img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska – Skandal oko registra ratnih veterana

Braniteljski podmladak

14. april 2010, 16:47 Tatjana Tagirov
Copied

U Hrvatskoj danas deluje 200 braniteljskih udruženja koja imaju više od 26.000 podružnica u celoj zemlji. Povlastice koje ima 501.666 zvanično registrovanih branitelja nisu male: od penzija koje su triput veće od "civilnih" i prava na stambeno zbrinjavanje do olakšica pri kupovini automobila, zaposlenja, deonica javnih poduzeća i upisa dece u školu. Sada se postavlja pitanje: odakle svi ti ljudi

U ona nenarodna vremena prije raspada bivše SFRJ svi su se smijali jednom vremešnom funkcioneru SUBNOR-a koji je upozoravao da ta organizacija mora „obnoviti i podmladiti svoje redove“. Nakon dva desetljeća hrvatske samostalnosti izvojevane ratom priča kao da se ponavlja: u Hrvatskoj je danas registrirano 501.666 branitelja, s time da se od januara 1999. do kraja 2009. broj branitelja na spiskovima Ministarstva obrane i unutrašnjih poslova povećao za 115.365!

foto: reuters
KOLIKO NAS JE SAMO: Protest branitelja 2009.

OBJAVA TAJNE: Godinama već traje pravi rat između silnih braniteljskih udruženja i vladajućih oko pitanja javnog objavljivanja registra branitelja, da bi sve to presjekao Nepoznat Netko, objavivši na sajtu registarbranitelja.com pretraživač registra koji, po njegovim tvrdnjama, obuhvaća više od 90 odsto dosad registriranih branitelja. Odmah je nastala uzbuna: premijerka Jadranka Kosor je izjavila da je to djelo „paraobavještajne zajednice“, a slično je ustvrdio i predsjednik Ivo Josipović, koji se, inače, zalaže za javno objavljivanje registra, ali „u zakonitom postupku“.

Sumnja je odmah pala na Marka Rakara, blogera koji je donedavno bio u izbornom timu Ive Josipovića: nakon što su ga po brojnim forumima i blogovima označili kao mogućeg krivca za objavljivanje, na savjet Josipovićevog savjetnika za sigurnost Saše Perkovića, sam se uputio u policiju, koja mu je odmah zaplijenila svu elektronsku opremu i pretresla stan. Zasad nema dokaza protiv njega, a Rakar, blogerskog imena Mrak, i dalje tvrdi da je u toj stvari posve nevin.

Postavljač registra u uvodu naslovljenom sa „Zašto“ kaže da njegovim objavljivanjem „skida teret sa Vlade“, te se poziva na javni interes i činjenicu da se skrivanjem registra od javnosti skrivaju i nečasne radnje zahvaljujući kojima se među časnim ljudima nalaze i oni koji su se samo zbog povlastica i zahvaljujući korupciji našli na tom spisku. A povlastice nisu male: od penzija koje dio registriranih prima, koje su triput veće od „civilnih“, prava na stambeno zbrinjavanje, olakšica pri kupovini automobila, zaposlenja, dionica javnih poduzeća, upisa djece u školu, oslobođenja od sudskih i inih pristojbi…

ŠOKANTNO: Iz objavljenog registra slijedi: da je više od 5000 ljudi zavedeno u registar, a da su pritom služili u vojsci pet dana ili manje (više od 350 ljudi je otpušteno isti dan kada su i primljeni, a više od 1500 ljudi je u vojsci boravilo samo dva dana). Gotovo 20.000 ljudi od pola milijuna branitelja je u registru zavedeno kao da su služili 15 dana ili manje. Preko 12.200 ljudi status branitelja steklo je nakon 01.09.1995. godine.

Također, sad su već poznate brojke rasta broja branitelja: 1999. godine bilo ih je registrirano 386.301, 2005. godine broj raste na 489.407, da bi 2009. godina bila završena s 501.666 upisanih branitelja.

Više od 75 odsto građana Hrvatske se izjasnilo da želi objavu registra, među njima mnogi i sami sudionici rata, dok su protiv toga Vlada Hrvatske i veliki broj udruženja koja okupljaju branitelje. Da bi se shvatio razmjer te priče: u Hrvatskoj danas djeluje 200 braniteljskih udruženja koja imaju više od 26.000 podružnica u cijeloj zemlji, a riječki „Novi list“ je iščeprkao podatak da je u Hrvatskoj registrirano 995 udruženja čija je primarna djelatnost Domovinski rat.

Prvi je registar, inače, napravljen još 1996. godine. Dušan Viro, brigadir Hrvatske vojske, tad je, kao zamjenik načelnika Političke uprave Ministarstva obrane, bio u komisiji koja je imala zadatak obuhvatiti sve građane koji su na bilo koji način sudjelovali u ratu. Došlo se do brojke od 326.000 branitelja koja je obuhvatila sve pripadnike narodne zaštite, sve kuhare, tajnice i čistačice i svakoga tko je u vojsci proveo bar jedan dan.

„Rijetke smo odbili. Sjećam se jednog takvog slučaja: jedna žena iz Dalmacije, u svom zahtjevu da joj se prizna status branitelja, navela je da je braniteljima pekla kolače“, kazao je Viro i sam ogorčen primjerom poznanika koji je na temelju lažne potvrde o boračkom stažu i lažne dijagnoze PTSP-a otkupio stan u koji je bespravno uselio, te dobio i penziju.

DOBROVOLJNI REGISTAR: Osjećaju ogorčenje i mnogi drugi koji se ovih dana javljaju u medijima sa sličnim pričama. Među njima je i posljednji zapovjednik Vukovara Branko Borković, koji je još 1996. godine konstatirao da je Hrvatska vojska mogla doći do Zemuna da je imala toliko boraca 1991. kako se tvrdi, kao i Predrag Matić Fred, vukovarski branitelj i danas savjetnik predsjednika Josipovića, kao i oni koji su na Fejsbuku osnovali grupu „dobrovoljni registar branitelja“, ostavljajući sve podatke o borbenom putu i svoje lične.

Oni su bijesni i javnost je bijesna i traži pravdu. Problem je u tome što bi revizija registra dirnula u biračku bazu HDZ-a i pokazala svu korumpiranost njegove vlasti, kao i dodatno nagrizla ugled premijerke Kosor koja je u hrvatskoj vladi godinama bila zadužena i za problem hrvatskih branitelja i teško će joj i tu proći priča da je za sve kriv njen prethodnik Ivo Sanader.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predsednik SAD

Kuba

20.mart 2026. Jan Valter (DW)

Vojna doktrina Donalda Trampa: Da li je posle Venecuele i Irana na redu Kuba?

Uprkos predizbornim obećanjima, Donald Tramp se ispostavlja kao jedan od najmilitantnijih američkih predsednika ikada. Nakon kidnapovanja predsednika Venecuele i vojnog napada na Iran, na red bi mogla da dođe Kuba. Za sada grca pod sankcijama SAD bez nafte i struje

Lideri EU

Evropska unija

20.mart 2026. Nenad Krajcer / DW

Neće moći pored mene: Orban blokirao kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu

Kolege iz Evropske unije ponovo su besne na premijera Mađarske Vikora Orbana koji je blokirao kredit Ukrajini vredan 90 milijadri evra. Zašto? Pa zato što mu se može da svoje lične interese stavlja ispred jedininstva unutar EU

Američka vojska

Rat na Bliskom istoku

20.mart 2026. Artur Saliven (DW)

Koje je slabosti američke vojne industrije otkrio rat u Iranu

Rat u Iranu otvorio je pukotine u američkom vojno-industrijskom kompleksu. Dok Donald Trump traži brže povećanje proizvodnje, proizvođači oružja suočavaju se sa ograničenjima kapaciteta, sporim investicijama i neizvesnim budžetskim okvirom

Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure