img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moderna špijunaža

Dokle seže „veliko uho“

06. јун 2001, 19:19 Mariza Krevatin Majstorović
Copied

Prema pisanju britanskog lista "Sandej tajm", "veliko uho" prisluškivalo je Vatikan i samog papu, majku Terezu, pa čak i ledi Dajanu. Ovu poslednju, ne zbog ljubavnih afera, već zbog njenog angažmana u kampanji protiv upotrebe nagaznih mina

U KORAK S VREMENOM: uz pomoć novih tehnologija…

„Veliko uho“ postoji i ne prisluškuje samo telefonske razgovore već je u stanju registrirati faks poruke i e-mailove – kratki je rezime izvještaja istražne komisije Evropskog parlamenta, formirane prije deset mjeseci kako bi ispitala istinitost zabrinjavajućih informacija o Ešalonu (Echelon), svjetskom sistemu kontrole komunikacija. Naime, u posljednje dvije godine Evropom su se širile priče o špijunskoj mreži koja, navodno, prisluškuje sve i svakoga, pa je na inicijativu evropskih zastupnika Zelenih pokrenuta sveobuhvatna istraga. Ovih dana objavljeni su njeni rezultati.

…informacije u središet CIA-e stižu iz celog sveta

Doista, da li je poslati poruku elektronskom poštom isto što i ubaciti nezatvoreno pismo u poštanski sandučić? Ešalon dnevno prisluškuje na milijune telefonskih razgovora, faks pošiljki i e-mailova, no ipak nije tako opasan kao što se strahovalo. U izvještaju se, naime, tvrdi da je njegova sposobnost daleko manja od pretpostavljene, te da je, zapravo, u stanju „slušati“, odnosno registrirati samo komunikacije koje se ostvaruju putem satelita. A na taj način putuje samo manji dio osobnih, trgovinskih i vojnih informacija. Što se tiče komunikacija ostvarenih putem kablova i radija, komisija je utvrdila da zemlje članice prislušnog sistema Ešalon (SAD, Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland) imaju pristup izuzetno ograničenom dijelu komunikacija. Moglo bi se, dakle, zaključiti da slobodno nastavimo slati naše poruke, jer se „veliko uho“ najvjerojatnije ne može baviti baš svakim telefonom, faksom ili kompjuterom na kugli zemaljskoj. Mada i tu postoji granica preko koje je – kako će se vidjeti – bolje ne ići.

OSPORAVANJE: Do sada su SAD negirale postojanje globalnog sistema kontrole, dok je Velika Britanija, koja je članica EU-a i sada se nalazi u vrlo osjetljivom položaju zbog ovog izvještaja, priznala da se radi o nekoj vrsti „recidiva prošlosti“, ali da se sve aktivnosti odvijaju po strogo utvrđenim pravilima.

To da je NATO pedesetih godina, u jeku hladnog rata, izgradio sistem kako bi špijunirao istočni blok znao je svatko, ali ono što ostaje i dalje nepoznanica su dimenzije koje je s vremenom taj sistem poprimio.

Ešalon je operativni sistem „pakta Ukusa“ koji su potpisale SAD i Velika Britanija 1947. godine zbog sigurnosnih problema vezanih za hladni rat. Ukusa je kasnije proširen na Kanadu, Australiju i Novi Zeland. Nakon prestanka hladnog rata, Ukusa i Ešalon nisu ugašeni, već je preorijentiran na sigurnosne probleme vezane za međunarodni kriminal i terorizam, trgovinu drogom i pranje novca. Sada je neosporno da se informacije koje su prikupljane pomoću 120 satelita nisu uvijek koristile „po strogim pravilima“, kako se tvrdi u Velikoj Britaniji, već da se često radilo o zloupotrebi i kršenju ljudskih prava.

Sistemom Ešalon upravlja NASA (National Security Agency), Agencija za nacionalnu sigurnost sa sjedištem u Merilendu, koja zapošljava oko 38.000 ljudi i raspolaže budžetom od oko četiri milijarde dolara.

Parlamentarna komisija je osnovana u julu prošle godine i naišla je na mnoge teškoće tokom istrage. Njeni članovi nisu dobili dozvolu za ulazak u NASA-u i u CIA-u. Ipak, komisija je uspjela sakupiti mnogo tehničkih informacija.

U KORIST AMERIČKIH KOMPANIJA: Iz izvještaja se vidi da se Ešalon danas više ne koristi u vojne svrhe, već prikuplja „osobne i privredno-trgovinske informacije“. Komisija, međutim, nije mogla utvrditi u kojoj se mjeri Ešalon koristi u „industrijskoj špijunaži“. Postoje svjedočenja barem dvojice bivših operativaca tajnih američkih i kanadskih službi koji tvrde da su ovako prikupljene informacije bile na raspolaganju nekim velikim američkim korporacijama koje su, zahvaljujući i tome, na svjetskom tržištu bile konkuretnije, te su ostvarivale ogromnu dobit. Primjerice, januara 1994. godine, američki Mc Donnell–Douglas uspio je sklopiti ugovor sa Saudijskom Arabijom vrijedan 30 milijuna franaka. Rival u ovom poslu bio je evropski konzorcijum Airbus. Američka kompanija je zahvaljujući špijunskoj mreži Ešalon dobila informacije o ponudi svog rivala i dala prihvatljivije uvjete. Bez sumnje, sličnih primjera američke nelojalne konkurencije u odnosu na druge kompanije bilo je još, jer je Ešalon usmjerio svoje „uho“ na sve značajnije svjetske vojne i civilne isporuke. Žrtve nisu samo Evropljani nego i Japanci. SAD su, navodno, ovim putem dolazile do korisnih informacija o svim međunarodnim trgovinskim pregovorima. Škotski novinar Dankan Cembel, autor velike studije o postojanju i aktivnosti Ešalona tvrdi da su veliki američki software proizvođači, prije svega Microsoft i IBM, prodali evropskim zemljama internet programe koje NASA može lako kontrolirati. On navodi slučaj sistema Notes koji je IBM prodao Švedskoj za povjerljivu korespondenciju parlamenta.

Prema pisanju britanskog lista „Sandej tajm“, „veliko uho“ prisluškivalo je Vatikan i samog papu, majku Terezu, pa čak i ledi Dajanu. Ovu posljednju, ne zbog ljubavnih afera, već zbog njenog angažmana u kampanji protiv upotrebe nagaznih mina. Na listi se nalaze i svjetske humanitarne i ekološke organizacije. Kako je ovom listu izjavio dugogodišnji bivši operativac NASA-e, „svatko tko je politički aktivan, prije ili kasnije, ulazi u radar NASA-a“. Zanimljivo je da je bivša britanska premijerka Tačer koristila informacije Ešalona o ministrima u koje nije imala veliko povjerenje. Nekoliko godina kasnije njen sin Mark posredovao je u jednom ne pretjerano transparentnom poslu sa Saudijskom Arabijom i, naravno, sve to je pratio Ešalon!

U Evropskom parlamentu svi se slažu da u vezi sa budućnošću Ešalona postoje samo dvije alternative: ili ga treba ugasiti, ili staviti pod kontrolu međunarodne zajednice kako bi služio u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala.

Pazite na reči

Kako funkcionira Ešalon? Ovu špijunsku mrežu pokreće pravi mali rječnik. Svaki put kada je određena riječ upotrebljena, Ešalon se aktivira i registrira razgovor ili faks, odnosno e-mail poruku. Britanski tabloid „Miror“ objavio je ovih dana „Dictionery program“ kako ga na Internetu nazivaju neprijatelji Ešalona. Tako, ako želite da vaše poruke ostanu povjerljive, nemojte koristiti riječi Bijela kuća, ubijte predsjednika, Nike, Džordž Soros, ručna bomba, džihad, Kosovo, Bil Gejts ili Ešalon. No, tu su i riječi poput kokain, heroin, haker, porno, privatnost. Na listi se nalazi i čuveni lik iz crtanih filmova Bugs Bunny, čijim se imenom služi jedan okorijeli informatički pirat. Ukoliko ih ipak koristite, 120 antena „velikog uha“ instaliranih u SAD, Novom Zelandu, Australiji, ali i u Evropi, „probudit“ će se i postoji mogućnost da uhvate vašu poruku. „Probajte upotrijebiti neku od ovih riječi i vidjet ćete da će se slanjevaše poruke usporiti“ – upozoravaju na jednom internet sajtu posvećenom Ešalonu. Oni pozivaju korisnike interneta da što češće koriste ključne riječi kako bi doprinijeli zagušenju ove špijunske mreže, sposobne da „uhvati“ oko tri milijuna elektronskih poruka na minut.

Prošle godine, kada je već otkriveno postojanje Ešalona, evropska javnost je saznala da i Francuska ima svoje „veliko uho“. Ovu špijunsku mrežu, navodno, dijelom financira i Njemačka, a ima tri centrale: jedna se nalazi u Francuskoj Gvajani, druga na jugozapadu Francuske, a treća u Novoj Kaledoniji. Sa svojim moćnim antenama stacioniranima na Antilima, francuska špijunska mreža bila bi u stanju da kontrolira sve vrste komunikacija u SAD…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Donald Tramp

Bliski istok

13.јул 2026. B. B.

Tramp: Amerika će postati „anđeo čuvar“ Ormuskog moreuza

„Zadržaćemo (Ormuski) moreuz i verovatno ćemo njime upravljati. Postaćemo čuvari Moreuza", zapretio je predsednik SAD Donald Tramp i natuknuo da bi za taj posao Amerika trebalo da dobije i neku nadoknadu

Vatrogasci gase požar izazvan napadom ukrajinskih dronova

Rat Rusije i Ukrajine

13.јул 2026. B. B.

Napadi pod Putinovim prozorom: Više od 350 dronova napalo Moskvu

U napadu ukrajinskih dronova na Moskvu tri osobe su poginule, a još tri su povređene

Šefica diplomatije EU Kaja Kalas prolazi ppored zastave EU

Evropska unija

13.јул 2026. Sabrina Fric/Tina Hasel (ARD/DW)

Kaja Kalas u raljama Brisela: Ko vodi spoljnu politiku EU?

Opozicija u Srbiji ima mnogo primedbi na odnos Evropske komisije prema režimu Aleksandra Vučića. Problem u Briselu je, međutim, mnogo dublji: trenutno se baš i ne zna ko pije, a ko plaća, kada je u pitanju spoljna politika EU

Rat na Bliskom istoku

13.јул 2026. I.M.

Slabost vojnog sistema SAD: Amerikancima u sukobu sa Iranom ponestaje raketa

Dok rat na Bliskom istoku ponovo eskalira, Pentagon ubrzava proizvodnju raketa i pokušava da obnovi ispražnjene vojne arsenale, prenosi CNN. Rat sa Iranom je obelodanio slabosti američke vojne logistike

Godišnji odmor

13.јул 2026. I.M.

Rasprava u Italiji zbog sendviča: Da li turisti mogu da donose hranu na privatnu plažu

Na italijanskoj obali vodi se nova rasprava između vlasnika kupališta i kupača. Dok jedni tvrde da zabrane služe održavanju reda i higijene, drugi smatraju da su pravila preterana i da more mora ostati dostupno svima

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure