img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kontroverze oko kloniranja ljudskih bića

Perverzna maštanja o selekciji

22. avgust 2001, 20:21 Zoran Jevtović
Copied

Prilikom prošlonedeljne konferencije u Vašingtonu, na kojoj je objasnio svoje namere, doktor Antinori doživeo je najveće poniženje za jednog naučnika: smeh. Vodeći engleski i američki doktori molekularne biologije koji već godinama rade na kloniranju životinja etiketirali su ga kao šarlatana i megalomana

„Osoba A predstavite se.“

„Ja sam Moamer el Gadafi.“

„Osoba B predstavite se.“

„Ja sam Moamer el Gadafi.“

„Osoba C, kako se Vi zovete?“

„Moamer el Gadafi.“

Ovako će izgledati kviskoteka, bez ikakve mogućnost da se gadafiji razlikuju jedan od drugog ukoliko se u novembru ostvari najavljeni eksperiment kloniranja čoveka. Prema objašnjenju Severina Antinorija, kontroverznog rimskog ginekologa koji predvodi tridesetočlani tim naučnika, cilj kloniranja ipak nije stvaranje dvojnika, već lečenje potpunog steriliteta jer će mu se podvrgnuti samo muškarci koji nemaju nijedan drugi način da postanu očevi (navodno je spremno već 650 zainteresovanih parova).

Ipak vest da „čovek klonira samog sebe“ od onih je koje izazivaju polemike svetskih razmera. Rizici, nuspojave i etičke konsekvence kloniranja nose sa sobom pitanja sudbonosna za ljudsku vrstu i suviše važna za dosadne avgustovske dane. Iz tog razloga zavladala je panika u mnogim institucijama međunarodne zajednice. Uostalom, sa terapeutske klonacije (u svrhu lečenja steriliteta) skoro neprimetno se može preći na kloniranje radi reprodukcije, a sve to evocira perverzna maštanja o selekciji ljudske vrste, stvaranju dvojnika, besmrtnosti i sve redom, do Hitlera i dr Mengelea.

Iako se opravdano strahuje da se godinama u tajnosti u nekim zemljama (poput Japana i Južne Koreje) odvijaju slična istraživanja, opšti je konsenzus da je kloniranje čoveka skok u mrak za koji nema razloga. Time se mali italijanski ginekolog našao kao Galilej naspram Inkvizicije. U domovini je odavno kritikovan jer je pre nekoliko godina njegovom terapijom jedna žena postala majka u 62. godini; kako stvari stoje, zbog najnovijeg poduhvata Antinori će biti izbačen iz italijanskog društva lekara, a možda i uhapšen.

NAUČNIK ILI ŠARLATAN: Doktor Antinori sa asistentkinjom

PRIPREMA UPRKOS SVEMU: I dok se Antinorijev tim priprema za eksperiment, uprkos protivljenju Evropske unije, američkog predsednika Buša i Vatikana, celokupan medicinski svet ih gleda sa zabrinutošću i sumnjom. Prilikom prošlonedeljne konferencije u Vašingtonu, na kojoj je objasnio svoje namere, doktor Antinori doživeo je najveće poniženje za jednog naučnika: smeh. Vodeći engleski i američki doktori molekularne biologije koji već godinama rade na kloniranju životinja etiketirali su ga kao šarlatana i megalomana. Istom prilikom, na radost svih svetskih medija, Antinori je na svom špageti-engleskom odgovorio nobelovcima da su obični veterinari, a čelnike Rimokatoličke crkve (čije su anateme najžešće) nazvao srednjeovekovnim mrakom i kriminalcima.

Zgroženi namerama Antinorija i njegovih saradnika, zvanični Berlin i Pariz zatražili su od Ujedinjenih nacija da se usvoji konvencija koja bi zabranila kloniranje u svrhu reprodukcije. U ovom trenutku, prema Evropskoj konvenciji o biomedicini i Dokumentu o osvnovnim pravima Evropske unije, postoji zabrana stvaranja ljudskih bića identičnih postojećim. Istovremeno je objavljen interni dokument Evropske unije u čijem zaključku stoji da će „ako ti beskrupulozni tipovi ispune svoje ciljeve to biti katastrofa“. Međutim sva ta dokumenta nisu obavezujuća i trenutno samo 23 zemlje (od kojih četiri iz Evrope: Italija, Španija, Nemačka i Francuska) imaju jasne zakone kojima se ne dozvoljavaju takvi eksperimenti.

OBILAŽENJE ZAKONA: Pripreme za kloniranje čoveka teku nesmetano jer će ovi zakoni biti zaobiđeni tako što će gostoprimstvo naučnicima pružiti jedna „neimenovana mediteranska zemlja“ (čitaj – Gadafijeva Libija), ili brod usidren u međunarodnim vodama.

Sam postupak kloniranja biće identičan kloniranju ovce Dolly, i predviđa da se iz neoplođene ženske jajne ćelije izvadi jezgro (nucleus) i zameni jezgrom muške ćelije. Električnom stimulacijom vrši se fuzija i počinje da se razvija (u laboratoriji) normalni embrion. Nakon toga, i samo ako je embrion zdrav – tvrdi Antinori, biće vraćen u žensku matericu.

Sem moralnih i etičkih zamerki na ovaj eksperiment, prisutne su tehničke sumnje jer su na sličan način dosad klonirane razne životinje (žabe, krave, ovce, svinje, miševi i koze), ali uspeh je bio manji od 1 odsto, i to uz stravične anomalije koje naučnici nisu u stanju da objasne.

U oblasti kloniranja ljudskih ćelija najdalje se otišlo u Velikoj Britaniji zahvaljujući zakonu koji je dozvolio istraživanja, ali samo da bi se porazile bolesti poput Parkinsonove ili Alchajmerove. Istraživači iz Edinburga, koji su pre tri godine klonirali prvog sisara, ovcu Dolly, izjavili su da postoji ogromna opasnost da Antinori stvori deformisanu decu i da „nijedan naučnik zdravog razuma to ne bi ni pokušavao“. Uplašenim Englezima i široj svetskoj javnosti doktor Antinori i njegov američki kolega kiparskog porekla Zavos pojednostavljeno su objasnili da „krajnji cilj nije da se stvore Dejvid Bekam ili drugi sportisti…“, već da se leči sterilitet onih parova koji nemaju nijedan drugi način da postanu roditelji. Istovremeno tvrde da je „kloniranje ljudskih bića lakše nego kloniranje životinja“, i procenjuju uspešnost na 12 odsto uz napomenu da su genetske deformacije moguće, ali isti rizik je prisutan kod svih ostalih vrsta asistirane reprodukcije.

„Ovo je poslednja granica biogenetike pred kojom je nemoguće zaustaviti se“ – zaključio je doktor Antinori.

Cena

Strah od Antinorijevog kloniranja čoveka obuzeo je američke filmske i druge zvezde, pa su požurile da zaštite prava na svoj DNK. Institut iz San Franciska pružiće pravnu i drugu zaštitu svojim klijentima u slučaju eventualne krađe ili nezakonitog korišćenja njihovih gena radi, na primer, biološke, fotografske ili elektronske duplikacije. „Patentiranje“ sopstvenog DNK koda košta hiljadu i po dolara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Evropska unija

Evropska unija

31.avgust 2026. M. L. J.

„Ne daju svoju vodu strancima“: Zašto Island neće u EU

Dok Balkan „čami“ na klupi i moli za ulazak, Island je odbio da uopšte počne da pregovara o ulasku u EU. Zašto im se ne da da se priključe?

Potraga za preživelima

Bujične poplave

31.avgust 2026. I.M.

Više od 900 mrtvih u poplavama u Nepalu i na Tibetu, hiljade ljudi nestale

Katastrofalne bujice koje su se obrušile niz doline Himalaja ostavile su za sobom više od 900 mrtvih i hiljade nestalih u Nepalu i na Tibetu. Spasioci i dalje tragaju za ljudima zarobljenim u naseljima, planinskim predelima i tunelima hidroelektrana

Izbori u SAD

Politika

31.avgust 2026. M. L. J.

Izbori u SAD: Den Salivan podržao Dena Salivana protiv trećeg Dena Salivana

Den Salivan podržao je Dena Salivana koji se kandiduje protiv Dena Salivana u trci za Senat

Čikago

SAD

31.avgust 2026. I.M.

Masovna pucnjava u Čikagu: Jedna osoba ubijena, najmanje 14 ranjenih

Veliko okupljanje u južnom delu Čikaga pretvorilo se u mesto masovne pucnjave, u kojoj je jedna osoba izgubila život, a najmanje 14 je ranjeno. Policija je prethodno pokušavala da rastera okupljene kada je iznenada odjeknula pucnjava

Viski

Zelena energija

31.avgust 2026. I.M.

Poljska: Od zaplenjenog alkohola na carini do zelene energije

Alkohol koji više ne može da bude prodat u Poljskoj biće iskorišćen kao sirovina za proizvodnju biogasa, a potom i energije

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure