img
Loader
Beograd, -3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vraćanje ćirilice u Hrvatskoj

Šminkanje nepismenosti

09. januar 2013, 21:52 Tatjana Tagirov
Copied

Dok jedni tvrde da je ćirilica staro hrvatsko pismo, drugi odbijaju ustavne odredbe da se u javni život vrati ćirilica u mestima i gradovima u kojima Srbi čine više od trećine stanovništva

Hrvati su Srbima ukrali jezik, a sada im kradu i ćirilicu, može se u Srbiji čuti ovih dana, u jeku rasprave – prijepora i protivljenja – o uvođenju ćirilice u Vukovaru i ostalim mjestima i gradovima u kojima je, prema rezultatima prošlogodišnjeg popisa, srpska manjina premašila trećinu stanovništva.

Tako je srpski lingvist, profesor Miloš Kovačević, podsjetio da se na naučnom skupu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) krajem 2012. godine čula teza da je „od 11. do 18. vijeka na velikim dijelovima hrvatske teritorije stanovništvo svoje kulturne potrebe izražavalo (i) ćirilicom“, te da se na srednjovjekovnim spomenicima „miješaju i ćirilica i glagoljica“. Kovačević to naziva, kako prenose neki srpski mediji, „hrvatskim šminkanjem prošlosti“, te kaže da su se Hrvati tek 2012. godine sjetili „svog“ pisma ćirilice zbog njihovog puta prema EU, jer u Briselu žele imati pravo prvenstva nad jezikom i pismom sa Balkana.

Kako god se neki sad upinjali da pohrvate porijeklo ćirilice, sasvim jasna odredba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kao i zakonskih odredbi o primjeni manjinskih pisama u službenoj upotrebi u Hrvatskoj, prava se uzbuna digla nakon što je hrvatska Vlada napokon odlučila da se postupi po slovu zakona i da se, tamo gdje su ispunjeni uvjeti (više od trećine manjinskog stanovništva), zakoni i primijene. Kao što se i očekivalo, najveća se buka digla u Vukovaru, gradu koji je u ratu žestoko stradao i u kojem još niti izbliza nisu zaliječene ratne rane.

USTAV I ZAKON: Srbi tamo, prema popisu, čine 34,8 posto stanovništva. Stoga je Samostalna srpska demokratska stranka (SDSS) zatražila uvođenje dvojezičnosti i to (zasad) samo u materijalima koji se odbornicima dostavljaju za sjednice Skupštine, pozivajući se upravo na davno donešene ustavne i zakonske odredbe. „Nama je u cilju da naše komšije shvate da mi nismo opasnost za ljude i da jezik ili neko pismo nisu opasnost, već bogatstvo“, izjavio je dogradonačelnik Vukovara Dejan Drakulić, član SDSS-a, a s time je suglasan i gradonačelnik Željko Sabo, član vladajućeg SDP-a, jednako kao i predsjednik te stranke i hrvatski premijer Zoran Milanović, koji je na tradicionalnom božićnom prijemu u Srpskom narodnom vijeću (SNV) okupljenim (i) predstavnicima srpske manjine rekao: „Ja vas neću tolerirati, jer tolerirati možemo samo nepogode. Ja ću vas uvažavati i s vama ću živjeti, ja vas pozivam ne na suživot, nego na zajednički život“, te poručio da će njegova vlada osigurati provođenje zakona koji manjinama jamče dvojezičnost u sredinama u kojima oni čine više od trećine stanovništva. „Kako netko može biti protiv prava nekog da se koristi svojim jezikom i pismom“, upitao je, odbacivši zahtjeve nekih koji bi sad mijenjali zakone koji osiguravaju dvojezičnost. „Svima koji žele, to ćemo omogućiti, ne samo zato što to piše u zakonu, zato što je to pravna država, nego zato što je to ispravna država“, dodao je.

Shodno tome, u Vukovaru i drugim gradovima u kojima su Srbi više od trećine stanovništva, ćirilica i latinica trebale bi se ravnopravno upotrebljavati u javnim ispravama i službenim obrascima, na tablama s nazivima ulica i trgova, trgovina, gradskim ustanovama, ali i na tablama s imenima gradova i mjesta.

Predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac izjavio je ovih dana da su neki gradovi i mjesta već izmijenili svoje statute i unijeli buduće promjene, ali će primjena dvojezičnosti početi tek kad je riječ o tablama na zgradama općina, tek kasnije se i ostale promjene mogu očekivati. Ovo je, kaže Pupovac, već treća hrvatska vlada koja obećava da će primijeniti zakon, ali prva vlada koja je izričito rekla – i zapečatila to svojom odlukom – da će to doista i učiniti. Otpori dolaze odatle što neki zločine poistovjećuju sa ćirilicom, a svemu tome naruku je dosad išla i jezička netolerancija i pokušaji stvaranja „čistunstva jezika“, iako je činjenica da je ćirilica dio i hrvatske pisane, kao i bosanske i srpske tradicije.

REFERENDUM PROTIV USTAVA: Tako, međutim, ne misle neke vukovarske stranke i pojedinci. Najagilnija je Hrvatska stranka prava (HSP), koja prikuplja potpise za referendum kojim bi se izvan snage stavila – po njima sporna – odredba Statuta grada Vukovara o jednakopravnoj upotrebi ćirilice u javnom životu. Dosad su, kako kažu, prikupili više od sedam hiljada potpisa, a Petar Macut iz vukovarskog HSP-a sve to objašnjava: „Iako su se mnogi nadali da nećemo uspjeti, posebno iz HDZ-a ‘SDDS-a dr Ante Starčević’ – to vam je nova stranka u Vukovaru – građani grada Vukovara su rekli ne, ne žele ćirilicu“, tvrdeći da je referendum zatražilo više od 30 posto Vukovaraca.

Ne samo referendum već i preispitivanje rezultata popisa stanovništva – kažu oni – treba provesti, zato što mnogi građani Vukovara samo fiktivno prebivaju u tom gradu, a u stvari žive u Srbiji i dolaze samo na izborno glasanje ili u vrijeme kad se obavlja popis.

Svemu tome se pridružuju i brojne braniteljske organizacije, majke poginulih, pa i malo poznata Udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije; svi se oni oštro protive najavljenom uvođenju dvojezičnih oznaka i ćiriličnog pisma u Vukovar i druge općine u kojima su Srbi zastupljeni s više od trećine stanovništva, jer je to po njima uvreda za žrtve.

„Uvođenje dvojezičnosti u gradove i općine u kojima je u velikosrpskoj agresiji živote izgubilo na tisuće njihovih stanovnika, a za preko 300 osoba koje se vode kao nestale još uvijek se traga, iz kojih su svi oni koji nisu slijedili velikosrpsku politiku protjerani, raseljeni, u kojima su za vrijeme okupacije ubijeni mnogi nesrbi koji su ostali u gradu Vukovaru, nije korak prema poštivanju prava nacionalnih manjina, nego korak prema potvrdi da se agresija i zločini isplate, korak prema novim podjelama i nesnošljivostima u gradu Vukovaru i ostalim gradovima gdje žele uvesti dvojezičnost“, saopćila je ta organizacija, precizirajući da su Vukovar branila 92 maloljetna dragovoljca, 46 ih je poginulo, a među njima je i najmlađa žrtva Ovčare Igor Kačić. „Oni zaslužuju vječni mir, što ovaj prijedlog ne donosi“, navode, slično kao i ostala braniteljska udruženja ovih dana.

ĆIRILICA ZA ŽESTOKE HRVATE: U međuvremenu, dok se oko ćirilice kao „neprijateljskog“ pisma lome koplja, sav apsurd pokazuje sljedeće: na ogradi Osnovne škole u Kočerinu kraj Širokog Brijega (Bosna i Hercegovina) postavljeno je 12 u kamenu isklesanih ćiriličnih slova visokih 1,4 metra, širokih metar i debelih 25 centimetara, „spomenik“ kojega radi Grgo Mikulić, direktor Turističkog ureda u Širokom Brijegu. Autor tvrdi da je riječ o „starom hrvatskom pismu“, što je i razlog zbog kojega bi „žestoki Hrvati“ iz tog kraja da prihvate ta „monumentalna slova“ usred naselja. Mikulić namjerava napraviti još 15 slova i sva će – kako je kazao „Slobodnoj Dalmaciji“ – biti osvijetljena, vidljiva i čitljiva putnicima koji se kreću putem Mostar–Split i Mostar–Tomislavgrad–Livno.

„Naš je cilj da hrvatska ćirilica u UNESCO-u dobije status nematerijalne svjetske kulturne baštine“, objašnjava umjetnik od hrvatskih ćiriličnih slova Mikulić.

Tako je, na neki način, zaokružen sav ćirilično-latinični cirkus i apsurd, u kojem – ne zaboravimo da smo u međuvremenu svi postali poligloti koji od rođenja znaju silne jezike: srpski, hrvatski, bošnjački, crnogorski – jedni imaju muku od „srpske ćirilice“, a drugi od „hrvatske latinice“, kao da su Srbi i Hrvati zaslužni za autorstvo oba pisma.

U svemu tome, valja se prisjetiti da je ćirilica sad već davne 1990. godine izbačena iz škola, da su biblioteke etnički i zbog ćirilice čišćene narednih godina, da su u Hrvatskoj već punoljetni lišeni znanja ćirilice, pa shodno tome i nepismeniji od svojih predaka i roditelja, koji su poznavanje oba pisma doživljavali – barem oni stvarno pismeni među njima – kao prednost, a ne kao manu i balast.

Buka i bijes koji su na sceni oko ustavnog prava na korištenje dvojezičnosti o svim tim jedino bitnim stvarima, ne vode računa, nego se i dalje sve svodi na besmisao i indolenciju, nepismenost i neznanje.

foto: aleksandar anđić
foto: aleksandar anđić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Svinja na pijaci u Meksiku pred novogodišnju noć

Novogodišnji praznici

31.decembar 2025. I.M.

Od razbijenih tanjira do 108 zvona: Kako se slavi Nova godina širom sveta

Jedenje grožđa u ponoć, razbijanje tanjira na kućnom pragu, zvonjava hramskih zvona ili maskiranje u medvede – novogodišnji običaji širom sveta svedoče o različitim verovanjima u sreću, zaštitu i novi početak

Somalilend

30.decembar 2025. Jan Valter (DW)

Kriza na Rogu Afrike: Zašto je Izrael priznao Somalilend?

Kakva je zemlja Somalilend? Zašto ga je Izrael, za razliku od SAD,  država EU,  Kine i Rusije priznao kao suverenu državu? I zašto je zbog toga izložen snažnoj kritici?

Politika

30.decembar 2025. Dijana Roščić (DW)

Godina urušavanja partnerstva između SAD i EU: Kako je Tramp uzdrmao Brisel

Donald Tramp napravio je za godinu dana neverovatan zaokret u politici prema Evropskoj uniji. To više nisu partnerski, već neporijateljski odnosi

Biljka kanabisa

Medicina

29.decembar 2025. K. S.

BiH legalizuje upotrebu kanabisa u medicinske svrhe

Za upotrebu će biti potreban lekarski recept

Njujorška svakodevica

Njujork

29.decembar 2025. Milan Milošević

Hleb narodu: Može li gradonačelnik Velike jabuke da otvori javne prodavnice sa hranom?

Gradonačelnik Njujorka, svetske prestonice kapitalizma, hoće da grad otvori javne prodavnice sa povoljnom hranom za siromašne. Razlog: oko 1,4 miliona stanovnika Velike jabuke nije u stanju da sebi redovno obezbedi potrebnu hranu

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure