img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moderna špijunaža

Dokle seže „veliko uho“

06. jun 2001, 19:19 Mariza Krevatin Majstorović
Copied

Prema pisanju britanskog lista "Sandej tajm", "veliko uho" prisluškivalo je Vatikan i samog papu, majku Terezu, pa čak i ledi Dajanu. Ovu poslednju, ne zbog ljubavnih afera, već zbog njenog angažmana u kampanji protiv upotrebe nagaznih mina

U KORAK S VREMENOM: uz pomoć novih tehnologija…

„Veliko uho“ postoji i ne prisluškuje samo telefonske razgovore već je u stanju registrirati faks poruke i e-mailove – kratki je rezime izvještaja istražne komisije Evropskog parlamenta, formirane prije deset mjeseci kako bi ispitala istinitost zabrinjavajućih informacija o Ešalonu (Echelon), svjetskom sistemu kontrole komunikacija. Naime, u posljednje dvije godine Evropom su se širile priče o špijunskoj mreži koja, navodno, prisluškuje sve i svakoga, pa je na inicijativu evropskih zastupnika Zelenih pokrenuta sveobuhvatna istraga. Ovih dana objavljeni su njeni rezultati.

…informacije u središet CIA-e stižu iz celog sveta

Doista, da li je poslati poruku elektronskom poštom isto što i ubaciti nezatvoreno pismo u poštanski sandučić? Ešalon dnevno prisluškuje na milijune telefonskih razgovora, faks pošiljki i e-mailova, no ipak nije tako opasan kao što se strahovalo. U izvještaju se, naime, tvrdi da je njegova sposobnost daleko manja od pretpostavljene, te da je, zapravo, u stanju „slušati“, odnosno registrirati samo komunikacije koje se ostvaruju putem satelita. A na taj način putuje samo manji dio osobnih, trgovinskih i vojnih informacija. Što se tiče komunikacija ostvarenih putem kablova i radija, komisija je utvrdila da zemlje članice prislušnog sistema Ešalon (SAD, Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland) imaju pristup izuzetno ograničenom dijelu komunikacija. Moglo bi se, dakle, zaključiti da slobodno nastavimo slati naše poruke, jer se „veliko uho“ najvjerojatnije ne može baviti baš svakim telefonom, faksom ili kompjuterom na kugli zemaljskoj. Mada i tu postoji granica preko koje je – kako će se vidjeti – bolje ne ići.

OSPORAVANJE: Do sada su SAD negirale postojanje globalnog sistema kontrole, dok je Velika Britanija, koja je članica EU-a i sada se nalazi u vrlo osjetljivom položaju zbog ovog izvještaja, priznala da se radi o nekoj vrsti „recidiva prošlosti“, ali da se sve aktivnosti odvijaju po strogo utvrđenim pravilima.

To da je NATO pedesetih godina, u jeku hladnog rata, izgradio sistem kako bi špijunirao istočni blok znao je svatko, ali ono što ostaje i dalje nepoznanica su dimenzije koje je s vremenom taj sistem poprimio.

Ešalon je operativni sistem „pakta Ukusa“ koji su potpisale SAD i Velika Britanija 1947. godine zbog sigurnosnih problema vezanih za hladni rat. Ukusa je kasnije proširen na Kanadu, Australiju i Novi Zeland. Nakon prestanka hladnog rata, Ukusa i Ešalon nisu ugašeni, već je preorijentiran na sigurnosne probleme vezane za međunarodni kriminal i terorizam, trgovinu drogom i pranje novca. Sada je neosporno da se informacije koje su prikupljane pomoću 120 satelita nisu uvijek koristile „po strogim pravilima“, kako se tvrdi u Velikoj Britaniji, već da se često radilo o zloupotrebi i kršenju ljudskih prava.

Sistemom Ešalon upravlja NASA (National Security Agency), Agencija za nacionalnu sigurnost sa sjedištem u Merilendu, koja zapošljava oko 38.000 ljudi i raspolaže budžetom od oko četiri milijarde dolara.

Parlamentarna komisija je osnovana u julu prošle godine i naišla je na mnoge teškoće tokom istrage. Njeni članovi nisu dobili dozvolu za ulazak u NASA-u i u CIA-u. Ipak, komisija je uspjela sakupiti mnogo tehničkih informacija.

U KORIST AMERIČKIH KOMPANIJA: Iz izvještaja se vidi da se Ešalon danas više ne koristi u vojne svrhe, već prikuplja „osobne i privredno-trgovinske informacije“. Komisija, međutim, nije mogla utvrditi u kojoj se mjeri Ešalon koristi u „industrijskoj špijunaži“. Postoje svjedočenja barem dvojice bivših operativaca tajnih američkih i kanadskih službi koji tvrde da su ovako prikupljene informacije bile na raspolaganju nekim velikim američkim korporacijama koje su, zahvaljujući i tome, na svjetskom tržištu bile konkuretnije, te su ostvarivale ogromnu dobit. Primjerice, januara 1994. godine, američki Mc Donnell–Douglas uspio je sklopiti ugovor sa Saudijskom Arabijom vrijedan 30 milijuna franaka. Rival u ovom poslu bio je evropski konzorcijum Airbus. Američka kompanija je zahvaljujući špijunskoj mreži Ešalon dobila informacije o ponudi svog rivala i dala prihvatljivije uvjete. Bez sumnje, sličnih primjera američke nelojalne konkurencije u odnosu na druge kompanije bilo je još, jer je Ešalon usmjerio svoje „uho“ na sve značajnije svjetske vojne i civilne isporuke. Žrtve nisu samo Evropljani nego i Japanci. SAD su, navodno, ovim putem dolazile do korisnih informacija o svim međunarodnim trgovinskim pregovorima. Škotski novinar Dankan Cembel, autor velike studije o postojanju i aktivnosti Ešalona tvrdi da su veliki američki software proizvođači, prije svega Microsoft i IBM, prodali evropskim zemljama internet programe koje NASA može lako kontrolirati. On navodi slučaj sistema Notes koji je IBM prodao Švedskoj za povjerljivu korespondenciju parlamenta.

Prema pisanju britanskog lista „Sandej tajm“, „veliko uho“ prisluškivalo je Vatikan i samog papu, majku Terezu, pa čak i ledi Dajanu. Ovu posljednju, ne zbog ljubavnih afera, već zbog njenog angažmana u kampanji protiv upotrebe nagaznih mina. Na listi se nalaze i svjetske humanitarne i ekološke organizacije. Kako je ovom listu izjavio dugogodišnji bivši operativac NASA-e, „svatko tko je politički aktivan, prije ili kasnije, ulazi u radar NASA-a“. Zanimljivo je da je bivša britanska premijerka Tačer koristila informacije Ešalona o ministrima u koje nije imala veliko povjerenje. Nekoliko godina kasnije njen sin Mark posredovao je u jednom ne pretjerano transparentnom poslu sa Saudijskom Arabijom i, naravno, sve to je pratio Ešalon!

U Evropskom parlamentu svi se slažu da u vezi sa budućnošću Ešalona postoje samo dvije alternative: ili ga treba ugasiti, ili staviti pod kontrolu međunarodne zajednice kako bi služio u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala.

Pazite na reči

Kako funkcionira Ešalon? Ovu špijunsku mrežu pokreće pravi mali rječnik. Svaki put kada je određena riječ upotrebljena, Ešalon se aktivira i registrira razgovor ili faks, odnosno e-mail poruku. Britanski tabloid „Miror“ objavio je ovih dana „Dictionery program“ kako ga na Internetu nazivaju neprijatelji Ešalona. Tako, ako želite da vaše poruke ostanu povjerljive, nemojte koristiti riječi Bijela kuća, ubijte predsjednika, Nike, Džordž Soros, ručna bomba, džihad, Kosovo, Bil Gejts ili Ešalon. No, tu su i riječi poput kokain, heroin, haker, porno, privatnost. Na listi se nalazi i čuveni lik iz crtanih filmova Bugs Bunny, čijim se imenom služi jedan okorijeli informatički pirat. Ukoliko ih ipak koristite, 120 antena „velikog uha“ instaliranih u SAD, Novom Zelandu, Australiji, ali i u Evropi, „probudit“ će se i postoji mogućnost da uhvate vašu poruku. „Probajte upotrijebiti neku od ovih riječi i vidjet ćete da će se slanjevaše poruke usporiti“ – upozoravaju na jednom internet sajtu posvećenom Ešalonu. Oni pozivaju korisnike interneta da što češće koriste ključne riječi kako bi doprinijeli zagušenju ove špijunske mreže, sposobne da „uhvati“ oko tri milijuna elektronskih poruka na minut.

Prošle godine, kada je već otkriveno postojanje Ešalona, evropska javnost je saznala da i Francuska ima svoje „veliko uho“. Ovu špijunsku mrežu, navodno, dijelom financira i Njemačka, a ima tri centrale: jedna se nalazi u Francuskoj Gvajani, druga na jugozapadu Francuske, a treća u Novoj Kaledoniji. Sa svojim moćnim antenama stacioniranima na Antilima, francuska špijunska mreža bila bi u stanju da kontrolira sve vrste komunikacija u SAD…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Australija

14.decembar 2025. B. B.

Najmanje 12 ljudi ubijeno na sidnejskoj plaži

U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je najmanje 12 ljudi

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Crna Gora i EU

12.decembar 2025. Aleksandra Mudreša (DW)

Kako jedan kolektor sputava sprint Crne Gore u Evropsku uniju

Meštani sela Botun nedaleko od Podgorice rešeni su da spreče gradnju postrojenja za prečiščavanje otpadnih voda. Kako se jedan kolektor isprečio na crnogorskom putu ka članstvu u Evropsku uniju i ugrozio investicije od sto miliona evra

Evropska unija

Rat u Ukrajini

12.decembar 2025. K. S.

Ruskih 210 milijardi evra ostaje zamrznuto u Evropskoj uniji

Ruska državna imovina u Evropi mogla bi da ostane trajno zamrznuta na osnovu pravnog mehanizma koji su odobrile zemlje članice Evropske unije. U to spadaju u 210 milijardi evra Centralne banke Rusije

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure