img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Španija – Afera »Mesigejt«

Faraonska primanja Lionela Mesija

03. februar 2021, 19:38 Uroš Mitrović
foto: ap
Copied

Sportska javnost je šokirana detaljima basnoslovnog ugovora koji je argentinski fudbaler Lionel Mesi sklopio sa FK "Barselonom", ali svaka priča može da se ispriča iz više uglova

Jedna od najstrože čuvanih tajni svetskog sporta je koliki su zapravo prihodi argentinskog fudbalera Lionela Mesija u „Barseloni“. To je, navodno, znalo ukupno pet ljudi. Prošlog vikenda njegova primanja su procurela u javnost i preko noći postala senzacija.

Španski „El Mundo“ otkrio je detalje „apsurdnog i nadrealnog“ ugovora čuvenog fudbalera sa katalonskim klubom, utoliko šokantnijem što se sve dešava usred ko zna kojeg po redu talasa, ovog puta mutiranog, virusa korona. Čak i da se po strani ostave priče o tome kolike su plate zaposlenih recimo u zdravstvu, prosveti ili u preduzećima u kojima se stvara višak vrednosti u svakom društvu, u poređenju sa platama preplaćenih vrhunskih sportista, opet se nameće pitanje: da li su ovakve cifre uopšte moguće, čak i kada je najtrofejniji fudbaler na svetu u pitanju?

Blaugrana je, naime, omalenom Argentincu u prethodne četiri godine isplatila više od pola milijarde evra, ne računajući tu bogate premije i nagrade koje sustižu ogromnu fiksnu platu Lea Mesija, koja po sezoni iznosi 138 miliona evra. Iako je u pitanju bruto zarada, ispada da je – nakon što je igrač legalno platio sve vrste dažbina – po ovom ugovoru neto iznos plate koju je Mesi zaradio ovim četvorogodišnjim ugovorom iznosio blizu 300 miliona evra.


MILIONI, AVIONI, KAMIONI

Ovaj „faraonski ugovor“, kako ga je nazvao „El Mundo“, podrazumevao je i isplatu tzv. „bonusa za lojalnost“, što je „Barselonu“ koštalo dodatnih 78 miliona evra, a argentinski napadač je samo za „potpis“, odnosno obnovu i prihvatanje novog ugovora, dobio još 115 miliona evra. Sve u svemu, ukupna vrednost Mesijevog dila sa klubom sa Nou Kampa, koji ističe na leto 2021. godine, iznosi skoro 750 miliona evra. Imajući, međutim, u vidu unosne endorsement ugovore koje argentinski fudbaler ima potpisane sa brojnim sponzorima, „El Mundo“ je izračunao da je Mesi u prethodne četiri godine verovatno zaradio više od milijardu evra.

Ova priča o „najskupljem ugovoru u istoriji sporta“ ima, međutim, i drugu stranu. Fudbalski klub „Barselona“ se već duže vreme nalazi u ozbiljnoj finansijskoj situaciji, a godišnji finansijski izveštaj Blaugrane potvrdio je da ukupan dug katalonskog kluba iznosi oko 1,2 milijarde evra. Navijači „Barselone“ opravdano mogu da se upitaju da li je možda baš Mesijev astronomski ugovor, naravno uz posledice proistekle usled pandemije kovida 19, glavni „krivac“ za „Barsine“ loše poslovne rezultate.

Čelnici „Kamp Noua“ su očekivano stali na stranu svog kapitena, demantujući da je pomenuti ugovor uništio klub. ‘Barselona’ kategorički negira bilo kakvu odgovornost za objavljivanje dokumenta koji deli ‘El Mundo’ i preduzeće odgovarajuće pravne mere protiv tih novina“, navodi se u saopštenju katalonskog tima. Dodaje se da klub „izražava apsolutnu podršku Lionelu Mesiju, posebno u pokušaju da se diskredituje njegov imidž i našteti njegovom odnosu sa entitetom u kojem je radio da bi postao najbolji igrač na svetu i u istoriji fudbala“.

Ipak, da nije baš sve tako crno za „Barsu“, govori i finansijska analiza konsultantske kuće Diloit, u kojoj se nalazi i podatak da je Blaugrana u sezoni 2019/20 ostvarila 715,1 milion evra prihoda, više od svih svetskih klubova.


SPORT U BULI

Pandemija virusa korona žestoko je finansijski pogodila globalni sport, a fudbal, kao najpopularniji od svih sportova, posebno je loše prošao. Međunarodna fudbalska federacija (FIFA) nedavno je saopštila kako je pandemija koštala fudbalske klubove u svetu oko 14 milijardi dolara, odnosno oko trećinu njihove ukupne vrednosti. A istraživanje koje je objavila Asocijacija evropskih klubova (ECA) pokazalo je da su najbolji fudbalski timovi sa Starog kontinenta izgubili oko četiri milijarde evra u prihodima zbog pandemije virusa kovid 19.

Upućeni u zbivanja u katalonskom klubu smatraju da bi iza afere „Mesigejt“, kako su je krstili pojedini mediji, mogao da stoji bivši predsednik kluba Đozep Marija Bartomeu, sa kojim je Leo Mesi duže vreme bio u lošim odnosima, iako je upravo on bio zaslužan za „faraonski“ ugovor Argentinca. Za ugovor su znali i aktuelni v. d. predsednika kluba Karlos Tuskets, kao i izvršni direktor „Barse“ Oskar Grau, a Mesijevi advokati upiru prstom upravo u ovu trojicu, smatrajući da je neko od njih dao osetljiva dokumenta na uvid novinarima. I naravno, kako bi cela afera imala još jedan „sumnjivi“ krak, španski mediji već uveliko spekulišu da je novinar „El Munda“, koji je objavio celu priču o Mesijevom basnoslovnom ugovoru, godinama bio „na vezi“ sa Tusketsom i Bartomeuom. Videće se, uostalom, u kom smeru će nakon očekivane tužbe Argentinca krenuti sudski postupak.


„MAGNET“ ZA NOVAC

Nije tajna da je „Barseloni“ i dalje neophodan igrač takvog formata, a dokazano je da je Lionel Mesi i te kako finansijski isplativ. Imajući u vidu da „Barsa“ na osnovu ugovora sa Mesijem ima pravo da koristi njegov „lik i delo“ u marketinške svrhe, velike svote novca slivale su se u klub. Godišnje se, recimo, proda oko dva miliona dresova sa imenom argentinskog asa, po cenama koje variraju od 100 do 200 dolara. Poznato je, takođe, da je Mesi pravi „magnet“ za sponzore od kojih je i Blaugrana imala finansijske koristi. O prodaji karata, „krcatim“ stadionima prepunim navijača koji žele da vide upravo argentinskog majstora (u vreme pre pandemije), da i ne govorimo.

Popularna katalonska radio stanica RAC1 tvrdi, na primer, da samo zahvaljujući Mesiju, finansijski saldo kluba godišnje biva bogatiji za oko 300 miliona evra. Pojedini finansijski eksperti u Španiji navode i da popularni Argentinac, kao „ikona sporta, fudbalski Džordan“, donosi čak 30 odsto prihoda svom klubu.

Stoga je bilo očekivano da su i kandidati za novog predsednika katalonskog kluba podjednako stali iza Argentinca. „Mesi je zaradio svaki evro koji mu je ‘Barselona’ platila. Nije nas uništio, naprotiv. On je najbolji igrač u istoriji kluba i želimo da zauvek ostane sa nama“, objavio je na Tviteru Viktor Font, jedan od kandidata za novog predsednika katalonskog kluba. U sličnom tonu oglasio se i glavni favorit u trci za prvog čoveka kluba Đoan Laporta, koji je dužnost predsednika već obavljao u periodu od 2003. do 2010. godine. On je pozvao klub da plati „onoliko koliko je potrebno“ kako bi se obezbedila budućnost Lionela Mesija u „Barseloni“. „Daću mu ponudu koju niko ne može da mu ponudi i koju neće moći da odbije“, izjavio je Laporta.

Izbori za predsednika Blaugrane biće održani 7. marta ove godine, a do tada kapiten ekipe, uprkos najavljenim tužbama protiv pojedinaca iz kluba i medija za koje smatra da su krivi zbog curenja informacija o detaljima njegovog ugovora, najverovatnije neće donositi ishitrene odluke po pitanju svog ostanka u „Barseloni“.


KUDA DALJE

Popularni Argentinac je celu karijeru proveo u katalonskom klubu. Profesionalni debi imao je još 2004. godine i sa postignutih 650 golova najbolji je strelac u istoriji kluba. Presudno je doprineo da „Barselona“ u tom periodu osvoji više od trideset trofeja, uključujući tu deset titula prvaka Španije i četiri titule evropske Lige šampiona.

Iako je nakon prošlogodišnjeg debakla protiv „Bajerna“ kod kuće u četvrtfinalu Lige šampiona (2:8), osvajač rekordnih šest Zlatnih lopti „Frans fudbala“ želeo da napusti „Barsu“, ipak je promenio mišljenje i rešio da do kraja „odradi“ svoj ugovor sa klubom. Sada, kad ceo svet zna kakve uslove je imao, takva njegova odluka ne treba nikoga da čudi. Imajući u vidu, međutim, da Lionel Mesi već u junu može da napusti Kamp Nou bez obeštećenja, nema sumnje da će „Mančester siti“ ili PSŽ, koji ozbiljno žele da ga vide u svojim redovima, odrešiti kesu kako bi ga privoleli da se priključi njihovom prebogatom jatu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Lideri EU

Evropska unija

20.mart 2026. Nenad Krajcer / DW

Neće moći pored mene: Orban blokirao kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu

Kolege iz Evropske unije ponovo su besne na premijera Mađarske Vikora Orbana koji je blokirao kredit Ukrajini vredan 90 milijadri evra. Zašto? Pa zato što mu se može da svoje lične interese stavlja ispred jedininstva unutar EU

Američka vojska

Rat na Bliskom istoku

20.mart 2026. Artur Saliven (DW)

Koje je slabosti američke vojne industrije otkrio rat u Iranu

Rat u Iranu otvorio je pukotine u američkom vojno-industrijskom kompleksu. Dok Donald Trump traži brže povećanje proizvodnje, proizvođači oružja suočavaju se sa ograničenjima kapaciteta, sporim investicijama i neizvesnim budžetskim okvirom

Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure