img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Saradnja sa okupatorom: Dubok raskol među Ukrajincima

20. фебруар 2024, 09:37 DW
Foto: AP/Libkos
Ilustracija
Copied

Kada su ruski okupatori došli, mnogi Ukrajinci su napustili svoje domove, ali neki su se i udružili s napadačima. Rat protiv Ukrajine je i priča o kolaboraciji

Kancelarija Dmitrija Novickog je u jednom podrumu. On je policajac u Kupjansku, na istoku Ukrajine. Sa svojim kolegama istražuje zločine, posledice udara raketa i pokušava da spreči pljačke. Ali, jedan zadatak je za Novickog posebno važan: pronaći kolaboracioniste, saradnike okupatora.

„Znamo da ovde još ima mnogo kolaboracionista. Neki su otišli u zapadnu Ukrajinu ili druge regione. Radimo na tome, a angažovali smo i novo osoblje. Doveli smo mlade kolege iz drugih oblasti i spremni smo za rad. Dokle god postoje mogućnosti, vodićemo istrage na ovom području. Ranije ili kasnije, svako će morati da odgovara za svoja nedela“, uveren je Novicki.

Kupjansk je udaljen samo nekoliko kilometara od fronta. Grad je pola godine bio pod ruskom okupacijom, a zatim su ga ukrajinske trupe ponovo zauzele. U tome je učestvovao i Dmitrij Novicki. Policajac je prikupljao važne informacije za ukrajinske jedinice – to je bio opasan zadatak.

„Bilo je mnogo kolaboracionista među mojim kolegama. Prešli su na drugu stranu i počeli da nas izdaju“, priča policajac. „Znali su gde živimo, imali su sve podatke – gde se nalazimo, koje automobile vozimo. Pokazivali su Rusima koga i gde treba da traže.“

Udruženi s neprijateljem

Kupjansk nije usamljen slučaj. Rat protiv Ukrajine je i priča o kolaboraciji. Po tom pitanju posebno je poznat grad Herson na jugu zemlje. Tamo su delom bili infiltrirani i agenti ruske obaveštajne službe SBU. Oni se sumnjiče da su radili za Rusiju i da su omogućili brzo napredovanje napadača.

Danas Ukrajina lovi kolaboracioniste u oslobođenim područjima – i ima problem, objašnjava Aleksandar Pavličenko iz Helsinškog odbora za ljudska prava. „Praksa pokazuje da najveći kolaboracionisti beže – dakle oni koji su zauzimali rukovodeće pozicije u upravi, policiji, pravosuđu ili obrazovanju.“

Oni bi rado da pobegnu u Rusiju, gde dobijaju velike sume novca i stanove, kaže Pavličenko. U tom slučaju ih je nemoguće uhapsiti. „U Ukrajini ostaju samo sitne ribe. Njihova uloga i obim zločina su beznačajni, ali ostaje činjenica da su podržavali okupatorski režim.“

„U dubini duše čekaju na Ruse“

U svojoj kancelariji u Izjumu, u istočnoj Ukrajini, novinar Konstantin Grigorenko pokazuje najnoviji broj svog lokalnog lista. Procesi protiv kolaboracionista su važna tema za Grigorenka. On je pobegao pred ruskom vojskom, jer je kao novinar strahovao za život.

Okupacija je ostavila tragove u gradu sve do danas, kaže Grigorenko: „Između ljudi koji su bili pod okupacijom i onih koji su se vratili nakon potiskivanja Rusa, nastala je podela. Ona postoji i danas. Poznajem mnoge ljude koji su sarađivali s okupatorima. Ne verujem tim ljudima. Oni su još uvek u gradu, slobodno se kreću ulicama i nisu promenili svoj stav.“

Međusobno nepoverenje i optužbe obeležavaju život na oslobođenim teritorijama koje su bile pod ruskom vlašću. Mnogi povratnici sumnjaju u one koji su ostali. Sumnjaju da su kolaboracionisti. A ti koji su ostali, kažu: onaj ko nije doživeo okupaciju, ne bi trebalo da sudi o tome kako su ljudi koji su ostali preživeli.

I gradonačelnik Izjuma pobegao je pred ruskom vojskom. Zbog toga ga neki nazivaju izdajnikom. Valerij Marčenko ne veruje delu stanovništva. „Postoje ljudi koji su bili kolaboracionisti. Bili smo skoro šest meseci okupirani i oni su sarađivali s Rusima. Verujem da još uvek čekaju na njihov povratak.“

Ti ljudi se sada drugačije ponašaju, kako ne bi imali problema – izjašnjavaju se za Ukrajinu i podržavaju ukrajinske oružane snage, kaže gradonačelnik Marčenko. „Ali, verujem da u dubini duše čekaju na Ruse.“

Zakon o krivičnom gonjenju kolaboracionista

Još u martu 2022, samo nekoliko nedelja nakon početka ruskog agresorskog rata, ukrajinska vlada donela je zakon o krivičnom gonjenju kolaboracionista. Ali, taj zakon ide previše u širinu, ukazuju aktivisti za ljudska prava poput Aleksandra Pavličenka.

o postaje problem za sudije. Pavličenko iznosi primer jednog okupiranog sela u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine: „Ljudi još uvek žive u selu, a okupatori im donose humanitarnu pomoć, hranu i sredstva za higijenu. Oni ne idu od vrata do vrata i dele hranu, već su tražili da to uradi uprava sela. Dobili su ime žene koja je radila u seoskom savetu, dostavljaju joj hranu i ona je deli seljanima.“

Prema ukrajinskom zakonu, ta žena bi sada mogla da bude optužena za saradnju s okupatorskim režimom. Takav pristup nailazi na kritike.

Nema drugog izbora 

Smećem zatrpan stan u višespratnici u Izjumu. Tu živi Serhij Krivorotov. Tokom okupacije radio je u pošti koju su osnovale ruske službe bezbednosti. „Nismo bili jedini. Nismo hteli tek da nešto zaradimo, mi živimo ovde. Šta da uradimo sa svim tim smećem? Ono privlači pacove i oni nam dolaze u kuće i podrume.“

Bilo da se radi o pošti, odvozu smeća ili školi – svako ko je radio za okupatorski režim sada je sumnjiv, kaže novinar Kostjantyn Hrihorenko. Međusobno nepoverenje je ogromno. „U prevazilaženju traume može da pomogne samo vreme i pravedni zakoni“, zaključuje gradonačelnik Marčenko.

Tagovi:

Rat Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure