img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Kao da Dunav prestaje posle Budimpešte

16. jun 2011, 01:03 Andrej Ivanji
foto: milan melka
Copied

Neko vreme su srpska nadležna ministarstva trubila kako će se ulagati u "skijaški" turizam i terene za golf. Pa da, pored Austrije, Švajcarske i Italije svi samo na to čekaju, da se za više para, sa gorom uslugom, skijaju u Srbiji i udaraju po loptici. A Dunav, u svem svom sjaju i neverovatnim, jedinstvenim, bogom danim svekolikim potencijalima, zvrji prazan

Šta to Oni imaju što Mi nemamo kada je njihov Dunav krcat turistima, a naš zvrji prazan, kada Oni dižu silan novac od dunavskog turizma, a Mi kupimo neke mrvice? U Beč i Budimpeštu godišnje samo brodom stiže oko 250.000 ljudi, a broj se ne zna onima koji dolete ili se dovezu ne bi li se divili čarima najevropskije reke u Nemačkoj, Austriji, Mađarskoj, pa i Slovačkoj. A Mi kupimo neke mrvice koje ostave neki penzioneri slučajno doplovili do Beograda, ne bi li popili kafu u Knez Mihailovoj ili se provozali vozićem na Kalemegdanu.

Da li možete da zamislite obale Italije, Španije ili Portugala bez razvijenog turizma? Ili Dunav u Nemačkoj, Austriji i Mađarskoj bez mnogobrojnih turističkih, velikih i malih brodova, privatnih jahti i jedrilica? Da li možete da zamislite obale oko Regensburga, Beča, Bratislave ili Budimpešte bez raznovrsnog hotelskog ili privatnog smeštaja, razgranatih biciklističkih staza, dobro označenih turističkih prirodnih i kulturno-istorijskih atrakcija? U kakvoj bi ekonomskoj neprilici zajednice uz ovaj, gornji tok Dunava bile da im presahne izvor prihoda od turizma? Evropski turoperateri nude najrazličitije ponude u državama gornjeg Dunava, od pasivnog uživanja na vodi do aktivnog odmora ispunjenog sportskim aktivnostima. I zimi i leti. Ali, kada listate zapadne turističke kataloge, stiče se utisak da Dunav i sve što je lepo i vredno na njemu i oko njega prestaje negde posle Budimpešte. Kada pitate nekog sa severa Evrope, često zbunjeno odgovori: „Dunav, pa zar protiče kroz Srbiju?“ Srpska posla bi bila da se rugamo nepoznavanju geografije nekog tamo Evropljanina, a trebalo bi da se rugamo nesposobnosti ove države da promoviše sve što joj neiskorišćeno stoji na Dunavu na dohvat ruke.

I kada živite u Srbiji, šta vam nudi Dunav osim da odete da pecate, ili se vozite svojim čamcem, ako ga imate, ili odete na neki splav na piće? Čast izuzecima, ali u organizovano-turističkom smislu baš ništa. Sve se na našem Podunavlju svodi na pojedinačne inicijative, na neki restorančić sa ribljom čorbicom na glasu, neku plažu, hotelčić u kome možete sa porodicom da prespavate noć/dve, bez infrastrukture, bez propratnog sadržaja. Ja bih baš voleo da u Beogradu mogu da kupim sledeći aranžman: višednevno krstarenje kroz spektakularnu Đerdapsku klisuru do još spektakularnije Gvozdene kapije sa, recimo, sedmodnevnim boravkom u hotelu sa bazenom negde kod Kladova, sa teniskim terenima i organizovanom zabavom za decu i razgranatim biciklističkim stazama duž reke, sa usputnom posetom Lepenskom viru. Deca, a i odrasli koji to još nisu, treba da vide te jedinstvene ribolike ljudske figure tamo još iz neolita….

Od zaštićenih prirodnih rezervata, preko rimske zaostavštine i srednjovekovnih tvrđava, do gradova koje videti vredi, svega ima na srpskom delu Dunava. Da ne kažemo baš: „Dunav je u nas najlepši, negde širok ko more“. A taj neverovatan, bogom dani potencijal je posve neiskorišćen, jer su infrastruktura, ponuda hotelskog i privatnog smeštaja i propratnih aktivnosti jadni. A i niko se sistemski ne bavi promocijom srpskog Podunavlja. Ali zato: nadležna ministarstva su neko vreme trubila kako će se ulagati u „skijaški“ turizam i terene za golf. Pa da, pored Austrije, Švajcarske i Italije svi samo čekaju da se za više para, sa gorom uslugom, skijaju u Srbiji ili udaraju po loptici.

I onda, baš u duhu srpsko-evropskih poslova, „doš’o Nemac“ da objasni Srbima koliko je lep i jedinstven taj naš Dunav i da bi baš vredelo u njega investirati i napraviti od njega pravi srpski brend, jer će se višestruko isplatiti. Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke kroz svoju agenciju Gesellschaft für internationale Zusammenarbeit (GIZ) finansijski i logistički omogućilo je da se osnuje Dunavski centar za kompetenciju (DCC) sa sedištem u Beogradu. Taj DCC, kao krovna organizacija sa zajedničkim upravnim telima, u sklopu Evropske dunavske strategije, pravljen je sa vizijom da Srednji i Donji Dunav sa svojom turističkom ponudom jednog dana postanu konkurentni u odnosu na „one tamo gore“, od Švarcvalda do malo iza Budimpešte. A da bi to išlo brže i lakše i da bi se došlo do većih evropskih donacija, unutar DCC-a njegovi članovi (gradovi, turističke organizacije, stejkholderi itd.) iz šest država – Hrvatske, Srbije, Rumunije, Bugarske, Moldavije i Ukrajine – ovog našeg, nerazvijenog dela Dunava, trebalo bi da imaju koordinisanu razvojnu strategiju i zajednički nastup pred institucijama Evropske unije.

Pre više od dvadeset godina u Beču sam za male pare kupio voznu kartu do nekog mesta na Dunavu u koju je bilo uračunato i iznajmljivanje bicikla. Pa sam se vozio preko brdašca sa pogledom na reku.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

26.jun 2025. Kersten Knip / DW

Trampov mir: Vidimo se u sledećem ratu

Deluje da se primirje između Izraele i Irana stabilizuje, ali dok u regionu raste nada u smirivanje tenzija, mnoge države i dalje zauzimaju podeljene stavove prema Teheranu

Železnica

26.jun 2025. I.M.

Najduža železnička linija: Moskva – Pjongjang za osam dana

Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi

Donald Tramp u Kongresu

SAD

26.jun 2025. M. L. J.

VOA: Tramp zatvorio nezvanični javni servis Amerike

Administracija predsednika Amerike Donalda Trampa otpustila je stotine novinara Glasa Amerike (VOA). Tako je zatvoren nezvanični javni servis SAD osnovan još 1942. godine

SAD

25.jun 2025. B. B.

Tramp: Neverovatna demonstracija američke snage utrla put prekidu vatre

Američki predsednik Donald Tramp je na NATO samitu Hagu naglasio svoju ulogu u posredovanju o prekidu vatre između Izraela i Irana

Samit u Hagu

25.jun 2025. Novak Marković

NATO povećao potrošnju za odbranu: Bićemo pravedniji i smrtonosniji

Lideri NATO podržali su u sredu veliko povećanje potrošnje za odbranu koje je tražio predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, i ponovo potvrdili posvećenost međusobnoj odbrani u slučaju napada

Komentar

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure