

Šengenski prostor
Da li Zapadni Balkan može u Šengen?
Šta nemački mediji pišu o mogućnosti uključivanja zemalja Zapadnog Balkana u šengenski prostor
Ličnosti koje su po izboru "Vremena" obeležile 2010. godinu: Džulijan Asanž, Lju Sjaobo, Dilma Rusef, Lari King i Rafael Nadal
Neke ličnosti se već godinama provlače kao lajtmotiv događaja koji pomeraju svet i pri kraju svake kalendarske godine mogle bi s punim pravom da se uvrste na spisak onih ljudi koji su je obeležili: kancelarka Nemačke Angela Merkel, najmoćnija žena sveta, ove godine nije odigrala samo ključnu ulogu u postavljanju smernica za prevazilaženje ekonomske krize ucenjujući slabije članove evrozone, već je Nemačku nametnula i kao nezaobilazni faktor za rešavanje političkih pitanja koja se tiču Evropske unije; premijer Italije Silvio Berluskoni je odoleo svoj silini unutrašnjopolitičke kanonade i kritikama i podsmehu iz sveta, i pokazao šta je pravo umeće političkog preživljavanja, pa petljao se sa maloletnicama, ili ne; Barak Obama, kao Barak Obama; šesti predsednik Islamske republike Iran Mahmud Ahmadinedžad prkosi zapadnom svetu predvođenom Sjedinjenim Američkim Državama i igra igre sa nuklearnim programom; isto čini i vođa Severne Koreje Kim Džong Il, pa je u sklopu taktike toplo-hladno naredio ove godine da se ispali nekolicina projektila na južnog korejskog suseda…
Redakcija „Vremena“ se ipak odlučila za pet drugih ličnosti koje su obeležile godinu koja je za nama. Na prvom mestu je izvan svake konkurencije Džulijan Asanž, „Robin Hud interneta“, neprijatelj broj jedan SAD, čovek koji je pomerio granice savremenog novinarstva, koji je svetskoj publici učinio dostupnim ono što su lideri sveta hteli da pohrane kao tajnu. Kineski disident i zatvorenik Lju Sjaobo ni kriv, ni dužan podelio je svet kada mu je dodeljena Nobelova nagrada za mir, a u vrtlog svađe onih koji su smatrali da je Nobel za mir takođe i pitanje ljudskih prava, te da ga je Sjaobo s punim pravom dobio, i onih koji su tvrdili da je dodeljivanje nagrade smišljeno i provokativno uplitanje Zapada u unutrašnjopolitička pitanja Kine i da to sa mirom nikakve veze nema, nemušto je upala i Srbija. Prva žena na čelu Brazila Dilma Rusef prevalila je dug put od gradske gerile, preko hapšenja i mučenja, dok nije zamenila predsednika Lulu da Silvu. Odlučivši da se penzioniše, američki novinar i voditelj Lari King stavio je tačku na čitavu jednu medijsku epohu, u kojoj je važilo pravilo da si u svetu neko i nešto tek ako si bio u emisiji Larija Kinga. Rafael Nadal, za koga mnogi kažu da je najbolji teniser svih vremena, ove godine se zastrašujuće superiorno vratio na mesto broj jedan svetskog tenisa osvojivši tri grend slem turnira, pored ostalog i onaj u Njujorku, koji mu je nedostajao da postane jedan od malobrojnih ljudi koji su osvojili sva četiri najveća svetska teniska turnira.


Šta nemački mediji pišu o mogućnosti uključivanja zemalja Zapadnog Balkana u šengenski prostor


Nastojanja Barselone prepoznao je i žiri prestižne nagrade Earthshot, koju su 2020. pokrenuli princ Vilijam i čuveni prirodnjak Dejvid Atenboro. Grad je nedavno odabran među tri finalista u kategoriji „obnova okeana”


Savezni sudija Timoti Keli je utvrdio da je oduzimanje novinarskih akreditacija izvršeno bez sprovođenja „ustavno adekvatnog postupka”. Predsedniku SAD Donaldu Tramu je naređeno da u Belu kuću ponovo pusti novinare CNN-a, MSNBC-a i Politika kojima je prethodno zabranio pristup


Demohrišćani su na saveznom nivou pali ispod dvadeset odsto podrške, ekstremno desna Alternativa za Nemačku odavno je ubedljivo najpopularnija partija, ali se niko ne otima za mesto predsednika koalicione “crno-crvene” Vlade. To ne čudi u uslovima sve skupljeg goriva, slabog privrednog rasta i beskonačnog rata u Ukrajini, kada je potrebno sprovesti bolne reforme


Kada su premijeri Škotske, Velsa i Severne Irske nedavno potpisali sporazum u Kardifu i obznanili da je “Vestminsteru došao kraj”, pitanje samoopredeljenja u okviru Ujedinjenog Kraljevstva koje potencijalno može da vodi otcepljenju, nije još uvek izazvalo paniku. Najjednostavniji odgovor je što od Vestminstera zavisi gotovo sve, pa i raspisivanje referenduma za eventualno sticanje nezavisnosti neke od triju nacija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve