img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Kako Nemci postaju gastarbajteri: Odliv negovatelja u Luksemburg

05. januar 2025, 10:21 Markus Herman (DW)
Negovatelji iz Nemačke masovno odlaze u Luksemburg Foto: Pexels/Jsme MILA
Negovatelji iz Nemačke masovno odlaze u Luksemburg
Copied

Radnici iz sektora nege masovno prelaze iz Nemačke u Luksemburg. Bolji uslovi rada i gotovo dvostruko veće plate privlače hiljade negovatelja preko granice

Osam je ujutru kada Somaeh Mecger kuca na vrata gospođe Penig-Šosi i ulazi.

„Dobro jutro. Kako ste?“, kaže negovateljica.

Mari Žoze Penig-Šosi ima 94 godine i već šestu godinu živi u staračkom domu „Op Lamp“ u Vaserbiligu u Luksemburgu. Somaeh Mecger je 50 godina mlađa.

Započinje uobičajena procedura: „A sad, madam, na oblačenje!“

Ima dobrih pola sata za to. Opere joj noge i stopala, navuče čarape za vene, pomogne joj da ustane iz kreveta, smesti je u invalidska kolica i odvede je u kupatilo. Nakon deset minuta, obe su se vratile u sobu. Gospođi Penig-Šosi je stalo do toga da sama nanese ruž na usne, mada joj negovateljica pomaže držeći njenu već drhtavu ruku. Razgovaraju o nekadašnjoj pozorišnoj karijeri starije dame – ponekad na nemačkom, ponekad na luksemburškom, sve to začinjeno frazama na francuskom, piše Dojče vele (DW).

Neuporedivo bolje nego u Nemačkoj

Pre skoro 20 godina Somaeh Mecger je odlučila da da otkaz u nemačkom staračkom domu i ode da radi u susedni Luksemburg. Naučila je luksemburški na kursu koji je organizovao njen poslodavac, a od kuće u nemačkom Trieru, gde živi s porodicom, do radnog mesta ima 13 kilometara, ili dvadesetak minuta. „Nisam ni na trenutak zažalila zbog svoje odluke“, kaže Mecger. Za negovateljicu se obučila 2003.

Ona je jedna od mnogih koje iz Nemačke dolaze da rade u susedni Luksemburg. Prema tamošnjem Nacionalnom institutu za statistiku, preko 52.000 Nemaca radi u Vojvodstvu, što je 30 odsto više nego pre deset godina. Velika većina njih i dalje živi u Nemačkoj i putuje na posao.

Samo u sektoru zdravstvene i socijalne nege registrovano je 6.300 Nemaca, a među njima je najmanje 4.000 negovatelja poput Somaeh Mecger. To se vidi i na njenom radnom mestu: preko 80 odsto od 147 zaposlenih u staračkom domu „Op Lamp“ su Nemci koji brinu o 81 stanovniku doma.

„Ne tražimo posebno negovatelje iz Nemačke,“ kaže direktorka Mirej Virc-Lenerc. Ali u pograničnoj regiji se proširila vest da su uslovi rada u Luksemburgu mnogo bolji nego u Nemačkoj. Prekovremenih sati gotovo da nema, ima više osoblja, vlada poštovanje prema zaposlenima, a plata je gotovo dvostruko veća. „Zarađujem više u Luksemburgu s 60 odsto radnog vremena nego što bih u Nemačkoj zarađivala za puno radno vreme“, kaže Mecger.

I u Luksemburgu su zabrinuti za budućnost

Veliko Vojvodstvo sa svojih 670.000 stanovnika nedavno je dodatno povećalo plate zaposlenima u sektoru staračke nege. Sa deset godina staža, negovateljica u staračkom domu godišnje zarađuje oko 65.000 evra – plus bonusi, dok medicinska sestra lako prima i oko 100.000 evra.

Luksemburg je očigledno spreman čak i bolje da plaća negovatelje, jer i tamošnje stanovništvo ubrzano stari. Prema proceni udruženja negovatelja Copas, u narednih pet godina biće potrebno popuniti 4.000 radnih mesta u celokupnom sektoru nege, uključujući 900 medicinskih sestara, a potrebni su i drugi radnici, od fizioterapeuta do pomoćnika u kuhinji. Međutim, u Luksemburgu svake godine obuku završi tek nešto više od 100 ljudi, a već sada polovina medicinskih sestara dolazi iz susednih zemalja.

Upraviteljka luksemburškog staračkog doma Virc-Lenerc se boji da će u narednim godinama biti teže privući negovatelje iz Nemačke: „Plate i tamo rastu,“ ali se oslanja na bolje uslove rada, niže poreze i bolje penzije.

Katastrofa u Nemačkoj

Istovremeno, situacija u staračkim domovima i bolnicama s nemačke strane granice je katastrofalna. Samo iz bolnica Barmherzige Brüder u Trieru svake godine odlazi po 25 do 30 medicinskih sestara u Luksemburg, kaže direktor sektora nege te bolnice Jerg Mogendorf: „Taj trend ponovo raste“. Navodi da pokušavaju da zadrže osoblje dodatkom na platu i raznim pogodnostima, ali ljudi i dalje odlaze.

I Komora zaposlenih u sektoru nege pokrajine Rajna-Palatinat potvrđuje da se situacija „nipošto nije poboljšala, naprotiv: postala je još gora“. Njen predsednik Markus Maj smatra da se malo toga može učiniti protiv odličnih plata u susednim zemljama: „Jedino što možemo jeste da opšte povećamo broj zaposlenih u pogođenim regijama. Ali naša Komora, kao državna institucija, ima malo uticaja ili mogućnosti da oblikuje situaciju“.

Ne vraćam se!

Čak i kada se negovatelji povremeno vraćaju u Nemačku, za Somaeh Mecger ne dolazi u obzir da ikada više radi u svojoj domovini:

„U Nemačkoj sam bila odgovorna za devet ili deset starijih osoba u jednoj smeni, a nije bilo retko da radim 15 dana bez prestanka. U Luksemburgu brinem o pet osoba tokom svog normalnog radnog vremena“.

Takođe, ne veruje da će se situacija promeniti. U Luksemburgu poslodavac uvažava njene želje prilikom organizacije rasporeda, i izuzetno je zadovoljna: „Mogu bez problema da uskladim svoj posao i privatni život. To je i preventivna mera protiv stresa i lošeg raspoloženja“. A toga u Nemačkoj ima sve više, ne samo u sektoru nege.

Tagovi:

Luksemburg Negovatelji Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Gvinet Paltrou u kampanji Astronomera

Originalnost u kriznoj situaciji

28.jul 2025. M. M.

„Kiss kamera“ na koncertu srušila rukovodstvo Astronomera a Gvinet Paltrou „preuzela“ PR

Da sve može da donese popularnosti brendu svedoči Gvinet Paltrou, glumica i bivša supruga frontmena grupe Koldplej, Krisa Martina. Nju je nakon viralnog snimka preljube sa koncerta Astronomer angažovao u promociji kompanije

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure