img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moderna špijunaža

Dokle seže „veliko uho“

06. jun 2001, 19:19 Mariza Krevatin Majstorović
Copied

Prema pisanju britanskog lista "Sandej tajm", "veliko uho" prisluškivalo je Vatikan i samog papu, majku Terezu, pa čak i ledi Dajanu. Ovu poslednju, ne zbog ljubavnih afera, već zbog njenog angažmana u kampanji protiv upotrebe nagaznih mina

U KORAK S VREMENOM: uz pomoć novih tehnologija…

„Veliko uho“ postoji i ne prisluškuje samo telefonske razgovore već je u stanju registrirati faks poruke i e-mailove – kratki je rezime izvještaja istražne komisije Evropskog parlamenta, formirane prije deset mjeseci kako bi ispitala istinitost zabrinjavajućih informacija o Ešalonu (Echelon), svjetskom sistemu kontrole komunikacija. Naime, u posljednje dvije godine Evropom su se širile priče o špijunskoj mreži koja, navodno, prisluškuje sve i svakoga, pa je na inicijativu evropskih zastupnika Zelenih pokrenuta sveobuhvatna istraga. Ovih dana objavljeni su njeni rezultati.

…informacije u središet CIA-e stižu iz celog sveta

Doista, da li je poslati poruku elektronskom poštom isto što i ubaciti nezatvoreno pismo u poštanski sandučić? Ešalon dnevno prisluškuje na milijune telefonskih razgovora, faks pošiljki i e-mailova, no ipak nije tako opasan kao što se strahovalo. U izvještaju se, naime, tvrdi da je njegova sposobnost daleko manja od pretpostavljene, te da je, zapravo, u stanju „slušati“, odnosno registrirati samo komunikacije koje se ostvaruju putem satelita. A na taj način putuje samo manji dio osobnih, trgovinskih i vojnih informacija. Što se tiče komunikacija ostvarenih putem kablova i radija, komisija je utvrdila da zemlje članice prislušnog sistema Ešalon (SAD, Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland) imaju pristup izuzetno ograničenom dijelu komunikacija. Moglo bi se, dakle, zaključiti da slobodno nastavimo slati naše poruke, jer se „veliko uho“ najvjerojatnije ne može baviti baš svakim telefonom, faksom ili kompjuterom na kugli zemaljskoj. Mada i tu postoji granica preko koje je – kako će se vidjeti – bolje ne ići.

OSPORAVANJE: Do sada su SAD negirale postojanje globalnog sistema kontrole, dok je Velika Britanija, koja je članica EU-a i sada se nalazi u vrlo osjetljivom položaju zbog ovog izvještaja, priznala da se radi o nekoj vrsti „recidiva prošlosti“, ali da se sve aktivnosti odvijaju po strogo utvrđenim pravilima.

To da je NATO pedesetih godina, u jeku hladnog rata, izgradio sistem kako bi špijunirao istočni blok znao je svatko, ali ono što ostaje i dalje nepoznanica su dimenzije koje je s vremenom taj sistem poprimio.

Ešalon je operativni sistem „pakta Ukusa“ koji su potpisale SAD i Velika Britanija 1947. godine zbog sigurnosnih problema vezanih za hladni rat. Ukusa je kasnije proširen na Kanadu, Australiju i Novi Zeland. Nakon prestanka hladnog rata, Ukusa i Ešalon nisu ugašeni, već je preorijentiran na sigurnosne probleme vezane za međunarodni kriminal i terorizam, trgovinu drogom i pranje novca. Sada je neosporno da se informacije koje su prikupljane pomoću 120 satelita nisu uvijek koristile „po strogim pravilima“, kako se tvrdi u Velikoj Britaniji, već da se često radilo o zloupotrebi i kršenju ljudskih prava.

Sistemom Ešalon upravlja NASA (National Security Agency), Agencija za nacionalnu sigurnost sa sjedištem u Merilendu, koja zapošljava oko 38.000 ljudi i raspolaže budžetom od oko četiri milijarde dolara.

Parlamentarna komisija je osnovana u julu prošle godine i naišla je na mnoge teškoće tokom istrage. Njeni članovi nisu dobili dozvolu za ulazak u NASA-u i u CIA-u. Ipak, komisija je uspjela sakupiti mnogo tehničkih informacija.

U KORIST AMERIČKIH KOMPANIJA: Iz izvještaja se vidi da se Ešalon danas više ne koristi u vojne svrhe, već prikuplja „osobne i privredno-trgovinske informacije“. Komisija, međutim, nije mogla utvrditi u kojoj se mjeri Ešalon koristi u „industrijskoj špijunaži“. Postoje svjedočenja barem dvojice bivših operativaca tajnih američkih i kanadskih službi koji tvrde da su ovako prikupljene informacije bile na raspolaganju nekim velikim američkim korporacijama koje su, zahvaljujući i tome, na svjetskom tržištu bile konkuretnije, te su ostvarivale ogromnu dobit. Primjerice, januara 1994. godine, američki Mc Donnell–Douglas uspio je sklopiti ugovor sa Saudijskom Arabijom vrijedan 30 milijuna franaka. Rival u ovom poslu bio je evropski konzorcijum Airbus. Američka kompanija je zahvaljujući špijunskoj mreži Ešalon dobila informacije o ponudi svog rivala i dala prihvatljivije uvjete. Bez sumnje, sličnih primjera američke nelojalne konkurencije u odnosu na druge kompanije bilo je još, jer je Ešalon usmjerio svoje „uho“ na sve značajnije svjetske vojne i civilne isporuke. Žrtve nisu samo Evropljani nego i Japanci. SAD su, navodno, ovim putem dolazile do korisnih informacija o svim međunarodnim trgovinskim pregovorima. Škotski novinar Dankan Cembel, autor velike studije o postojanju i aktivnosti Ešalona tvrdi da su veliki američki software proizvođači, prije svega Microsoft i IBM, prodali evropskim zemljama internet programe koje NASA može lako kontrolirati. On navodi slučaj sistema Notes koji je IBM prodao Švedskoj za povjerljivu korespondenciju parlamenta.

Prema pisanju britanskog lista „Sandej tajm“, „veliko uho“ prisluškivalo je Vatikan i samog papu, majku Terezu, pa čak i ledi Dajanu. Ovu posljednju, ne zbog ljubavnih afera, već zbog njenog angažmana u kampanji protiv upotrebe nagaznih mina. Na listi se nalaze i svjetske humanitarne i ekološke organizacije. Kako je ovom listu izjavio dugogodišnji bivši operativac NASA-e, „svatko tko je politički aktivan, prije ili kasnije, ulazi u radar NASA-a“. Zanimljivo je da je bivša britanska premijerka Tačer koristila informacije Ešalona o ministrima u koje nije imala veliko povjerenje. Nekoliko godina kasnije njen sin Mark posredovao je u jednom ne pretjerano transparentnom poslu sa Saudijskom Arabijom i, naravno, sve to je pratio Ešalon!

U Evropskom parlamentu svi se slažu da u vezi sa budućnošću Ešalona postoje samo dvije alternative: ili ga treba ugasiti, ili staviti pod kontrolu međunarodne zajednice kako bi služio u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala.

Pazite na reči

Kako funkcionira Ešalon? Ovu špijunsku mrežu pokreće pravi mali rječnik. Svaki put kada je određena riječ upotrebljena, Ešalon se aktivira i registrira razgovor ili faks, odnosno e-mail poruku. Britanski tabloid „Miror“ objavio je ovih dana „Dictionery program“ kako ga na Internetu nazivaju neprijatelji Ešalona. Tako, ako želite da vaše poruke ostanu povjerljive, nemojte koristiti riječi Bijela kuća, ubijte predsjednika, Nike, Džordž Soros, ručna bomba, džihad, Kosovo, Bil Gejts ili Ešalon. No, tu su i riječi poput kokain, heroin, haker, porno, privatnost. Na listi se nalazi i čuveni lik iz crtanih filmova Bugs Bunny, čijim se imenom služi jedan okorijeli informatički pirat. Ukoliko ih ipak koristite, 120 antena „velikog uha“ instaliranih u SAD, Novom Zelandu, Australiji, ali i u Evropi, „probudit“ će se i postoji mogućnost da uhvate vašu poruku. „Probajte upotrijebiti neku od ovih riječi i vidjet ćete da će se slanjevaše poruke usporiti“ – upozoravaju na jednom internet sajtu posvećenom Ešalonu. Oni pozivaju korisnike interneta da što češće koriste ključne riječi kako bi doprinijeli zagušenju ove špijunske mreže, sposobne da „uhvati“ oko tri milijuna elektronskih poruka na minut.

Prošle godine, kada je već otkriveno postojanje Ešalona, evropska javnost je saznala da i Francuska ima svoje „veliko uho“. Ovu špijunsku mrežu, navodno, dijelom financira i Njemačka, a ima tri centrale: jedna se nalazi u Francuskoj Gvajani, druga na jugozapadu Francuske, a treća u Novoj Kaledoniji. Sa svojim moćnim antenama stacioniranima na Antilima, francuska špijunska mreža bila bi u stanju da kontrolira sve vrste komunikacija u SAD…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vatrogasci u Tokiju stoje na delimično poplavljenoj ulici nakon zemljotresa koji je pogodio to područje

Zemljotres

23.avgust 2026. B. B.

Umeren zemljotres pogodio Japan, nema anomalija oko nuklearnih elektrana (video)

Većina povreda je nastala kada su ljudi pali ili se udarili u nameštaj ili vrata, jer ih je zemljotres zatekao nespremne dok su spavali i u panici su ustali iz kreveta

Najmanje tri osobe povređene su kada se čovek zaleteo automobilom u publiku na konjičkim trkama kod Bileće

Hronika

23.avgust 2026. B. B.

Užas na konjičkim trkama kod Bileće: Automobilom se zaleto u publiku

Najmanje tri osobe povređene su kada se čovek, odranije poznat policiji, zaleteo automobilom u publiku na konjičkim trkama u Dabarskom polju, u selu Bijeljani kod Bileće

Jodajt

Nemačka

22.avgust 2026. N. R.

Političarka i „MILF“: Kako je Korina Jodajt postala poznata

Jedna lokalna političarka nemačkih Demohrišćana našla se na meti jer na zvaničnom plakatu ima provokativan lančić, ali joj ne pada na pamet da odustane

Princ Hari

Velika Britanija

22.avgust 2026. I.M.

Princ Hari i još šestoro platiće 13 miliona dolara za sudske troškove „Dejli mejla“

Princ Hari i još šest javnih ličnosti moraće da uplate početnih 9,5 miliona funti, odnosno oko 13 miliona dolara, na ime sudskih troškova izdavača „Dejli mejla“, nakon što su izgubili spor zbog navodnog nezakonitog prikupljanja privatnih informacija.

Ukrajina

Rusko-ukrajinski sukob

22.avgust 2026. I.M.

„Dvostruki“ vazdušni udar Rusije: Najmanje 15 ubijenih i preko 100 ranjenih u ukrajinskom tržnom centru

„Dronovi su napali u dva talasa: pola sata nakon prvog udara i požara koji je usledio, dogodio se drugi napad usmeren na spasilačke ekipe“, objavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na Telegramu

Komentar
Aleksandar Vučić sedi za stolom pod šatorom, pred njim meze, sokovi i mikrofovni televizija

Pregled nedelje

Portparoli razočaranih birača

Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija

Filip Švarm
Aleksandar Vučić u Paraćinu

Komentar

Trijumf volje nad ruševinama republike

Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon

Ivan Milenković
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure