnosno Štazija, sumira Nura Čalati. „Ali, kad se sve sabere, dobija se slika koja u velikoj meri odgovara onome što danas vidimo u Siriji.“ Na primer, dokumenti koji su sada otkriveni pokazuju koliko je sirijska tajna služba bila pretrpana birokratijom. „Taj fenomen poznajemo iz DDR-a i Štazija. Ne mogu da tvrdim da postoji direktna veza, ali ovaj fenomen upada u oči“, kaže Čalati.

Istovremeno, sirijska tajna služba bila je instrument represije i mučenja režima u Damasku, odgovorna za najgora kršenja ljudskih prava. Takav pristup više liči na metode nacista i Gestapoa nego na Štazi. „U suštini, ovde imamo režim i kompleks tajnih službi koji u sebi ujedinjuju najgore iz oba ta sveta.“

Tagovi:

Tajne službe Sirija štazi nacisti Bašar al Asad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kuba

Kubanska kriza

27.februar 2026. I.M.

Kuba otvorila vatru na brod iz SAD: Poginuo najmanje jedan američki državljanin

Jedan američki državljanin je poginuo, a drugi je ranjen kada je kubanska vojska otvorila vatru na brod sa američkom zastavom koji je, prema navodima Havane, ušao u teritorijalne vode Kube. Kubanske vlasti saopštavaju da su četiri osobe poginule

Nemačka

26.februar 2026. Svetozar Savić (DW)

Kako je Bosanac Huso B. izigrao čitav nemački sistem

Umesto da bude deportovan pre skoro tri decenije, osuđivani Bosanac Huso B. sa svojom porodicom godišnje primi 87.000 evra

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evropska unija

26.februar 2026. Tomas Lačan (DW)

Island: Umesto 52. država SAD, 28. članica EU

Dugo je Island oklevao da se pridruži Evropskoj uniji. Međutim, svet se zabrinjavajuće menja, pa su u svetlu Trampovih pretnji Grenlandu Islanđani počeli da preispituju svoju ljubav prema EU

Donald Tramp

Diplomatija ili eskalacija sukoba

26.februar 2026. Elina Faradi / DW

Tramp razmatra vojni udar na Iran: Koliko je Bliski istok blizu novog rata

Pred novi krug pregovora u Ženevi, tenzije između Sjedinjene Američke Države i Iran dostižu tačku usijanja. Prema navodima lista Volstrit džurnal, predsednik Donald Tramp razmatra ograničeni vojni udar kao sredstvo pritiska. Da li je Ženeva poslednja šansa za diplomatsko rešenje

SAD – Evropa

26.februar 2026. Marija Vidić, Slobodan Bubnjević

Mesec, to je kad se vratiš

Kao priprema za let prve žene koja će sleteti na Zemljin satelit, u programu Artemis povratka na Mesec, sledi misija u kojoj će četiri astronauta leteti ukrug, tamo i nazad. Ali, nikako da polete

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure