img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pakistan – Povratak Navaza Šarifa

Demokratija i krvoproliće

15. maj 2013, 20:24 Sanja Zrnić
TREĆI PUT NA VLASTI: Navaz Šarif / foto: reuters
Copied

Izbori, bombaški napadi, talibani i slavodobitni povratak bivšeg premijera

Dan pre parlamentarnih izbora u Pakistanu, na glavnoj pijaci u Miran-šahru, motocikl-bomba usmrtio je četiri osobe, a najmanje deset ranio. Odmah potom je u gradu Kveta petoro ljudi zadobilo teže povrede, kada je sedište Pakistanske narodne partije bilo meta bombaškog napada.

„Istorijski“ izbori u Pakistanu, kako ih nazivaju lokalni mediji, na dan kada su održani, 11. maja, izazvali su još krvavih obračuna. U nekoliko bombaških napada i pucnjava u Karačiju, Peševaru i Balučistanu oko 30 ljudi izgubilo je život, na desetine ih je ranjeno, a od početka izbornih aktivnosti poginulo je preko 150 osoba.

Napadi na ulicama Pakistana dovedeni su u vezu sa Pokretom pakistanskih talibana, jer se oni žestoko protive održanim „antiislamskim“ izborima. Ovaj glavni ustanički pokret u zemlji pokušavao je da opstruira glasanje, naglašavajući da su ih organizovali „nevernici“.

Pakistan od 1947. godine i dobijanja nezavisnosti konstantno potresaju državni udari. Ovo su prvi demokratski izbori na kojima su Pakistanci dobili priliku da biraju svog vođu. Kontroverzni političar Navaz Šarif, koji je već u dva navrata bio premijer, odneo je pobedu i dobio šansu da oformi vladu koja će sprovesti neophodne reforme. Šarifa je sa vlasti 1999. godine vojnim pučem svrgnuo tadašnji general Pervez Mušaraf. Potom je bio optužen za korupciju, zatvoren, onda i prognan iz zemlje. Iz sedmogodišnjeg egzila u Saudijskoj Arabiji vratio se neposredno pre izbora 2008. godine, te mu se zbog toga zamera da vodi politiku pod uticajem Rijada. Njegova partija Pakistanska muslimanska liga PML-N („N“ označava ime glavnog kandidata, Navaza) ovog puta je osvojila između 115 i 128 od 272 mandata. Decenijama političkom scenom Pakistana dominiraju dve stranke: Pakistanska narodna partija, koja je vodila većinu vlada, i Muslimanska liga aktuelnog premijera Navaza Šarifa koja je na vlasti bila pet puta u poslednjih 25 godina.

IZMEĐU NJU DELHIJA I VAŠINGTONA: Jedan od favorita na ovogodišnjim izborima, pored tradicionalnih rivala, bio je i harizmatični Imran Kan, kandidat partije Pokreta za pravdu, inače proslavljeni igrač kriketa u Pakistanu.

Bivši sportista, okarakterisan je kao borac protiv korupcije, a glasačima se obraćao jednostavnim sloganom „Promena“. Kao i na prethodnim izborima, nezavisni kandidati zabeležili su veliki uspeh. Lokalni mediji smatraju da će neki od njih preuzeti ključnu ulogu u formiranju nove pakistanske vlade i pomoći Šarifu da sprovede najavljivane promene. On je obećao da će se uhvatiti u koštac sa hronično lošom ekonomskom situacijom i korupcijom koja cveta. Između ostalog, najavio je i „borbu protiv terorizma“ zbog talibanskih napada u saradnji sa američkim vlastima, što je izazvalo brojne reakcije. Kako je naveo „Gardijan“, Šarif zbog svoje loše prošlosti pokušava da izgladi odnose sa Amerikom ali i starim neprijateljem, Indijom. On se Nju Delhiju i Vašingtonu zamerio još 1998. godine, kada je dozvolio sprovođenje nuklearnih proba u Pakistanu. Međutim, takvoj politici može danas da zahvali imidž ponosnog i neustrašivog Pakistanaca.

Uprkos proklamovanoj saradnji sa SAD, strani mediji ističu da Šarif podržava povlačenje američkih trupa iz Avganistana, kao i da oštro kritikuje napade bespilotnim letelicama na „teroristička gnezda“ u Pakistanu, taktiku koja je uzela maha za mandata Baraka Obame. U tim napadima je poslednjih godina ubijen veliki broj, kako se veruje, pripadnika Al Kaide i talibana. Zbog tajnosti u kojoj ih američka Centralna obaveštajna agencija izvodi, teško je odrediti koliko je civila zaista stradalo. Program bespilotnih letelica je zbog nepreciznosti izuzetno omražen u Pakistanu. Ovi napadi koče obnavljanje odnosa Islamabada sa Vašingtonom, koji su naročito narušeni otkako su u novembru prošle godine u napadu NATO-a greškom ubijena 24 pakistanska vojnika. U vezi sa ovim, Šarif je za britanski „Telegraf“ rekao da želi da sarađuje sa SAD, ali je upozorio da Vašington mora ozbiljno da shvati zabrinutost Islamabada zbog napada bespilotnim letelicama. On je rekao da želi „dobre odnose“ sa Vašingtonom, ali je delovanje američkih bespilotnih letelica na severozapadu Pakistana nazvao „izazivanjem“ suvereniteta njegove zemlje.

Snaga Navaza Šarifa, prema BBC-ju, leži u njegovoj konzervativnosti ali i popularnosti u Pendžabu, najbogatijoj oblasti u Pakistanu, odakle i potiče. Van ovog dela zemlje, podrška kontroverznom političaru je prilično slaba. Međutim, ukoliko se život Pakistanaca u narednih pet godina ne poboljša, moguća solucija je povratak autoritarnim rešenjima, ocenio je profesor Kraljevskog londonskog koledža Anatol Lieven, u kolumni za „Fajnenšel tajms“. Ovog puta bivši premijer igrao je na kartu „novog“ Navaza, starijeg, iskusnijeg i mudrijeg, kome su Pakistanci dali šansu za trijumfalan povratak.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Naftna kriza

19.mart 2026. B. B.

Slovenija: MOL i Šel ograničili kupovinu goriva

Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva

Teheran

Ekskluziva Rojtersa

19.mart 2026. I.M.

Tramp razmatra slanje dodatnih trupa: Rat sa Iranom ulazi u novu fazu

Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje dodatnih vojnih snaga na Bliski istok dok sukob sa Iranom ulazi u potencijalno novu i opasniju fazu

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure