

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Ličnosti koje su po izboru "Vremena" obeležile 2010. godinu: Džulijan Asanž, Lju Sjaobo, Dilma Rusef, Lari King i Rafael Nadal
Neke ličnosti se već godinama provlače kao lajtmotiv događaja koji pomeraju svet i pri kraju svake kalendarske godine mogle bi s punim pravom da se uvrste na spisak onih ljudi koji su je obeležili: kancelarka Nemačke Angela Merkel, najmoćnija žena sveta, ove godine nije odigrala samo ključnu ulogu u postavljanju smernica za prevazilaženje ekonomske krize ucenjujući slabije članove evrozone, već je Nemačku nametnula i kao nezaobilazni faktor za rešavanje političkih pitanja koja se tiču Evropske unije; premijer Italije Silvio Berluskoni je odoleo svoj silini unutrašnjopolitičke kanonade i kritikama i podsmehu iz sveta, i pokazao šta je pravo umeće političkog preživljavanja, pa petljao se sa maloletnicama, ili ne; Barak Obama, kao Barak Obama; šesti predsednik Islamske republike Iran Mahmud Ahmadinedžad prkosi zapadnom svetu predvođenom Sjedinjenim Američkim Državama i igra igre sa nuklearnim programom; isto čini i vođa Severne Koreje Kim Džong Il, pa je u sklopu taktike toplo-hladno naredio ove godine da se ispali nekolicina projektila na južnog korejskog suseda…
Redakcija „Vremena“ se ipak odlučila za pet drugih ličnosti koje su obeležile godinu koja je za nama. Na prvom mestu je izvan svake konkurencije Džulijan Asanž, „Robin Hud interneta“, neprijatelj broj jedan SAD, čovek koji je pomerio granice savremenog novinarstva, koji je svetskoj publici učinio dostupnim ono što su lideri sveta hteli da pohrane kao tajnu. Kineski disident i zatvorenik Lju Sjaobo ni kriv, ni dužan podelio je svet kada mu je dodeljena Nobelova nagrada za mir, a u vrtlog svađe onih koji su smatrali da je Nobel za mir takođe i pitanje ljudskih prava, te da ga je Sjaobo s punim pravom dobio, i onih koji su tvrdili da je dodeljivanje nagrade smišljeno i provokativno uplitanje Zapada u unutrašnjopolitička pitanja Kine i da to sa mirom nikakve veze nema, nemušto je upala i Srbija. Prva žena na čelu Brazila Dilma Rusef prevalila je dug put od gradske gerile, preko hapšenja i mučenja, dok nije zamenila predsednika Lulu da Silvu. Odlučivši da se penzioniše, američki novinar i voditelj Lari King stavio je tačku na čitavu jednu medijsku epohu, u kojoj je važilo pravilo da si u svetu neko i nešto tek ako si bio u emisiji Larija Kinga. Rafael Nadal, za koga mnogi kažu da je najbolji teniser svih vremena, ove godine se zastrašujuće superiorno vratio na mesto broj jedan svetskog tenisa osvojivši tri grend slem turnira, pored ostalog i onaj u Njujorku, koji mu je nedostajao da postane jedan od malobrojnih ljudi koji su osvojili sva četiri najveća svetska teniska turnira.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve