img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Demografske promene

„Karta šansi”: Nemačkoj nedostaju stručnjaci u svim oblastima

17. jun 2024, 16:02 T.S./RSE
Tode: Do 2030. će Nemačkoj faliti tri miliona radnika Foto: Unsplash/Christian Wiediger
Tode: Do 2030. će Nemačkoj faliti tri miliona radnika
Copied

Nemačkoj će do 2030. nedostajati tri miliona kvalifikovanih radnika zbog demografskih promena, kaže za Radio Slobodna Evropa Erik Tode, analitičar nemačke fondacije Bertelsman. Zato se vrata za strane radnike izvan Evropske unije sada širom otvaraju

Nemačke vlasti su početkom juna uvele „kartu šansi“ kako bi olakšale dolazak stranih radnika

„Preduslov je da imate najmanje dve godine stručnog obrazovanja i da to možete da dokumentujete ako želite da kao migrant izvan Evropske Unije dođete u Nemačku. Takođe, neophodno je da dokažete osnovno znanje nemačkog ili engleskog jezika. Veoma je interesantno da je dovoljan i engleski jezik da se dođe u Nemačku, čime se premošćuje velika prepreka iz prošlosti jer su ljudi nerado dolazili zbog jezičke barijere“, ističe Tode, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prema njegovim rečima, manjak kvalifikovane radne snage u Nemačkoj se oseća, manje-više, u svim oblastima.

„Naravno, u IT i industriji komunikacija, ali i u građevinarstvu, pre svega u izgradnji infrastrukture za obnovljive energije, mašinskoj i elektrotehničkoj struci. Takođe, u zdravstvenoj zaštiti, pre svega brizi o starima. Nije u pitanju samo manjak visokokvalifikovanih stručnjaka, već i srednjeg nivoa obučenosti“, navodi analitičar Bertelsmana.

On dodaje da nedostaju stručnjaci sa fakultetskim diplomama, magistraturama, pa čak i doktoratima.

„Međutim, najveća potreba je za radnicima sa srednjim nivoom obuke. Naravno, nema ni dovoljno fizičkih radnika, pre svega u građevinarstvu“, kaže Tode.

Raste netrpeljivost Nemaca prema stranim radnicima

I dok je nemačkoj privredi potrebno sve više stranih radnika, raste i netrpeljivost prema njima, što ilustruje i uspon ekstremističke Alternative za Nemačku koja je na izborima za Evropski parlament bila druga po broju glasova.

„Biračko telo Alternative za Nemačku je prilično heterogeno. Ima mnogo birača koji glasaju iz protesta. Drugi su skloniji nacionalističkoj politici. Stav prema imigracijama je samo jedan elemenat programa ove partije. Stoga je teško govoriti o preovlađujućem stavu u Nemačkoj protiv migranata. Nemačka ni na koji način nije zemlja koja se protivi migracijama. Naprotiv, ogromna većina njenih građana je otvorena za dolazak stranih radnika“, ocenjuje Tode.

U Nemačkoj upražnjeno 1.5 miliona radnih mesta

Na pitanje RSE u kojoj meri je za nemačku ekonomiju problem to što je upražnjeno oko dva miliona radnih mesta, Tode kaže da je taj broj „malo preuveličan“.

„Nedostatak kvalifikovanih radnika je definitivno ozbiljan problem za nemačku ekonomiju koji postoji već nekoliko godina. Taj broj od dva miliona nepopunjenih radnih mesta, koji kompanije i njihova udruženja često pominju, možda je malo preuveličan. Ja bih rekao da je nepopunjeno oko 1.5 miliona radnih mesta, ali i to je mnogo. Demografske promene su glavni uzrok“, ističe Tode.

Velika korist od priliva migranata

Dodaje da će, prema podacima kojima raspolaže, Nemačkoj do 2030. nedostajati tri miliona kvalifikovanih radnika zbog demografskih promena.

„U proteklih desetak godina Nemačka je imala velike koristi od povećanog priliva migranata Zahvaljujući njima, bila je u stanju da održi pa čak i poveća broj stanovnika, tako da nije došlo do njegovog projektovanog pada o kome se raspravljalo početkom 2000-ih. Međutim, kvalifikaciona struktura ljudi koji dolaze u Nemačku nije toliko povoljna za ublažavanje nedostatka radne snage, naročito u nekim sektorima“, objašnjava Tode.

Ističe da neki od njih, pre svega izbeglice, nisu imali dokumenta koji bi potvrdili njihove kvalifikacije, a da je „Nemačka tradicionalna zemlja koja potencira na diplomama čime se obezbeđuje transparentnost jer je poslodavcima potreban uvid u stručnost kandidata za radna mesta“.

„Nemačka politika sada pokušava da više istakne taj stručni aspekt dolaska migranata i mnoge od mera su pre svega na to usmerene.”, zaključuje Tode. “Početkom juna je uvedena i ‘karta šansi‘ koja odražava takvu politiku“.

Tagovi:

radne migracije Pečalba Nemačka radna snaga gasterbajteri karta šansi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

13.novembar 2026. A.I.

Haos sa čvorcima u Rimu: Rimljani jedva izdržavaju pod kišom ptičjeg izmeta

Čvorci prave haos u delovima Rima. Ptičji izmet svakodnevno pljušti po Rimljanima. Ne mogu da ih rasteraju ni trubama, pa se gradom kreću sa kišobranima

Maskirani članovi Službe za imigraciju i carinu (ICE)

Svet

13.novembar 2026. B. B.

Služba za imigraciju obara rekorde: U 2026. u SAD već deportovano 483.200 migranata

Broj deportovanih u SAD u fiskalnoj godini završenoj 30. septembra veći je za oko devet odsto u odnosu na prethodni rekord od 442.640 deportacija

Svet

13.novembar 2026. A.M.

Globalni prekid rada Majkrosofta: Milioni bez Outlooka, Teamsa i drugih alata

Prekid rada Majkrosoftovih servera zbog povećanog opterećenja ostavio je korisnike širom sveta bez pristupa aplikacijama Majkrosoft 365. Probleme su prijavile i velike kompanije i državne institucije

Milorad Dodik sa sinom Igorom (desno) na košarkaškoj utakmici

Svet

13.novembar 2026. B. B.

Sa oca na sina: Milorad Dodik o kandidaturi sina Igora za premijera Republike Srpske

Milorad Dodik kaže da je njegov sin Igor među kandidatima za premijera Republike Srpske jer da je jedan od najperspektivnijih članova Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Andrej Plenković i Jakov Milatović

Vesti

13.novembar 2026. B. B.

Hrvatska ucenjuje Crnu Goru za članstvo u EU: Šta Zagreb zahteva od Podgorice

Hrvatska od Crne Gore traži da ispuni šest zahteva. Ukoliko to ne učini, preti da će da blokira njene pregovore za članstvo u Evropskoj uniji.

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure