

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Hezbolah je izdao saopštenje u kojem potvrđuje smrt svog generalnog sekretara Hasana Nasralaha, koji je u petak ubijen u izraelskom vazdušnom napadu na južno predgrađe Bejruta, čime je okončan njegov 32-godišnji mandat vođe grupe, piše Gardijan
„Njegovo preosveštenstvo, gospodar otpora, pravedni sluga, preminuo je da bude sa svojim gospodarom koji je zadovoljan njime kao velikomučenikom. Rukovodstvo Hezbolaha obećava…da će nastaviti svoj džihad u suprotstavljanju neprijatelju [Izraelu], podržavajući Gazu i Palestinu, i odbranivši Liban i njegov postojan i časni narod“, navodi se u saopštenju, piše Gardijan.
U saopštenju se ne pominje ko će naslediti Nasralaha, niti kako će grupa odgovoriti na ubistvo svog dugogodišnjeg lidera, navodi se.
Hezbolah je dodao da će nastaviti borbu protiv Izraela, piše.
Izraelske odbrambene snage (IDF) su prvobitno saopštile da je u vazdušnim napadima na jug Libana ubila komandanta raketne jedinice Hezbolaha Muhamada Ali Ismaila i njegovog zamenika Hoseina Ahmeda Ismaila.
Kako navode očevici, u jutarnjim satima čulo se više od 20 odvojenih vazdušnih napada.
Hiljade Libanaca je napustilo domove u južnim predgrađima Bejruta i okupile se na trgovima, u parkovima i ulicama prestonice.
Snažni udari potresli su glavni grad Libana i tokom jučerašnjeg dana. Za sada nije poznato da li je lider Hezbolaha Hasan Nasralah živ nakon sinoćnjeg napada na komandni centar te grupe.
Eskalacija sukoba
Najnoviji napadi usledili su nekoliko sati pošto je izraelski premijer Benjamin Netanijahu na Generalnoj skupštini UN izjavio da njegova zemlja ima pravo da nastavi vojnu kampanju sve dok Hezbolah nastavlja da bira put rata.
Jučerašnji napadi na Bejrut, daleko najjači od početka eskalacije sukoba, označavaju oštru eskalaciju konflikta, navodi Rojters.


Libanske vlasti potvrdile su da je šest osoba poginulo, a 91 ranjena u jučerašnjem napadu, četvrtom po redu na južna predgrađa Bejruta koja kontroliše Hezbolah tokom protekle nedelje.
Liban optužuje SAD
U izraelskim napadima na Liban tokom protekle sedmice ubijeno je više od 700 ljudi.
Iran, koji podržava Hezbolah, optužio je Izrael da je koristio američke bombe „razarače bunkera” u jučerašnjem napadu.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin izjavio je da SAD nisu bile ranije obaveštene o napadu na sedište Hezbolaha, kao i da je predsednik Džozef Bajden obavešten o razvoju događaja.
Ko je bio Hasan Nasarlah, ubijeni vođa Hezbolaha?
On godinama nije viđen u javnosti zbog straha da će ga Izrael ubiti.
Nasralaha mnogi smatraju najmoćnijom osobom u Libanu, sa čak 100.000 boraca na raspolaganju. Članovi šiitske političke i vojne frakcije su takođe poslanici u parlamentu.
Rođen je u Bejrutu 1960. godine u siromašnoj šiitskoj porodici u siromašnom predgrađu Bejruta Šaršabuku.
Nakon raseljenja u južni Liban, studirao je teologiju, bio je opisan kao pobožni i motivisani student islama.
Pridružio se Hezbolahu 1982. godine kada je formiran, nakon njegovog učešća u pokretu Amal, političkoj i paravojnoj organizaciji.
Nakon što se uzdigao kroz njegove redove, 64-godišnjak je vodio Hezbolah u sukobima sa Izraelom i učestvovao u sukobu u susednoj Siriji.
Pod njegovim vođstvom, grupa je transformisana u regionalnu vojnu i političku silu.
Izvor: RTS


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve