U avionskoj nesreći u Južnoj Koreji poginulo je najmanje 179 osoba, a dvoje spasenih članova posade je prebačeno u bolnicu
Najmanje 179 osoba je poginulo u avionskoj nesreći u Južnoj Koreji, kada je Boing 737-800 kompanije Džedžu er (Jeju Air) u 9.07 časova po lokalnom vremenu sleteo sa piste prilikom prizemljenja i udario u zid ograde na međunarodnom aerodromu Muan u istoimenom okrugu, u provinciji Južna Džela, oko 288 kilometara jugozapadno od Seula, prenela je južnokorejska agencija Jonhap.
Putnički avion koji se vraćao iz Bangkoka je prevozio ukupno 175 putnika i šest članova posade. Osim dvoje spasenih članova posade koji su prebačeni u bolnicu, pretpostavlja se da su svi, koji se za sada vode kao nestali, poginuli, saopštile su vatrogasne vlasti i dodale da prelaze na potragu za telima.
Svi putnici su bili Korejci, osim dvoje Tajlanđana. Na snimcima koje su emitovale lokalne TV stanice vidi se kako avion kliza po tlu i udara u betonski zid pre nego što je eksplodirao, nakon čega ga je zahvatio požar.
Avion je usled eksplozije skoro potpuno uništen. Vlasti veruju da je nesreću mogao da izazove kvar stajnog trapa, verovatno uzrokovan udarom ptice, a da je uticaj imalo i loše vreme. Počela je istraga incidenta na licu mesta kako bi se utvrdio tačan uzrok nesreće.
Izvršni direktor Džedžu era Kim E-bae, sa celim rukovodstvom, javno se izvinio žrtvama nesreće.
„Bez obzira na uzrok nesreće, preuzimam punu odgovornost kao izvršni direktor”, rekao je Kim. Kompanija Boing, koja je proizvođač aviona, uputila je saučešće i saopštila da je u kontaktu sa južnokorejskom avio-kompanijom.
Svi domaći i međunarodni letovi sa međunarodnog aerodroma Muan, gde se nesreća dogodila, otkazani su, navodi novinska agencija Jonhap.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon više od šest nedelja zastoja i političkih prepucavanja, predsednik SAD Donald Tramp potpisao je zakon kojim se obnavlja rad američke vlade. Demokratska i republikanska strana i dalje se međusobno optužuju za posledice koje je blokada izazvala
Demokratski socijalista na čelu kapitalističkog Njujorka
Mada je teško naći dva suprotstavljenija politička koncepta, Trampova i Mamdanijeva vizija Amerike delom su kompatibilne. Gde se završava predsednikova mantra o izdajničkim elitama, kreće gradonačelnikova briga o običnim ljudima; ono što predsednik naziva Mamdanijevim “komunizmom” počinje tačno tamo gde, po gradonačelniku, prestaje Trampov projekat “rasne dominacije” upakovan u “ekonomski populizam”
Dok se na Zapadu spekuliše o “nestalim generalima”, u Pekingu se zapravo odvija redefinisanje uloge partijskog nadzora i načina kontrole nad vojskom. Ne radi se samo o čistki, već o postepenom procesu prenošenja kontrolnih mehanizama sa ljudi na algoritme. Veštačka inteligencija postaje ključni filter lojalnosti i među vojnim i među civilnim rukovodiocima
Modernizacijom identiteta ATP nastoji da se približi mlađoj publici i očuva duh profesionalnog tenisa, ali izaziva kritike da minimalistički pristup vodi gubitku prepoznatljivosti brenda
Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi pušten je na slobodu nakon tri nedelje provedene u zatvoru. Apelacioni sud u Parizu prihvatio je njegov zahtev i odredio mu meru sudskog nadzora
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!