Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) premijera Andreja Plenkovića osvojila je najveći broj poslaničkih mandata na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Samostalno, ipak, ne može da formira vladu. Slede koalicioni pregovori
Premijer Hrvatske Andrej Plenković proglasio je pobedu Hrvatske demokratske zajednice na parlamentarnim izborima i najavio da odmah kreće u formiranje nove parlamentarne većine kako bi mogli da formiraju vladu.
„Treći put smo tražili poverenje naroda u zahtevnim okolnostima. Vodili smo kampanju u okolnostima flagrantnog kršenja Ustava, a oni i dalje govore o nekakvoj vladi nacionalnog spasa“, rekao je Plenković u pobedničkom obraćanju, misleći na Socijaldemokratsku partiju (SDP). A oni (SDP) „umesto da čestitaju, nastavljaju s govorom mržnje.
„Kreirali su atmosferu koja nije primerena. Katastrofalno su proveli vreme u opoziciji i ne zaslužuju da vode vladu. Mi smo dobili poverenje s našim partnerima“, nastavio je Plenković i istakao da je sada neophodno da se hitno konstituiše Sabor, kako bi mogla da se formira vlada, jer u geopolitičkim okolnostima u kojima se nalaze Evropa i svet samo na taj način može da se garantuje sigurnost hrvatskim građanima.
Foto: AP Photo/Darko BandicHoće da bude premijer: Predsednik Hrvatske Zoran Milanović / Foto: AP Photo/Darko Bandic
U Evropskoj uniji su odahnuli zbog pobede HDZ-a i Plenkovića koji bez kolebanja podržava politiku Brisela i Vašingtona vojne i finansijske podrške Ukrajini, dok je predsednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je predvodio kampanja SDP-a i isticao da će on biti predsednik vlade ukoliko pobedi, osporava.
Rekordna izlaznost
Za hrvatske pojmove izlaznost je dva sata pre zatvaranja biračkih mesta iznosila rekordnih 50,6 odsto (na izborima 2020. bila je 46,9 odsto). Od kako je Hrvatska pristupila Evropskoj uniji, Evrozoni i Šengenu, mnogi Hrvati smatraju da je zapravo svejedno ko će predvoditi vladu.
Državna izborna komisija sapštila je, na osnovu 95 odsto obrađenih biračkih mesta, da je HDZ osvojio 60 od ukupno 151 mandata (57 iz Hrvatske i sva tri iz dijaspore), koalicija oko SDP-a ima 42 madata, Domovinski pokret 14, Most 11, Možemo 10, Istarski demokratski sabor tri, NP Sever dva i Fokus jedan mandat. Preostalih osam mandata pripada manjima, od čega srpskim strankama tri.
Kampanja ispunjena uvredama
Predizborna kampanja je bila žestoka. Ističući sebe za kandidata za predsednika vlade predsednik države Zoran Milanović uneo je veliku pometnju u izbornu kamapanju i doveo u pitanje gotovo sigurnu, ubedljivu pobedu aktuelnog premijera Andreja Plenkovića.
Njih dvojica su razmenila niz uvreda. Tako je Milanović Plenkovića nazvao „plamenim jazavcem“, a ovaj mu uzvratio da je „54-godišnji šmrkavac“ (aluzija na navodno konzumiranje kokaina).
Častili su jedna drugoga da su „herojski zec“, „piroman“, „iskompleksirani“, „ljubomorni“, „loš, nerazuman, neracionalan“, „zbrisao je ko zadnja vjeverica“, „onaj koji nema posla i s jarićima nešto radi“…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Davosu je parafiran još jedan dokument - osnivački akt Odbora za mir Donalda Trampa. Šta to znači, ko je pozvan da mu pristupi, zašto Srbija nije i ko je, za sad, prihvatio poziv
Američki predsednik Donald Tramp odustao je od nasilnog preuzimanja Grenlanda i uvođenja carina svim državama koje se tome protive. Bar za sada. Na svojoj društvenoj mreži Truth Social nagovestio je da je u razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postigao okvirni dogovor oko ove danske teritorije
U Davosu je premijer Kanade Mark Karni skicirao budućnost, kakvu se u Evropi još niko nije usudio javno da zamisli: Zapad bez SAD. To nije bio samo odgovor na odnos Donalda Trampa prema saveznicima, već vizija sveta posle njega
Donald Tramp je po svemu sudeći odustao od vojne intervencije u Iranu. Vašington i Teheran otvaraju diplomatske kanale, ali daleko od toga da je američko-iranska kriza okončana, kao što ni unutrašnji izazovi teokratskom režimu Islamske Republike nisu otklonjeni
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!