Nemački dnevnik dodaje da taj koncert, koji FAZ svrstava među najveće priredbe takvog tipa u evropskoj istoriji, upravo zbog tako velikog broja prisutnih ljudi „o Hrvatskoj kaže više nego što toj zemlji može biti drago“.
Foto: Tanjug/HINA/Damir SenčarKoncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu
„Već decenijama je Perkovićev poslovni model da svoju reputaciju kao domoljubivog patriote, osim za zarađivanje novca, koristi i za rehabilitaciju hrvatskog ustaškog režima“, piše novinar Mihael Martens u tekstu.
Ustaški režim i njegovog „poglavnika“ Antu Pavelića autor naziva Hitlerovim „mlađim partnerom“ na Balkanu.
Citirajući navode iz knjige istoričara Aleksandera Korba „U senci svetskog rata“, FAZ čitaoce podseća na dimenzije ustaških zločina: „Skoro pola miliona ljudi, dakle otprilike onoliko koliko ih je došlo na Tompsonov koncert, pali su kao žrtve petogodišnjeg ustaškog terora.“
Većinom su to, kako dalje navodi FAZ, bili Srbi (više od 300.000), ali ubijeno je i 115.000 Hrvata, bosanskih muslimana, Jevreja i hiljade Roma, napominje Martens: „U Jasenovcu je bio podignut najveći logor smrti Drugog svetskog rata kojim nisu upravljali Nemci. Tamo je ubijeno više od 80 hiljada ljudi.“
„Jedna od glavnih parola ustaša glasila je ‘Za dom – spremni’. To je hrvatska verzija ‘Hajl Hitler’“, piše FAZ. I dodaje kako najpoznatija Perkovićeva pesma „Bojna Čavoglave“ počinje upravo tim pokličem. „Na zagrebačkom koncertu on je izveden u duetu između umetnika i publike“, piše FAZ.
Objašnjavajući kontekst u kojem je nastala ta pesma, FAZ navodi da su se Hrvati branili od srpske agresije, da je trećina zemlje bila okupirana, da je Hrvatska bila na ivici ponora – te da se ta pesma vrlo brzo proširila među tadašnjim braniocima i postala im oslonac u teškim trenucima.
„Samo je izgovor Perkovićeva kasnija tvrdnja da je ‘Za dom – spremni’ istorijski slogan koji se koristio davno pre preuzimanja vlasti od strane fašista. Istina je doduše da postoje i stariji primeri korišćenja, ali to ništa ne menja na tome da se kontekst od 1941. do 1945. ne može više odvojiti od te parole“, dodaje FAZ.
Foto: Tanjug/HINA/Lana Slivar DominicUoči Tompsonovog koncerta u Zagrebu
Nemački list citira nalaze studije Instituta za socijalna istraživanja u Zagrebu koji je pre nekoliko godina naveo da trećina mladih u Hrvatskoj veruje da je fašistička hrvatska država samo branila „interese Hrvata“. FAZ zaključuje: „To je tako mogao reći i Perković.“
„Perkovićeva metoda je jednostavna: on nešto kaže, pa kaže da to nije tako mislio. Insinuira ono što bi njegova publika mogla misliti do kraja. Koristi ustaške parole, da bi nakon toga tvrdio da nije ništa znao o njihovoj istoriji, ili da bi tvrdio kako su ih doduše koristili hrvatski fašisti, ali da nemaju veze s njima”, piše nemački list.
Pritom mu, kako dalje navodi list, koristi činjenica da „u Hrvatskoj zaista postoje velike teme koje se decenijama tabuiziraju, pre svega masakr koji su komunistički partizani počinili u Blajburgu 1945. godine. Ali Perković te rupe u debati popunjava iskrivljavanjem istorije.“
„U zemlji u kojoj nacionalna akademija nauka i umetnosti ‘pere’ ustašku ikonografiju (…) ustaško obeležje na Tompsonovim koncertima nije više skandal, nego deo procesa institucionalne normalizacije istorijskog revizionizma“, citira frankfurtski list izjave Lade Duraković, koje je istoričarka muzike iz Pule pre nekoliko dana dala za DW.
U tom intervjuu ona je tu ikonografiju nazvala delom „kulturne politike za koju je država dala dozvolu“.
A te veze su očigledne, dodaje FAZ. Kao primer navodi premijera Andreja Plenkovića iz konzervativnog HDZ-a koji „ne želi da rizikuje da ima Tompsona protiv sebe“, pa je zato došao na generalnu probu na Hipodrom i fotografisao se sa „narodnim herojem“, dodaje ovaj list.
Tekst zaključuje konstatacijom da će debata oko ovog „rekordnog koncerta“ još neko vreme zabavljati Hrvatsku iz jednostavnog razloga:
„U Hrvatskoj se naspram stotina hiljada Perkovićevih fanova nalazi sličan broj ljudi koji se odlučno protive njegovoj mešavini kiča, ratne romantike, katoličanstva i rehabilitacije fašizma.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Llider opozicione liberalne partije Progresivna Slovačka Mihal Šimečka optužio je premijera Slovačke Roberta Fica da nije uspeo da zaštiti prava manjina svojih sunarodnika u Srbiji
Na istorijskom sastanku u Enkoridžu Tramp i Putin delovali su kao stari znanci, a doček ruskog predsednika podsećao je na ceremoniju namenjenu najbližim saveznicima. Susret se završio bez jasnih odluka, ali uz najave budućih sastanaka
Plan za Gazu nije po volji ama baš nikom. Ni saveznicima Izraela u svetu, ni vojnim liderima i generalima izraelske vojske, ni javnosti koja hoće da se rat i nezapamćeno stradanje jednog naroda zaustavi. Ne odgovara čak ni ultradesničarima u koalicinoj vladi jer, po njihovom mišljenju, Netanjahu ulaskom u Gazu ne bi išao dovoljno daleko
Administracija Donalda Trampa naložila je kompanija NASA da obustavi satelitske misije za praćenje klime i zdravlja biljaka. Ako se planovi sprovedu u delo, jedna od misija bila bi trajno ugašena, jer bi satelit sagoreo u atmosferi
Više od 140 država priznaje Palestinu. Da će se njima pridružiti najavile su Francuska, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija. SAD i Nemačka za sada čvrsto drže stranu Izraela
Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše
Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti
Aleksandar Vučić je konačno prestao da se skriva iza funkcije predsednika Republike i govori kao onaj koji zapravo jeste: predvodnik udružene kriminalne grupe koja je okupirala ovu zemlju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!