img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori u Mađarskoj

Levica pred pobedom

11. april 2002, 00:50 Gabor Bodiš
Copied

Umesto snova i "štambilja" o naciji, izgleda da na mađarskom tržištu više vredi diskretni šarm bivšeg ministra finansija, koji se na toj dužnosti oprobao i za vreme komunizma 1987. kada je promovisao poresku reformu i posle demokratskih promena 1996. kada je smanjio inflaciju

KANDIDAT ZA PREMIJERA: Peter Međeši i lider socijalista Laslo Kovač

Noć između nedelje i ponedeljka bila je verovatno jedna od najuzbudljivijih u 12 godina dugoj postkomunističkoj demokratiji u Mađarskoj. Za dramaturška uzbuđenja ovog puta zadužene su bile agencije za ispitivanja javnog mnjenja jer su sedam dana pre glasanja složno objavile da konzervativna koalicija Fides MDF ubedljivo vodi ispred socijalista, bivših komunista (raspon je bio od četiri do devet odsto, zavisno od „bliskosti“ agencije i raznih stranaka). Nakon zatvaranja glasačkih mesta u 19 časova, počelo je prebrojavanje glasova i sve je išlo prema predviđenom scenariju. Prvo su stizali rezultati iz najmanjih izbornih jedinica koji su potvrdili prognoze. Oko 21 čas, nakon 50 odsto i još više nakon 60 odsto prebrojanih glasova, smanjivala se prednost Fidesa da bi socijalisti prevagnuli i zadržali prednost od gotovo 1 odsto do kraja trke.

Bolji poznavaoci prilika već su tada predvideli veliko iznenađenje jer kasnije stižu rezultati iz Budimpešte gde je Mađarska socijalistička partija ubedljivo jača od svog rivala.

Kao jedino otvoreno pitanje ostalo je to da li će liberali (Savez slobodnih demokrata) i ultradesnica takođe jaka u glavnom gradu – dostići prag od 5 odsto: liberalima je pošlo za rukom, pristalicama radikalnog Ištvana Čurke nije.

EKSTREMISTI – POTONULI: Neuspeh ekstremnih nacionalista objašnjava se time što je do sada vladajući Fides pojačanom patriotskonacionalističkom kampanjom oduzeo glasove od radikala. Čurka je u noći velikih talasa (partijsko rukovodstvo za ovu priliku iznajmilo je brod restoran na Dunavu, Vog, vlasništvo dvojice Beograđana koji je a za vreme NATO bombardovanja bio poznat i pod imenom Srpska Kazablanka) priznao je poraz, a o mogućim personalnim konsekvencama takvog ishoda dodao: „O tome se neće odlučivati na ovom brodu“.

Potonuće MIEP-a (Partija mađarske istine i pravde) najvažniji je razlog za postizborno olakšanje među stranim investitorima. Olakšanje ima veliku specifičnu težinu u zemlji gde su prošle godine strana ulaganja dostigla 3000 dolara po glavi stanovnika. Neposredne posledice ovakvog razvoja događaja su umereno optimističke izjave lidera socijalista predsednika stranke Lasla Kovača, bivšeg i verovatno budućeg ministra inostranih poslova i kandidata za premijera Petera Međešija, kao i apeli premijera Orbana u ime koalicije Fides MDF da se pojača borba za glasove u drugom krugu.

ŠTA JE NEJASNO: Upravo komplikovani mađarski izborni sistem onemogućava proglašenje konačnog pobednika već sada. Naime, na planu takozvanih stranačkih lista sve je jasno: u parlament ulaze MSP, konzervativna koalicija Fides MDF i liberali. Ali više od polovine mandata još čeka „vlasnike“ u drugom krugu kada se glasa za pojedinačne kandidate, i to za one koji u prvom krugu nisu osvojili više od 50 odsto glasova. Indikativno je da su na tim mestima socijalistički kandidati u prvom krugu osvojili relativnu većinu u 75 slučajeva, a koalicija u 56 i što je još važnije na trećem mestu su uglavnom bili kandidati liberala.

To je i razlog za hitne međupartijske konsultacije socijalista i liberala, koji su već bili u koaliciji (1994 -1998). Sledi najverovatnije taktika međusobnog ustupanja pojedinih izbornih jedinica i time ujedinjavanje dvaju glasačkih tabora.

Mogućnosti (kako se ovde kaže, rezerve) konzervativne strane su mnogo manje zbog neuspeha, pre svega, MIEP-a, ali i najstarije parlamentarne stranke Partije malih posednika, koje ne samo da nije ušla u parlament nego nije dostigla ni nivo od 1 odsto, to jest, uslov za finansiranje iz državnog budžeta.

Prve analize neuspeha mladih i pametnih momaka uglavnom iz malih i srednjih varoši širom Mađarske (Fides) ukazuju na izuzetnu agresivnost i arogantnost u kampanji, koja je izazvala strah kod birača. A, strah je poznato neprijatno osećanje iz ne tako davne prošlosti. Zatim: uprkos paroli Fidesove kampanje „Budućnost je već počela“, Orban (38) i njegovi ljudi bavili su se uglavnom prošlošću ili simbolima. Među potonjima je jedna legitimacija (za Mađare izvan granica) čija je praktična vrednost minimalna i san o jednoj dalekoj olimpijadi (2012. godine).

SUSEDI ODAHNULI: Umesto snova i „štambilja“ o naciji, izgleda da na mađarskom tržištu više vredi diskretni šarm bivšeg ministra finansija, koji se na toj dužnosti oprobao i za vreme komunizma 1987. kada je promovisao poresku reformu i posle demokratskih promena 1996. kada je uspeo da smanji inflaciju sa 28 na 11 odsto. Peter Međeši je rođen u Budimpešti 1942. godine u porodici koja potiče iz Erdelja (Transilvanije), čiji je otac odmah posle Drugog svetskog rata bio u diplomatskoj službi u susednoj Rumuniji.

Učtivi, elegantni, sedokosi Međeši stekao je ugled efikasnog profesionalca koga socijalisti kao vanpartijca nominuju za svog kandidata za premijera. Ako je verovati teoriji po kojoj posle prvog kruga i neočekivanog uspeha socijalista počinje da funkcioniše spirala uspeha, onda će posle 21. aprila Mađarska imati novu, najverovatniju koalicionu vladu od koje se mogu očekivati promene. U ekonomiji Međeši je naklonjeniji slobodnom tržištu bez državnog uplitanja od sadašnjeg premijera Orbana. Zatim nije bezuslovni pobornik jake forinte i više je za ubrzani ekonomski razvoj i stimulisanje izvoza. Na globalnom spoljnopolitičkom planu velike promene su isključene: Mađarska ostaje privržena evroatlantskim integracijama, sa socijalistima (i liberalima) verovatno i bez onih ograda koje proističu iz patriotsko-nacionalnih razloga. Što se suseda tiče, neki od njih su već odahnuli na vest da Orbanova vlada verovatno odlazi pošto im je Statusni zakon o Mađarima izvan matičnih granica izazvao prava unutrašnjopolitička previranja (Slovačka).

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Prema istraživanju fondacije Scelles i najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, u svetu postoji između 40 i 52 miliona osoba zaposlenih u sekualnoj industriji.

Trgovima ljudima

14.decembar 2025. Dragan Radovančević

Mapa bola i siromaštva: Globalna prostitucija obrće 150 milijadri dolara godišnje

Američka Filmska akademija je, svesno ili ne, nagradivši sa pet Oskara film „Anora“ otvorila diskusiju: šta znamo o prostituciji u svetu? Odakle i zašto dolazi oko 50 miliona, često maloletnih žena i dece prinuđenih na seksualnu eksploataciju? Kako taj problem može da se reši?

U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Australija

14.decembar 2025. B. B.

Najmanje 12 ljudi ubijeno na sidnejskoj plaži

U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je najmanje 12 ljudi

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Crna Gora i EU

12.decembar 2025. Aleksandra Mudreša (DW)

Kako jedan kolektor sputava sprint Crne Gore u Evropsku uniju

Meštani sela Botun nedaleko od Podgorice rešeni su da spreče gradnju postrojenja za prečiščavanje otpadnih voda. Kako se jedan kolektor isprečio na crnogorskom putu ka članstvu u Evropsku uniju i ugrozio investicije od sto miliona evra

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure