img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Kako Nemci postaju gastarbajteri: Odliv negovatelja u Luksemburg

05. januar 2025, 10:21 Markus Herman (DW)
Negovatelji iz Nemačke masovno odlaze u Luksemburg Foto: Pexels/Jsme MILA
Negovatelji iz Nemačke masovno odlaze u Luksemburg
Copied

Radnici iz sektora nege masovno prelaze iz Nemačke u Luksemburg. Bolji uslovi rada i gotovo dvostruko veće plate privlače hiljade negovatelja preko granice

Osam je ujutru kada Somaeh Mecger kuca na vrata gospođe Penig-Šosi i ulazi.

„Dobro jutro. Kako ste?“, kaže negovateljica.

Mari Žoze Penig-Šosi ima 94 godine i već šestu godinu živi u staračkom domu „Op Lamp“ u Vaserbiligu u Luksemburgu. Somaeh Mecger je 50 godina mlađa.

Započinje uobičajena procedura: „A sad, madam, na oblačenje!“

Ima dobrih pola sata za to. Opere joj noge i stopala, navuče čarape za vene, pomogne joj da ustane iz kreveta, smesti je u invalidska kolica i odvede je u kupatilo. Nakon deset minuta, obe su se vratile u sobu. Gospođi Penig-Šosi je stalo do toga da sama nanese ruž na usne, mada joj negovateljica pomaže držeći njenu već drhtavu ruku. Razgovaraju o nekadašnjoj pozorišnoj karijeri starije dame – ponekad na nemačkom, ponekad na luksemburškom, sve to začinjeno frazama na francuskom, piše Dojče vele (DW).

Neuporedivo bolje nego u Nemačkoj

Pre skoro 20 godina Somaeh Mecger je odlučila da da otkaz u nemačkom staračkom domu i ode da radi u susedni Luksemburg. Naučila je luksemburški na kursu koji je organizovao njen poslodavac, a od kuće u nemačkom Trieru, gde živi s porodicom, do radnog mesta ima 13 kilometara, ili dvadesetak minuta. „Nisam ni na trenutak zažalila zbog svoje odluke“, kaže Mecger. Za negovateljicu se obučila 2003.

Ona je jedna od mnogih koje iz Nemačke dolaze da rade u susedni Luksemburg. Prema tamošnjem Nacionalnom institutu za statistiku, preko 52.000 Nemaca radi u Vojvodstvu, što je 30 odsto više nego pre deset godina. Velika većina njih i dalje živi u Nemačkoj i putuje na posao.

Samo u sektoru zdravstvene i socijalne nege registrovano je 6.300 Nemaca, a među njima je najmanje 4.000 negovatelja poput Somaeh Mecger. To se vidi i na njenom radnom mestu: preko 80 odsto od 147 zaposlenih u staračkom domu „Op Lamp“ su Nemci koji brinu o 81 stanovniku doma.

„Ne tražimo posebno negovatelje iz Nemačke,“ kaže direktorka Mirej Virc-Lenerc. Ali u pograničnoj regiji se proširila vest da su uslovi rada u Luksemburgu mnogo bolji nego u Nemačkoj. Prekovremenih sati gotovo da nema, ima više osoblja, vlada poštovanje prema zaposlenima, a plata je gotovo dvostruko veća. „Zarađujem više u Luksemburgu s 60 odsto radnog vremena nego što bih u Nemačkoj zarađivala za puno radno vreme“, kaže Mecger.

I u Luksemburgu su zabrinuti za budućnost

Veliko Vojvodstvo sa svojih 670.000 stanovnika nedavno je dodatno povećalo plate zaposlenima u sektoru staračke nege. Sa deset godina staža, negovateljica u staračkom domu godišnje zarađuje oko 65.000 evra – plus bonusi, dok medicinska sestra lako prima i oko 100.000 evra.

Luksemburg je očigledno spreman čak i bolje da plaća negovatelje, jer i tamošnje stanovništvo ubrzano stari. Prema proceni udruženja negovatelja Copas, u narednih pet godina biće potrebno popuniti 4.000 radnih mesta u celokupnom sektoru nege, uključujući 900 medicinskih sestara, a potrebni su i drugi radnici, od fizioterapeuta do pomoćnika u kuhinji. Međutim, u Luksemburgu svake godine obuku završi tek nešto više od 100 ljudi, a već sada polovina medicinskih sestara dolazi iz susednih zemalja.

Upraviteljka luksemburškog staračkog doma Virc-Lenerc se boji da će u narednim godinama biti teže privući negovatelje iz Nemačke: „Plate i tamo rastu,“ ali se oslanja na bolje uslove rada, niže poreze i bolje penzije.

Katastrofa u Nemačkoj

Istovremeno, situacija u staračkim domovima i bolnicama s nemačke strane granice je katastrofalna. Samo iz bolnica Barmherzige Brüder u Trieru svake godine odlazi po 25 do 30 medicinskih sestara u Luksemburg, kaže direktor sektora nege te bolnice Jerg Mogendorf: „Taj trend ponovo raste“. Navodi da pokušavaju da zadrže osoblje dodatkom na platu i raznim pogodnostima, ali ljudi i dalje odlaze.

I Komora zaposlenih u sektoru nege pokrajine Rajna-Palatinat potvrđuje da se situacija „nipošto nije poboljšala, naprotiv: postala je još gora“. Njen predsednik Markus Maj smatra da se malo toga može učiniti protiv odličnih plata u susednim zemljama: „Jedino što možemo jeste da opšte povećamo broj zaposlenih u pogođenim regijama. Ali naša Komora, kao državna institucija, ima malo uticaja ili mogućnosti da oblikuje situaciju“.

Ne vraćam se!

Čak i kada se negovatelji povremeno vraćaju u Nemačku, za Somaeh Mecger ne dolazi u obzir da ikada više radi u svojoj domovini:

„U Nemačkoj sam bila odgovorna za devet ili deset starijih osoba u jednoj smeni, a nije bilo retko da radim 15 dana bez prestanka. U Luksemburgu brinem o pet osoba tokom svog normalnog radnog vremena“.

Takođe, ne veruje da će se situacija promeniti. U Luksemburgu poslodavac uvažava njene želje prilikom organizacije rasporeda, i izuzetno je zadovoljna: „Mogu bez problema da uskladim svoj posao i privatni život. To je i preventivna mera protiv stresa i lošeg raspoloženja“. A toga u Nemačkoj ima sve više, ne samo u sektoru nege.

Tagovi:

Luksemburg Negovatelji Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Francuska

10.septembar 2025. B. B.

Protest „Blokiraj sve“: Masovna hapšenja širom Francuske

Širom Francuske raspoređeno je 80.000 pripadnika snaga bezbednosti, od čega 6.000 u Parizu, u pokušaju vlasti da suzbije veliko nezadovoljstvo građana koje se šprelilo na ulice

Nepal

10.septembar 2025. A.I.

Provala besa: Šta je izazvalo pobunu „generacije Z“ u Nepalu?

Sukobi demonstranata sa policijom, devetnaest mrtvih, zgrada parlamenta u plamenu, ostavka vlade, desetine hiljada mladih Nepalaca na ulicama. Šta je izazvalo provalu besa „generacije Z“ u Nepalu i zašto se u tome prepoznao Aleksandar Vučić

Rat u Ukrajini

10.septembar 2025. M.L.J.

„Akt agresije“: Uzbuna u Poljskoj zbog ruskih dronova

Poljska je prvi put aktivirala sopstvenu i NATO protivvazdušnu odbranu kako bi oborila ruske dronove koji su u sredu, 10. septembra, ujutru povredili njen vazdušni prostor tokom napada na Ukrajinu

Protesti u Nepalu

09.septembar 2025. K. S.

Premijer Nepala podneo ostavku usled protesta

Usled masovnih demonstracija mladih i zabrane društvenih mreža, premijer Nepala podneo je ostavku

Bliski istok

09.septembar 2025. K. S.

Napad Izraela na zvaničnike Hamasa u Dohi

Izrael je u utorak (9. septembar) izveo napad na rukovodstvo Hamasa u Kataru. Meta su bili pregovarači Hamasa, prenose mediji

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure