
Istraživanje mira
„Izveštaj o miru“: Zamislite budućbost bez NATO-a
Nemački istraživači mira i konflikata upozoravaju Evropu i Nemačku da se pripreme za budućnost bez NATO-a, čemu bi mogao da kumuje Donald Tramp
Neko vreme su srpska nadležna ministarstva trubila kako će se ulagati u "skijaški" turizam i terene za golf. Pa da, pored Austrije, Švajcarske i Italije svi samo na to čekaju, da se za više para, sa gorom uslugom, skijaju u Srbiji i udaraju po loptici. A Dunav, u svem svom sjaju i neverovatnim, jedinstvenim, bogom danim svekolikim potencijalima, zvrji prazan
Šta to Oni imaju što Mi nemamo kada je njihov Dunav krcat turistima, a naš zvrji prazan, kada Oni dižu silan novac od dunavskog turizma, a Mi kupimo neke mrvice? U Beč i Budimpeštu godišnje samo brodom stiže oko 250.000 ljudi, a broj se ne zna onima koji dolete ili se dovezu ne bi li se divili čarima najevropskije reke u Nemačkoj, Austriji, Mađarskoj, pa i Slovačkoj. A Mi kupimo neke mrvice koje ostave neki penzioneri slučajno doplovili do Beograda, ne bi li popili kafu u Knez Mihailovoj ili se provozali vozićem na Kalemegdanu.
Da li možete da zamislite obale Italije, Španije ili Portugala bez razvijenog turizma? Ili Dunav u Nemačkoj, Austriji i Mađarskoj bez mnogobrojnih turističkih, velikih i malih brodova, privatnih jahti i jedrilica? Da li možete da zamislite obale oko Regensburga, Beča, Bratislave ili Budimpešte bez raznovrsnog hotelskog ili privatnog smeštaja, razgranatih biciklističkih staza, dobro označenih turističkih prirodnih i kulturno-istorijskih atrakcija? U kakvoj bi ekonomskoj neprilici zajednice uz ovaj, gornji tok Dunava bile da im presahne izvor prihoda od turizma? Evropski turoperateri nude najrazličitije ponude u državama gornjeg Dunava, od pasivnog uživanja na vodi do aktivnog odmora ispunjenog sportskim aktivnostima. I zimi i leti. Ali, kada listate zapadne turističke kataloge, stiče se utisak da Dunav i sve što je lepo i vredno na njemu i oko njega prestaje negde posle Budimpešte. Kada pitate nekog sa severa Evrope, često zbunjeno odgovori: „Dunav, pa zar protiče kroz Srbiju?“ Srpska posla bi bila da se rugamo nepoznavanju geografije nekog tamo Evropljanina, a trebalo bi da se rugamo nesposobnosti ove države da promoviše sve što joj neiskorišćeno stoji na Dunavu na dohvat ruke.
I kada živite u Srbiji, šta vam nudi Dunav osim da odete da pecate, ili se vozite svojim čamcem, ako ga imate, ili odete na neki splav na piće? Čast izuzecima, ali u organizovano-turističkom smislu baš ništa. Sve se na našem Podunavlju svodi na pojedinačne inicijative, na neki restorančić sa ribljom čorbicom na glasu, neku plažu, hotelčić u kome možete sa porodicom da prespavate noć/dve, bez infrastrukture, bez propratnog sadržaja. Ja bih baš voleo da u Beogradu mogu da kupim sledeći aranžman: višednevno krstarenje kroz spektakularnu Đerdapsku klisuru do još spektakularnije Gvozdene kapije sa, recimo, sedmodnevnim boravkom u hotelu sa bazenom negde kod Kladova, sa teniskim terenima i organizovanom zabavom za decu i razgranatim biciklističkim stazama duž reke, sa usputnom posetom Lepenskom viru. Deca, a i odrasli koji to još nisu, treba da vide te jedinstvene ribolike ljudske figure tamo još iz neolita….
Od zaštićenih prirodnih rezervata, preko rimske zaostavštine i srednjovekovnih tvrđava, do gradova koje videti vredi, svega ima na srpskom delu Dunava. Da ne kažemo baš: „Dunav je u nas najlepši, negde širok ko more“. A taj neverovatan, bogom dani potencijal je posve neiskorišćen, jer su infrastruktura, ponuda hotelskog i privatnog smeštaja i propratnih aktivnosti jadni. A i niko se sistemski ne bavi promocijom srpskog Podunavlja. Ali zato: nadležna ministarstva su neko vreme trubila kako će se ulagati u „skijaški“ turizam i terene za golf. Pa da, pored Austrije, Švajcarske i Italije svi samo čekaju da se za više para, sa gorom uslugom, skijaju u Srbiji ili udaraju po loptici.
I onda, baš u duhu srpsko-evropskih poslova, „doš’o Nemac“ da objasni Srbima koliko je lep i jedinstven taj naš Dunav i da bi baš vredelo u njega investirati i napraviti od njega pravi srpski brend, jer će se višestruko isplatiti. Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke kroz svoju agenciju Gesellschaft für internationale Zusammenarbeit (GIZ) finansijski i logistički omogućilo je da se osnuje Dunavski centar za kompetenciju (DCC) sa sedištem u Beogradu. Taj DCC, kao krovna organizacija sa zajedničkim upravnim telima, u sklopu Evropske dunavske strategije, pravljen je sa vizijom da Srednji i Donji Dunav sa svojom turističkom ponudom jednog dana postanu konkurentni u odnosu na „one tamo gore“, od Švarcvalda do malo iza Budimpešte. A da bi to išlo brže i lakše i da bi se došlo do većih evropskih donacija, unutar DCC-a njegovi članovi (gradovi, turističke organizacije, stejkholderi itd.) iz šest država – Hrvatske, Srbije, Rumunije, Bugarske, Moldavije i Ukrajine – ovog našeg, nerazvijenog dela Dunava, trebalo bi da imaju koordinisanu razvojnu strategiju i zajednički nastup pred institucijama Evropske unije.
Pre više od dvadeset godina u Beču sam za male pare kupio voznu kartu do nekog mesta na Dunavu u koju je bilo uračunato i iznajmljivanje bicikla. Pa sam se vozio preko brdašca sa pogledom na reku.
Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.
Nemački istraživači mira i konflikata upozoravaju Evropu i Nemačku da se pripreme za budućnost bez NATO-a, čemu bi mogao da kumuje Donald Tramp
Zemljotres magnitude između 5,8 i 6,2 stepena Rihtera pogodio je u utorak ujutru Marmaris u Turskoj grčko ostrvo Rodos. Jedna devojčica izgubila je život, na desetine ljudi je povređeno
Popularni dečji junaci Šrek i Grinč proterani su iz Rusije zato što su "sredstva preko kojih zapadne zemlje indoktriniraju rusku decu"
Karol Navrocki pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj tesnom razlikom, osvojivši 50,89 odsto glasova. Iako ga je pratila senka kontroverzi iz prošlosti, uključujući priznanje o učešću u navijačkim tučama,
Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve