img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Kako Nemci postaju gastarbajteri: Odliv negovatelja u Luksemburg

05. јануар 2025, 10:21 Markus Herman (DW)
Negovatelji iz Nemačke masovno odlaze u Luksemburg Foto: Pexels/Jsme MILA
Negovatelji iz Nemačke masovno odlaze u Luksemburg
Copied

Radnici iz sektora nege masovno prelaze iz Nemačke u Luksemburg. Bolji uslovi rada i gotovo dvostruko veće plate privlače hiljade negovatelja preko granice

Osam je ujutru kada Somaeh Mecger kuca na vrata gospođe Penig-Šosi i ulazi.

„Dobro jutro. Kako ste?“, kaže negovateljica.

Mari Žoze Penig-Šosi ima 94 godine i već šestu godinu živi u staračkom domu „Op Lamp“ u Vaserbiligu u Luksemburgu. Somaeh Mecger je 50 godina mlađa.

Započinje uobičajena procedura: „A sad, madam, na oblačenje!“

Ima dobrih pola sata za to. Opere joj noge i stopala, navuče čarape za vene, pomogne joj da ustane iz kreveta, smesti je u invalidska kolica i odvede je u kupatilo. Nakon deset minuta, obe su se vratile u sobu. Gospođi Penig-Šosi je stalo do toga da sama nanese ruž na usne, mada joj negovateljica pomaže držeći njenu već drhtavu ruku. Razgovaraju o nekadašnjoj pozorišnoj karijeri starije dame – ponekad na nemačkom, ponekad na luksemburškom, sve to začinjeno frazama na francuskom, piše Dojče vele (DW).

Neuporedivo bolje nego u Nemačkoj

Pre skoro 20 godina Somaeh Mecger je odlučila da da otkaz u nemačkom staračkom domu i ode da radi u susedni Luksemburg. Naučila je luksemburški na kursu koji je organizovao njen poslodavac, a od kuće u nemačkom Trieru, gde živi s porodicom, do radnog mesta ima 13 kilometara, ili dvadesetak minuta. „Nisam ni na trenutak zažalila zbog svoje odluke“, kaže Mecger. Za negovateljicu se obučila 2003.

Ona je jedna od mnogih koje iz Nemačke dolaze da rade u susedni Luksemburg. Prema tamošnjem Nacionalnom institutu za statistiku, preko 52.000 Nemaca radi u Vojvodstvu, što je 30 odsto više nego pre deset godina. Velika većina njih i dalje živi u Nemačkoj i putuje na posao.

Samo u sektoru zdravstvene i socijalne nege registrovano je 6.300 Nemaca, a među njima je najmanje 4.000 negovatelja poput Somaeh Mecger. To se vidi i na njenom radnom mestu: preko 80 odsto od 147 zaposlenih u staračkom domu „Op Lamp“ su Nemci koji brinu o 81 stanovniku doma.

„Ne tražimo posebno negovatelje iz Nemačke,“ kaže direktorka Mirej Virc-Lenerc. Ali u pograničnoj regiji se proširila vest da su uslovi rada u Luksemburgu mnogo bolji nego u Nemačkoj. Prekovremenih sati gotovo da nema, ima više osoblja, vlada poštovanje prema zaposlenima, a plata je gotovo dvostruko veća. „Zarađujem više u Luksemburgu s 60 odsto radnog vremena nego što bih u Nemačkoj zarađivala za puno radno vreme“, kaže Mecger.

I u Luksemburgu su zabrinuti za budućnost

Veliko Vojvodstvo sa svojih 670.000 stanovnika nedavno je dodatno povećalo plate zaposlenima u sektoru staračke nege. Sa deset godina staža, negovateljica u staračkom domu godišnje zarađuje oko 65.000 evra – plus bonusi, dok medicinska sestra lako prima i oko 100.000 evra.

Luksemburg je očigledno spreman čak i bolje da plaća negovatelje, jer i tamošnje stanovništvo ubrzano stari. Prema proceni udruženja negovatelja Copas, u narednih pet godina biće potrebno popuniti 4.000 radnih mesta u celokupnom sektoru nege, uključujući 900 medicinskih sestara, a potrebni su i drugi radnici, od fizioterapeuta do pomoćnika u kuhinji. Međutim, u Luksemburgu svake godine obuku završi tek nešto više od 100 ljudi, a već sada polovina medicinskih sestara dolazi iz susednih zemalja.

Upraviteljka luksemburškog staračkog doma Virc-Lenerc se boji da će u narednim godinama biti teže privući negovatelje iz Nemačke: „Plate i tamo rastu,“ ali se oslanja na bolje uslove rada, niže poreze i bolje penzije.

Katastrofa u Nemačkoj

Istovremeno, situacija u staračkim domovima i bolnicama s nemačke strane granice je katastrofalna. Samo iz bolnica Barmherzige Brüder u Trieru svake godine odlazi po 25 do 30 medicinskih sestara u Luksemburg, kaže direktor sektora nege te bolnice Jerg Mogendorf: „Taj trend ponovo raste“. Navodi da pokušavaju da zadrže osoblje dodatkom na platu i raznim pogodnostima, ali ljudi i dalje odlaze.

I Komora zaposlenih u sektoru nege pokrajine Rajna-Palatinat potvrđuje da se situacija „nipošto nije poboljšala, naprotiv: postala je još gora“. Njen predsednik Markus Maj smatra da se malo toga može učiniti protiv odličnih plata u susednim zemljama: „Jedino što možemo jeste da opšte povećamo broj zaposlenih u pogođenim regijama. Ali naša Komora, kao državna institucija, ima malo uticaja ili mogućnosti da oblikuje situaciju“.

Ne vraćam se!

Čak i kada se negovatelji povremeno vraćaju u Nemačku, za Somaeh Mecger ne dolazi u obzir da ikada više radi u svojoj domovini:

„U Nemačkoj sam bila odgovorna za devet ili deset starijih osoba u jednoj smeni, a nije bilo retko da radim 15 dana bez prestanka. U Luksemburgu brinem o pet osoba tokom svog normalnog radnog vremena“.

Takođe, ne veruje da će se situacija promeniti. U Luksemburgu poslodavac uvažava njene želje prilikom organizacije rasporeda, i izuzetno je zadovoljna: „Mogu bez problema da uskladim svoj posao i privatni život. To je i preventivna mera protiv stresa i lošeg raspoloženja“. A toga u Nemačkoj ima sve više, ne samo u sektoru nege.

Tagovi:

Luksemburg Negovatelji Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure