

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Tokom posete Kijevu državni sekretar SAD Entoni Blinken dao je do sada najsnažniji nagoveštaj da će SAD dozvoliti Ukrajini da koristi oružje dugog dometa unutar teritorije Ruske federacije. Ministar spoljnih poslova Velike Britanije Dejvid Lemi je istakao da je to što je Iran isporučio Moskvi balističke projektile promenilo strateško razmišljanje u Londonu i Vašingtonu
Američki državni sekretar Entoni Blinken dao je do sada najsnažniji nagovještaj da će SAD ukinuti restrikcije Ukrajini da koristi oružje dugog dometa na ključne vojne ciljeve u Rusiji. Reč je o oružju koje je Zapad već isporučio Ukrajini, a smatra se da je odluka o ukidanju restrikcija Ukrajini već dogovorena u nezvaničnim razgovorima. Do sada Ukrajina nije imala „zeleno svetlo” za upotrebu ovakvih raketa na vojne ciljeve unutar teritorije Ruske federacije, već je mogla samo da ih koristi na delovima teritorije koje je zauzela Rusija od početka invazije 2022. godine.
Blinken je u Kijevu rekao da su Sjedinjene Američke Države (SAD) „od prvog dana“ bile spremne da prilagode svoju politiku ne bi li se situacija na bojnom polju u Ukrajini promenila.
„Nastavićemo to da radimo“, naglasio je on.
Blinken je rekao da će on i ministar spoljnih poslova Velike Britanije Dejvid Lemi podneti izveštaj svojim nadređenima, predsdedniku SAD Džozefu Bajdenu, odnosno premijeru Velike Britanije Kiru Starmeru, o razgovorima koje su imali 11. septembra sa Zelenskim, piše The Guardian.
Iranska isporuka promenila stavove Londona i Vašingtona
Lemi je u Kijevu istakao da je to što je Iran isporučio Moskvi balističke projektile, što je nedavno otkriveno, promenilo strateško razmišljanje u Londonu i Vašingtonu.
Lemi je ocenio da je to bila „značajna i opasna eskalacija“.
„U ovom slučaju eskalator je Putin. On je eskalirao situaciju time što su isporučeni projektili iz Irana. Vidimo novu osovinu Rusije, Irana i Severne Koreje“, rekao je Lemi i apelovao na Kinu da se „ne ubacuje u grupu odmetnika“.
Izvori iz britanske vlade naveli su da je već doneta odluka da se Ukrajini dozvoli da koristi krstareće rakete Storm Shadow na ciljevima u Rusiji, iako se ne očekuje da će to biti javno objavljeno u petak, 13. septembra kada je planiran sastanak Starmera sa Bajdenom u Vašingtonu.
Njih dvojica bi trebalo da razgovaraju o ratu u Ukrajini i o tome kako bi on mogao da se okonča, ali će izbegavati intenzivan fokus na bilo koji pojedinačni sistem naoružanja.
I dalje će biti ograničenja u upotrebi raketa dugog dometa
Zajednička poseta Blinkena i Lemija 11. septembra Kijevu i sastanak sa Zelenskim ne bi se dogodila da nije doneta pozitivna odluka u vezi sa krstarećim raketama Storm Shadow, navode neimenovani izvori The Guradiana.
Oni navode i da bi bilo nepotrebno i provokativno da se u Kijevu javno objavi odluka o raketama dugog dometa. Dodaju i da će verovatno i dalje postojati ograničenja oko ukrajinske upotrebe projektila, koje imaju domet od najmanje 190 milja (300 kilometara) kako bi se izbegli nepromišljeni ili nepotrebni napadi.
Govoreći u Kijevu, Lemi je rekao da neće otkriti detalje privatnih razgovora koji bi Putinu mogli da daju prednost.
On je osudio „zlokobnu“ invaziju Putina na Ukrajinu i optužio ga za „aroganciju i pohlepu“.
„Ovo je imperijalizam. Ovo je fašizam“, rekao je Lemi.
Ukrajina dugo lobirala da dobije dozvolu
Ukrajina je mesecima lobirala za dozvolu da gođa aerodrome, raketne lansere i komandne i kontrolne centre duboko unutar ruske teritorije.
Govoreći za The Giardian u maju, Zelenski je rekao da su Bajdenova dvosmislenost i pristup „korak po korak“ koštali mnogo života, što je omogućilo Kremlju da „lovi“ Ukrajince, požalio se.
Zelenski je tada pozvao Bajdena da prevaziđe svoje višegodišnje brige o nuklearnoj eskalaciji.
„SAD bi trebalo da više veruju u nas. Moramo da odgovorimo. Oni ne razumeju ništa osim sile“, rekao je tada Zelenski.
Izvor: The Guardian


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve