
Bliski istok
Teheran uzvraća: Ispaljeno 30 raketa na Izrael, direktno pogođena bolnica
Nakon što je Izrael napao područje oko iranskog nuklearnog reaktora na granici gradova Arak i Kondab, Iran uzvratio balističkim raketama
Mađarski premijer u petak ujutru nije pristao na finansijsku pomoć Evropske unije Ukrajini. Ali, poznavaoci briselskih prilika kažu da hoće, ako Evropska komisija oslobodi novac namenjen Mađarskoj, a koji je trenutno zamrznut
Do sitnih sati u petak trajalo je preganjanje 26 lidera članica EU sa jednim jedinim – Viktorom Orbanom.
Mađarski premijer, koji je prethodno popustio oko otpočinjanja pregovora o članstvu sa Moldavijom i Ukrajinom, oko novca nije hteo da popusti. Formalna odluka odgođena je za januar.
Ostali lideri EU su, pak, već obećali Ukrajini da će para biti – pedeset milijardi evra za naredne četiri godine kao podrška budžetu zemlje koja je na udaru ruske invazije.
„Imamo jednoglasnu odluku, minus jedan glas“, rekao je predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel.
„Nije hitno“, rekao je Orban u četvrtak, upitan o novcu za Ukrajinu. On je predlagao da pojedinačne članice skupe novca koliko im je volja, ali da ne diraju budžet EU i da ne primoravaju Mađarsku da uplaćuje novac.
Popuštanje oko pristupnih pregovora
Prethodno je u četvrtak predveče Orban napustio salu kada se glasalo o početku pristupnih pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom. Sve ostale članice EU glasale su za.
Iako je ostao jogunast, Orban je izlaskom iz sale zapravo dao zeleno svetlo – jer mogao je i da ostane i stavi veto.
„Potpuno je besmislena, iracionalna i pogrešna odluka da se u ovim okolnostima otpočnu pregovori sa Ukrajinom“, ostao je Orban pri svome, makar retorički.
Da li je Orban podmićen?
Evropski poslanici u Briselu šire optužbe prema kojima je Evropska komisija zapravo „podmitila“ Orbana da ne stavi veto na početak pregovora sa Kijevom i Kišinjevom.
Naime, koliko u sredu je Evropska komisija odmrzla desetak milijardi evra namenjenih Mađarskoj zamrznutih zbog uvođenja restriktivnih pravosudnih zakona, jer je zemlja tobože izvršila neophodne pravosudne reforme.
Brisel je ranije zbog raznih postupaka protiv Budimpešte zarobio oko trideset milijardi evra koje je trebalo da odu u mađarski budžet.
Mnogi u pobuni Viktora Orbana vide zapravo neku vrstu reketiranja – dajte mi pare, pa da popustim.
Sledeći tu logiku peovladava mišljenje da će Orban popustiti i oko novca za Ukrajinu – ako Mađarska prvo dobije svoje milijarde.
Šta sada?
U četvrtak su pljuštale reči poput „istorijski“ i „pobeda Evrope“, kad je obznanjeno da će Kijev početi pregovore sa Briselom. Hvalili su to i Mišel i, naravno, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Oni trezveniji, poput nemačkog kancelara Olafa Šolca, više su govorili o simboličkom činu – niko ne veruje da će Ukrajina zbilja ubrzo postati članica EU. „Važan signal podrške“, tako je Šolc opisao ovaj „gest“ EU.
To, naravno, nije kraj natezanja sa Orbanom. Osim oko novca, on će imati priliku da tera svoje i kada se bude usvajao pregovarački okvir za Ukrajinu. I ta odluka, naime, mora da se donese jednoglasno.
Orbana bije glas da je blizak Putinu, mada bi drugi rekli da je blizak samo sebi.
U ovoj stvari je mađarski konzervativac usamljen, uprkos tome što u krugu šefova država i vlada EU ima njemu sličnih desničara. Ali, ljudi poput italijanske premijerke Đorđe Meloni i novog-starog slovačkog premijera Roberta Fica ne dovode u pitanje podršku Ukrajini.
U Poljskoj je pak nedavno smenjena vlast Jaroslava Kačinjskog. Tako je među skepticima po pitanju pomoći Ukrajini zvanično ostao samo Orban.
N.R. /AFP/DPA
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Nakon što je Izrael napao područje oko iranskog nuklearnog reaktora na granici gradova Arak i Kondab, Iran uzvratio balističkim raketama
Analitičari su bili zabrinuti zbog izveštaja da Iran obogaćuje uranijum do 60 odsto, a i čitav niz drugih izveštaja povećavao je zebnju na Zapadu. I onda je 13. juna ujutru Izrael sistematski krenuo u napad na sve nuklearne kapacitete Irana, od ljudskih, preko tehnoloških, do vojnih
Mafijaški šef Đovani Bruska (na slici gore) oslobođen je na osnovu zakona na čijem donošenju je insistirala upravo njegova najpoznatija žrtva: sudija Falkone (na slici dole). Iz zatvora je izašao posle 29 godina. Kako se i zašto to dogodilo?
Život i priključenija američkog državljanina i ruskog pesnika i Jevrejina, rođenog pre 85 godina, nesvršenog osnovca, metalskog šegrta, pomoćnika patologa i geologa, pesnika koji je bio žrtva ideološkog zaokreta i političko-literarnih intriga, dva puta mu se sudilo, dva puta smeštan u ludnicu, pokušao samoubistvo zbog ljubavi, za parazitizam osuđen na pet godina progonstva uz društveno-koristan rad, koji jedan traktorista na kolhozu Danilovski nije cenio, kao ni pesmu o tome, u selu Norenskoj uživao poštovanje kao prognanik koji se uzdigao, “dobrovoljno” dobio vizu bez prava na povratak i susret s roditeljima, ostvario univerzitetsku karijeru, dobio Nobelovu nagradu, bio pesnička pop zvezda, volele ga žene, voleo mačke, mnogo pušio, u 56. umro – i po drugi put sahranjen u Veneciji, ipak malo dalje od Ezre Paunda
I dok Vladimir Putin izražava saučešće Iranu i osuđuje izraelske napade, ruski tenkovi ostaju u garažama. U pozadini – diplomatski manevri, strateški interesi i pažljivo vaganje koristi u trenutku kada Kremlj traži novu ofanzivnu priliku u Ukrajini.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve