img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori u SAD

Tramp protiv nacionalne zabrane abortusa: Da li mu ta „izdaja“ smanjuje šanse?

11. april 2024, 14:19 T.S./DW
Tramp je 2022. izjavio da je presudu Vrhovnog suda Foto: AP/Andrew Harnik
Donald Tramp
Copied

Predsednički kandidat Donald Tramp objavio je da ne planira da menja zakonsku regulativu koja je trenutno na snazi, a koja ostavlja državama slobodu da samostalno regulišu pitanje abortusa. Izjava bivšeg američkog predsednika izazvala je burne reakcije protivnika abortusa koji ga optužuju za izdaju

Veliko pitanje najduže predizborne kampanje na svetu je abortus. Za republikance, radi se o izuzetno osetljivoj temi, što donekle objašnjava zašto predsednički kandidat Donald Tramp mesecima nije želeo da se po tom pitanju jasno pozicionira.

Ipak, Tramp je sada na tu temu objavio video od četiri minuta. Njegova ključna izjava: Tramp ne želi u to da se meša i planira da ostavi zakonsku regulativu onakvu kakva je sada na snazi. Abortus je trenutno pitanje koje pojedine savezne američke države samostalno regulišu i to bi tako trebalo i da ostane, rekao je. „Ono šta one odluče, postaće zakon.“ Tako će, kao i do sada, u nekim državama da važe stroži, a u drugim liberalniji propisi. I to je u redu, smatra Tramp.

Ljudi bi po tom pitanju trebalo da slede svoje srce – ali, kako kaže Trump, „moramo da pobedimo na predstojećim izborima da bismo spasili našu kulturu i našu zemlju.“ On lično podržava izuzetke od zabrane abortusa, recimo kada se radi o trudnoćama u slučajevima incesta, silovanja ili kada je zdravlje majke u opasnosti.

Protivnici abortusa optužuju Trampa za izdaju

Odmah nakon objavljivanja tog videa usledio je buran protest protivnika abortusa: „Veoma smo razočarani“, rekla je tako na CNN-u evangelikanska voditeljka podkasta Rebeka Hajni. To što se Tramp nije jasno izjasnio za temeljno pravo na život od trenutka začeća i umesto toga govori kao levičari o „pravu na abortus“, to je pravi korak unatrag, pa čak i izdaja. Ona je upozorila da bi to Trampa moglo da košta glasova među tom važnom grupom birača.

„Tramp i njegovi Republikanci su se po pitanju abortusa doveli u slepu ulicu“, kaže Džesika Voters, stručnjakinja za pitanja prava na abortus sa Američkog univerziteta u Vašingtonu. Otkako je Vrhovni sud pre gotovo dve godine ukinuo opšte pravo na abortus u Sjedinjenim Državama, 17 saveznih država zakonski je gotovo u potpunosti zabranilo abortus, mnoge već od šeste nedelje i gotovo bez izuzetka.

Pritom je, prema anketama, jasna većina Amerikanaca u načelu za legalnu mogućnost prekida trudnoće. Tramp dobro zna da se jaz između republikanske politike i volje birača u vezi s tim pitanjem sve više povećava, kaže Voters i podseća da je pitanje abortusa koštalo republikance mnogo glasova na međuizborima.

Tramp sada pokušava svima da ugodi: „Mislim da on tako govori iz straha“, smatra Voters.

Arizona se vraća zakonu iz Građanskog rata

Koliko je to osetljiva tema za republikance pokazuje i primer Arizone. Samo dan nakon Trampove izjave o abortusu, Vrhovni sud te države odlučio je da će ubuduće ponovo biti na snazi zakon iz 1864, dakle iz vremena Građanskog rata, kada Arizona još nije bila savezna država i žene još nisu imale pravo glasa. Time su abortusi zabranjeni od trenutka začeća, a lekari koji obavljaju prekid trudnoće pod određenim okolnostima mogu da budu osuđeni na do pet godina zatvora.

Tramp je ocenio da to ide predaleko, ali i dodaje da ima poverenje da će zakonodavci u Arizoni već pronaći način. Voters je s druge strane uverena: „To je upravo situacija koju on ne želi, jer ni njegovoj partiji, ni republikanskim kandidatima ne odgovara da je tamo sada na snazi tako ekstreman zakon.“

Borba za glasove u „prelomnim državama“

Arizona je jedna od potencijalno odlučujućih „prelomnih država“ u američkim izborima. Tako u SAD zovu one savezne države koje povremeno glasaju za demokrate, a povremeno za republikance. Upravo se u takvim državama vodi najveća borba za glasove, s obzirom na to da one mogu odrediti pobednika izbora. Aktuelni predsednik Džo Bajden tamo je pobedio 2020. godine s veoma malom prednošću. Tema abortusa će sada još više mobilisati njegove pristalice, veruje Voters, jer u novembru se u Arizoni, kao i u nekim drugim saveznim državama, ne glasa samo o predsedniku, već i o uključivanju prava na abortus u ustave.

Na sličnim referendumima proteklih meseci uvek je postojala većina za to – čak i u konzervativnim državama kao što si Ohajo i Kentaki. Voters zaključuje: „Rezultati pokazuju da ta tema mobiliše pre svega žene koje glasaju za demokrate. Tako je bilo u protekle dve godine, mislim da će tako biti i u novembru.“

Zakonska regulativa prava na abortus

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država 24. juna 2022. doneo je presudu kojom je okončao pola veka staro pravo na abortus na nivou federacije. Sud je u presudi naglasio da abortus nije zabranjen, ali da pojedine države mogu same dopustiti ili ograničiti prekid trudnoće.

Tada je američki predsednik Džo Bajden ocenio da se radi o „realizaciji ekstremne ideologije“, dok je njegov prethodnik Donald Tramp kazao da je „presudu doneo sam Bog“.

U međuvremenu je većina država pod kontrolom demokrata preduzela korake za zaštitu pristupa abortusu. Nekoliko ih ima izvršne naredbe ili zakone koji nastoje da zadrže države sa zabranom da posežu preko državnih granica u istragama vezanim za abortus.

Uostalom, postavlja se i pitanje o samoj efektivnosti zabrane abortusa. Najnovije izdanje izveštaja koji sprovodi američko Društvo za planiranje porodice, neprofitna organizacija koja promoviše istraživanja o abortusu i kontracepciji, otkrilo je da se između 81.150 i 88.620 abortusa dogodilo svakog meseca od jula do septembra prošle godine, što je poslednji obuhvaćeni period. Ti brojevi su tek nešto niži od mesečnog proseka od oko 86.800 od aprila do juna 2022.

Tagovi:

Abortus SAD amerika donald tramp donald tramp republikanci predsednički izbori
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Eutanazija, Španija

Evropa

26.mart 2026. K. S.

Eutanazija u Španiji: Noelija Kastiljo Ramos je uspela da umre

Devojka iz Barselone, stara 25 godina, umrla je nakon eutanazije u četvrtak uveče

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure