img
Loader
Beograd, -8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sirija

Uloga nacista u stvaranju sirijske tajne službe

12. decembar 2024, 14:38 Kersten Knip (DW)
Foto: SANA via AP, File
Svrgnuti predsednik Sirije Bašar al Asad
Copied

Državni vrh u Damasku održavao je veze s nacističkim beguncima kojima je pružio utočište u Siriji, ali i sa državnom bezbednošću Istočne Nemačke. Iskustva tih nacista oblikovala su sirijske obaveštajne službe

Užasne slike kruže internetom nakon oslobađanja zatvora Sajdnaja u glavnom gradu Sirije Damasku, izgrađenog pet spratova duboko ispod zemlje. Na njima se vide izgladneli ljudi. Drugi opet stoje u potpuno prenatrpanim ćelijama. Mnogi zatvorenici ne mogu da se kreću i moraju da budu izneseni iz zatvora. Oslobodioci su snimili i prostoriju u kojoj u polumraku čuče i zapomažu ljudi, očigledno s teškim psihičkim posledicama nakon mučenja. Pronađena su i tela brojnih osoba ubijenih tokom torture. U jednoj drugoj prostoriji su gomile cipela. Prema izveštajima medija, samo u tom zatvoru na dan oslobođenja bilo je na hiljade ljudi.

Prema izveštaju organizacije za ljudska prava Amnesti internešenal, u tom zatvoru je između septembra 2011. i decembra 2015. bez sudskog procesa pogubljeno do 15.000 ljudi, piše DW.

If the international community wants to rescue some credibility with #Syria’s people, it should send specialists to #Sednaya Prison in #Damascus immediately — there are 100s, possibly 1000s of prisoners stuck 2-3 layers underground, behind electronic locks & concealed doors. pic.twitter.com/16xxmDbD4b

— Charles Lister (@Charles_Lister) December 9, 2024

Na društvenim mrežama neki korisnici povlače direktne paralele s nacistima, posebno sa SS-oficirom Alojzom Brunerom, koji je 1945. pobegao u Siriju. Bruner je bio jedan od najvažnijih saradnika Adolfa Ajhmana, odgovoran za progon, proterivanje i deportaciju šest miliona Jevreja.

Obuka u Damasku

Bruner, međutim, nije bio jedini pripadnik SS-a ili Vermahta koji je pronašao utočište u Siriji, kaže Nura Čalati iz berlinskog Lajbnic-centra za moderni Istok. „Mnogi od njih bili su direktno angažovani u Generalštabu sirijske vojske s jednogodišnjim ugovorima, gde su radili kao savetnici vojske i vojne obaveštajne službe.“ Dokumenti pokazuju da je Generalštab bio posebno zainteresovan za njih, jer nisu imali državljanstvo, dolazili su iz zemlje bez kolonijalne istorije, a uz to su imali aktivno ratno iskustvo i učestvovali su u progonu Jevreja. „Cenili su ih zbog njihovog praktičnog iskustva“, kaže Čalati, koja istražuje odnose između tajne službe Štazi bivše Istočne Nemačke (DDR) i sirijskih obaveštajnih službi.

Alojz Bruner, koji je u Francuskoj 1953. u odsustvu osuđen na smrt, došao je 1954. u Siriju pod lažnim identitetom. Uskoro se – kako u knjizi „Begunci“ navodi izraelski istoričar Deni Orbah – Bruner uključio u krijumčarenje oružja sa Zapada u arapske zemlje. Tadašnji šef jedne od sirijskih tajnih službi uhapsio je 1959. Brunera pod optužbom za špijunažu i zapretio mu doživotnim zatvorom. Tada je Bruner otkrio svoj pravi identitet i stavio se u službu sirijskih obaveštajnih službi. U narednim godinama obučavao je njihove službenike u kontrašpijunaži i tehnikama ispitivanja. Na njegovim kursevima bili su poznati šefovi sirijskih tajnih službi, poput generala Alija Hajdara, koji je 26 godina bio komandant specijalnih jedinica, Alija Dubse, šefa kontrašpijunaže i Mustafe Tlasa, ministra odbrane kasnijeg Asadovog režima, odgovornog za gušenje pobune Muslimanskog bratstva u Hami 1982. godine sa 30.000 žrtava.

„Nemačka stolica“

Jedan od elemenata mučenja koji je Asadov režim donedavno koristio bila je i tzv. „Nemačka stolica“, na kojoj se žrtvama lomila kičma prenaprezanjem. Povremeno se iznosila pretpostavka da je Bruner njen izumitelj. To je moguće, piše Orbah, ali nije dokazano. Međutim, „pomagao je u stvaranju sofisticiranih instrumenata za mučenje“. Zato je moguće, zaključuje Orbah, da je bio uključen i u razvoj „Nemačke stolice“.

If the international community wants to rescue some credibility with #Syria’s people, it should send specialists to #Sednaya Prison in #Damascus immediately — there are 100s, possibly 1000s of prisoners stuck 2-3 layers underground, behind electronic locks & concealed doors. pic.twitter.com/16xxmDbD4b

— Charles Lister (@Charles_Lister) December 9, 2024

Diktator Hafiz el Asad, na vlasti od 1970. godine, imao je velike koristi od Brunerovog znanja i bogatog iskustva. „Znao je kako da prikuplja i koristi informacije, kako da manipuliše ljudima, i razumeo je šta je ključno u aktivnostima tajnih službi“, piše Brunerov biograf Didije Epelbaum („Alojz Bruner: Neprikosnovena mržnja“). „Znao je više od bilo kog sirijskog oficira. Zbog toga je bio ključan u restrukturiranju obaveštajne službe.“

Zahvaljujući svom „znanju“, Bruner se održao u najvišim krugovima političkog establišmenta, ispričao je 2017. istraživački novinar Hedi Auidž za radio stanicu „Frans Inter“. „Dogovor je bio: zaštita u zamenu za nacistički know-how. Bruner je obučavao ’nacističku’ tajnu službu i to prvi krug oko Hafiza el Asada“, rekao je Auidž, koji je kao zatvorenik Asadovog režima 2017. istražio Brunerove poslednje godine života, sve do njegove smrti 2002. godine.

Pomoć Štazija

Međutim, sirijski državni vrh nije se oslanjao samo na pomoć nacističkih begunaca. Oni su koristili i usluge državne bezbednosti tadašnjeg Nemačke Demokratske Republike (Štazi). Politički, to se uklapalo u logiku Hladnog rata, jer je Sirija 1960-ih bila nesvrstana, ali se sve više približavala Istočnom bloku pod vlašću režima koji je vodila Baath partija. Prvi kontakti na tom polju datiraju iz 1966. godine, što se vidi iz jednog sirijskog zahteva, kaže Nura Čalati. U Damasku su se interesovali za sve, od naoružanja do organizacije tajnih službi i političkih institucija. „Međutim, Ministarstvo za državnu bezbednost DDR-a pokazalo je uzdržanost“, kaže Čalati . Dokazi su retki, jer je DDR uništila sve relevantne dokumente tokom raspada zemlje 1989. godine.

„Najgore iz oba sveta“

Generalno, teško je dokazati direktan uticaj nacista ili tajne policije DDR-a odnosno Štazija, sumira Nura Čalati. „Ali, kad se sve sabere, dobija se slika koja u velikoj meri odgovara onome što danas vidimo u Siriji.“ Na primer, dokumenti koji su sada otkriveni pokazuju koliko je sirijska tajna služba bila pretrpana birokratijom. „Taj fenomen poznajemo iz DDR-a i Štazija. Ne mogu da tvrdim da postoji direktna veza, ali ovaj fenomen upada u oči“, kaže Čalati.

Istovremeno, sirijska tajna služba bila je instrument represije i mučenja režima u Damasku, odgovorna za najgora kršenja ljudskih prava. Takav pristup više liči na metode nacista i Gestapoa nego na Štazi. „U suštini, ovde imamo režim i kompleks tajnih službi koji u sebi ujedinjuju najgore iz oba ta sveta.“

Tagovi:

Bašar al Asad nacisti Sirija štazi Tajne službe
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp i marinci

Bezbednosna politika

08.januar 2026. Teri Šulc / DW

Cunami zvani Tramp: Šta ako članica NATO-a udari na članicu NATO-a?

NATO ima stotine stranica detaljnih vojnih planova o tome kako da se odbrani od napada spoljnog neprijatelja. Nijedan, međutim, ne predviđa da, recimo, SAD izvrše invaziju na Grenland, tj. Dansku

automobil u kome je upucana žena i agenti koji su u nju pucali

Ubistvo u Minesoti

08.januar 2026. K. S.

„Akt domaćeg terorizma”: Kako je i zašto imigracioni agent ubio žena nasred ulice

Jedna žena ubijena je u akciji američkih imigracionih agenata. Nepažnja, redovna aktivnost ili domaći terorizam

Donald Tramp

Sjedinjene Američke Države

08.januar 2026. K. S.

SAD se povlače iz 66 međunarodnih organizacija

Među 66 organizacija iz kojih je povlačenje najavio Donald Tramp su i dva Haška tribunala i Venecijanska komisija

Nemačka zastava vijori se a u pozadini je staklena kupola i plavo nebo

Nemačka

08.januar 2026. Sabine Kinkarc (DW)

Kriza za krizom: Bankrot nemačkih gradova

Loša vremena su stigla. Nemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Posrću i druge grane privrede. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode

Sjedinjene Amerčke Države

08.januar 2026. K. S.

Trampova „vojska iz snova“: Bilion i po dolara za vojni budžet

Predsednik SAD Donald Tramp povećava vojni budžet za više od 50 odsto i gradi ‘vojsku iz snova’. Za to će biti izdvojeno hiljadu i po milijardi dolara. Nakon što je izneo svoje teritorijalne pretenzije to zvuči zlokobno

Komentar
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure