

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) premijera Andreja Plenkovića osvojila je najveći broj poslaničkih mandata na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Samostalno, ipak, ne može da formira vladu. Slede koalicioni pregovori
Premijer Hrvatske Andrej Plenković proglasio je pobedu Hrvatske demokratske zajednice na parlamentarnim izborima i najavio da odmah kreće u formiranje nove parlamentarne većine kako bi mogli da formiraju vladu.
„Treći put smo tražili poverenje naroda u zahtevnim okolnostima. Vodili smo kampanju u okolnostima flagrantnog kršenja Ustava, a oni i dalje govore o nekakvoj vladi nacionalnog spasa“, rekao je Plenković u pobedničkom obraćanju, misleći na Socijaldemokratsku partiju (SDP). A oni (SDP) „umesto da čestitaju, nastavljaju s govorom mržnje.
„Kreirali su atmosferu koja nije primerena. Katastrofalno su proveli vreme u opoziciji i ne zaslužuju da vode vladu. Mi smo dobili poverenje s našim partnerima“, nastavio je Plenković i istakao da je sada neophodno da se hitno konstituiše Sabor, kako bi mogla da se formira vlada, jer u geopolitičkim okolnostima u kojima se nalaze Evropa i svet samo na taj način može da se garantuje sigurnost hrvatskim građanima.


U Evropskoj uniji su odahnuli zbog pobede HDZ-a i Plenkovića koji bez kolebanja podržava politiku Brisela i Vašingtona vojne i finansijske podrške Ukrajini, dok je predsednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je predvodio kampanja SDP-a i isticao da će on biti predsednik vlade ukoliko pobedi, osporava.
Rekordna izlaznost
Za hrvatske pojmove izlaznost je dva sata pre zatvaranja biračkih mesta iznosila rekordnih 50,6 odsto (na izborima 2020. bila je 46,9 odsto). Od kako je Hrvatska pristupila Evropskoj uniji, Evrozoni i Šengenu, mnogi Hrvati smatraju da je zapravo svejedno ko će predvoditi vladu.
Državna izborna komisija sapštila je, na osnovu 95 odsto obrađenih biračkih mesta, da je HDZ osvojio 60 od ukupno 151 mandata (57 iz Hrvatske i sva tri iz dijaspore), koalicija oko SDP-a ima 42 madata, Domovinski pokret 14, Most 11, Možemo 10, Istarski demokratski sabor tri, NP Sever dva i Fokus jedan mandat. Preostalih osam mandata pripada manjima, od čega srpskim strankama tri.
Kampanja ispunjena uvredama
Predizborna kampanja je bila žestoka. Ističući sebe za kandidata za predsednika vlade predsednik države Zoran Milanović uneo je veliku pometnju u izbornu kamapanju i doveo u pitanje gotovo sigurnu, ubedljivu pobedu aktuelnog premijera Andreja Plenkovića.
Njih dvojica su razmenila niz uvreda. Tako je Milanović Plenkovića nazvao „plamenim jazavcem“, a ovaj mu uzvratio da je „54-godišnji šmrkavac“ (aluzija na navodno konzumiranje kokaina).
Častili su jedna drugoga da su „herojski zec“, „piroman“, „iskompleksirani“, „ljubomorni“, „loš, nerazuman, neracionalan“, „zbrisao je ko zadnja vjeverica“, „onaj koji nema posla i s jarićima nešto radi“…


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve