img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TARS - Epidemija teškog akutnog respiratornog sindroma

Spasonosne maske

08. maj 2003, 02:15 Priredili: D. Konjikušić i S. Georgijev
Copied

Pod pretnjom širenja TARS-a čitava planeta se ujedinjuje. Lekari i naučnici pokušavaju na sve načine da pronađu lek koji bi mogao da zaustavi galopirajuću epidemiju

Koliko je do sada poznato, prema podacima Svetske zdrastvene organizacije, tajanstvena bolest pojavila se u novembru prošle godine u južnoj kineskoj provinciji Guandong. Već početkom februara 2003. bilo je petoro mrtvih i preko 300 zaraženih. Doktor koji je boravio u kineskoj provinciji dolazi krajem februara u Hongkong noseći sa sobom smrtonosni virus i širi infekciju na ljude smeštene u hotelu. Nesrećni doktor je preminuo 4. marta. Lekari iz Hongkonga su izvestili o pojavi atipične upale pluća krajem februara, a oni koji su radili sa zaraženima takođe su se inficirali. Svetska zdravstvena organizacija je sredinom marta upozorila da se putnici koji idu na Daleki istok pripaze od pojave tajanstvene bolesti, a početkom aprila sugerisala je da niko ne putuje u Hongkong i oblast Guandong bez preke potrebe. U tom trenutku je u bivšoj britanskoj koloniji bilo toliko zaraženih da su vlasti Hongkonga premestile obolele u poseban kamp van grada.

Podaci Svetske zdravstvene organizacije iz prošle nedelje govore o 4800 slučajeva zaraženih TARS-om (SARS – severe acute respiratory sindrome) i o gotovo 300 preminulih širom sveta, najviše u Kini i jugoistočnoj Aziji. Najdramatičnija situacija je u Pekingu, Hongkongu i Torontu. Izveštači svetskih medija iz Pekinga govore o opštoj panici koja je zavladala gradom, o hiljadama ljudi koji napuštaju prestonicu Kine, o posebnim karantinima u koje se odvode zaraženi. Gotovo sve javne ustanove su zatvorene, na ulicama višemilionskog grada nema gužve. Ljudi sa belim maskama postali su uobičajen prizor na ulicama i na aerodrumima širom sveta. Sve do kraja aprila kineske vlasti minimizirale su problem, a kada su objavljeni pravi podaci, koji su se skoro poklopili s pretpostavkama predstavnika SZO-a, sa mesta ministra zdravlja i iz Komunističke patije NR Kine morao je da ode Zang Venkang, kao i gradonačelnik Pekinga Meng Ksenong. Na drugom kraju sveta, u Torontu, situacija je slična. SZO je proglasio ovaj kanadski grad za rizičan pošto je ustanovljeno da je dvadesetak ljudi već preminulo od TARS-a a da je preko 140 zaraženo. Gradonačelnik Toronta, pomalo ljut na SZO, pokušao je da umiri situaciju: „Biću jasan“, rekao je reporteru „Njusvika“, „Toronto je bezbedan grad.“

Tako se igrom slučaja dogodilo da nešto što je bilo usko regionalna stvar proširi svoj uticaj na čitavu planetu i izazove potrese na više polja. Najteži je udarac, kao 11. septembra, doživela avio-industrija jer je, na primer, 85 odsto bukiranih karata iz Severne Amerike za Hongkong otkazano, a Kanadu svaki dan borbe protiv ove bolesti košta 30 miliona dolara. Projektovani ekonomski rast Kine za ovu godinu biće umanjen za najmanje dva odsto. Sve oči su okrenute ka lekarima i naučnicima širom sveta koji zajednički rade na tome da pronađu način za zaustavljanje ovog virusa. Za sada je pronađen modus brzog dijagnosticiranja bolesti, ali se još ne zna u kojoj meri će se virus širiti planetom. U našem okruženju zabeležen je po jedan slučaj obolelih od TARS-a u Bugarskoj i Rumuniji, dok su ostale zemlje regiona za sada pošteđene ove pošasti. Na Aerodrumu Beograd uvedene su dodatne mere kontrole i zaštite, proveravaju se putnici koji ulaze u zemlju, a našim sugrađanima koji su putovali u zemlje u kojima postoje zabeleženi slučajevi obolelih od TARS-a sugeriše se da se neko vreme svakodnevno javljaju u Zavod za infektivne i tropske bolesti ne bi li se predupredila pojava smrtonosne bolesti.

Bolest zvana TARS

TARS ili na engleskom SARS bolest je respiratornog sistema koja uglavnom napada pluća, ali takođe može da zahvati i digestivni trakt. Simptomi bolesti se prepoznaju u prvoj fazi, zaraženi pacijent dobija temperaturu iznad 38 stepeni, groznicu, glavobolju i grčeve u mišićima. Nakon jedne nedelje bolest se razvija i deset do dvadeset odsto pacijenata ne može da diše bez aparata za disanje. Kod pojedinih bolesnika javljaju se i različiti oblici dijareje. Kao uzročnika bolesti naučnici su identifikovali do sada nepoznat virus iz grupe virusa za koju se smatralo da uzrokuje TARS. Ova grupa virusa je doskora napadala jedino životinje, a tek ponekad ljude uzrokujući manje zdravstvene probleme. Najčešći način prenošenja bolesti je putem direktnog kontakta zaražene sa zdravom osobom. Za razliku od influence ili tuberkuloze, TARS se ne prenosi putem vazduha, već uglavnom kada zaražena osoba u bliskom kontaktu sa zdravom osobom kašlje ili kiše. Doktori još ne znaju koliko je vremena zaražena osoba prenosilac virusa.

Nažalost, još nije pronađen lek protiv ovog virusa. Tretman pacijenata se zasniva na dosadašnjim poznatim načinima lečenja respiratornih bolesti sličnih simptoma, što između ostalog podrazumeva aparate za disanje i infuzije kojima se sprečava dehidracija organizma. Pojedini medicinski naučnici pokušavaju da proizvedu lek koji bi zaustavio infekciju, dok se drugi trude da razviju vakcinu kojom bi se zaustavilo širenje infekcije. Ohrabrujuća je činjenica da su lekari ipak uspeli da izoluju celu strukturu virusa, što je prvi korak u pronalaženju načina adekvatnog izlečenja zaraženih osoba. Medicinsko osoblje u radu sa pacijentima nosi preventivne maske, rukavice i zaštitna odela. Preporučuje se učestalo pranje ruku. Građanima se savetuje da nose zaštitne maske u oblastima sa najviše zaraženih, poput Bejinga, Hongkonga, Singapura i Toronta. Poznata je činjenica da virus na vazduhu i na različitim površinama uspeva da opstane 24 sata, pa je obazrivo skidanje maske takođe poželjno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Mađarska

27.april 2026. B. B.

Panika među Orbanovim tajkunima: Pakuj avione, spasavaj šta se spasiti može

Od kako je odlazeći premijer Mađarske Viktor Orban izgubio izbore, među njegovim bliskim saradnicama vlada panika. Oni koji su se obogatili krenuli su u bežaniju, piše "Gardijan", prebacuju ubrzano svoju imovinu u inostranstvo

Jagma za oružjem

27.april 2026. Peter Hile (DW)

Vrli novi svet: Naoružavanje do zuba

Uporedo sa razbuktalim sukobima i porastom globalne nestabilnost padaju istorijski rekordi u trci u naoružavanju

SAD

27.april 2026. B. B.

Pucnjava, panika, hapšenje: Ko je atentator na Donalda Trampa

Kol Tomas Alen (31) iz Kalifornije, osumjičen da je pokušao da ubije predsednika SAD Donalda Trampa, je mašinski inženjer, programer igara i nastavnik. Koji je motiv imao

Amerika

26.april 2026. M. L. J.

Donald Tramp: Čovek koji je izbegao smrt četiri puta

Donald Tramp je ranjen je 2024, tokom predizbornog mitinga u Pensilvaniji, ali je za nekoliko godina čak četiri puta izbegao ubistvo od kako je u političkom životu Amerike

Žrtve masovnog ubistva u Osnovnoj školi Vladislav RIbnikar

Zločini

26.april 2026. Ričard Konor/DW

Kako nastaje masovni ubica u školi

Kako se postaje masovni ubica? Ubice često imaju istorijat frustracija i niz propuštenih prilika da se neko umeša pre nego što bude prekasno, kažu stručnjaci

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure