

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Na Haitiju je proglašeno vanredno stanje nakon što su navodno hiljade zatvorenika oslobođene iz zatvora nakon udara bandi koje su u otvorenom ratu sa državom. Razlog ovog puta – državno vođstvo hoće da dovede policajce iz Kenije u najsiromašniju državu Amerike
Na Haitiju je proglašeno vanredno stanje od 72 sata i uveden policijski čas, a vlada je najavila da će krenuti u potragu za ubicama, otmičarima i drugim kriminalcima za koje veruje da su pobegli iz zatvora pošto su bande oslobodile skoro sve zatvorenike, prenose svetske agencije.
Naoružane bande upale su u zatvor u glavnom gradu Port-o-Prensu i oslobodile brojne zatvorenike. Bilo je ranjenih i mrtvih, prema nekim izveštajima.
Većina od oko 3.700 muškaraca koji su bili u zatvoru u glavnom gradu je pobegla, rekao je lokalni novinar za Bi-Bi-Si. Među zatvorenicima su bili članovi bande optuženi za ubistvo predsednika Žovenela Mojzea 2021. godine.
Ima izveštaja da je napadnut i zatvor u drugom delu grada, ali još nema informacija da li su zatvorenici pobegli i odatle.
Država traži pojačanje iz Afrike
„Policiji je naređeno da upotrebi sva sredstva koja su joj na raspolaganju za sprovođenje policijskog časa i hapšenje svih prekršitelja“, izjavio je ministar finansija Patrik Boaver koji obavlja dužnost premijera, prenosi Tanjug.
Kako piše list Majami herald, banditi su napad pripremali uz pomoć dronova, kojima su snimali zatvorsku rutinu kako bi pronašli slabe tačke i odredili vreme za napad.
Nasilje na Haitiju, najsiromašnijoj zemlji u Americi, eskaliralo je poslednjih godina, a bande koje žele da svrgnu privremenog predsednika Arijela Anrija kontrolišu četiri petine glavnog grada Port-o-Prensa.
Najnoviji talas nasilja počeo je u četvrtak, kada je predsednik otputovao u Najrobi kako bi razgovarao o dolasku međunarodnih snaga bezbednosti pod vođstvom Kenije.
Bilo je planirano da Kenija pošalje hiljadu policajaca na Haiti.
Vođa bande Džimi Šerizije izjavio je da će voditi koordinisani napad kako bi uklonio Anrija, dodajući da je cilj napada da budu uhvaćeni šef policije Haitija i ministri i sprečen povratak Anrija.
„Svi mi, naoružane grupe u provincijskim gradovima i naoružane grupe u glavnom gradu, ujedinjeni smo“, rekao je bivši policajac za koga se smatra da stoji iza nekoliko masakra u glavnom gradu.
Beda i nasilje
U talasu oružanih napada četiri su policajca ubijena, a pet ih je ranjeno. Francuska ambasada na Haitiju savetovala je da se ne putuje u glavni grad i njegovu blizinu.
Policijski sindikat Haitija zatražio je od vojske pomoć u obezbeđivanju zatvora, ali sedište im je napadnuto u subotu kasno uveče.
Od ubistva predsednika Mojzea 2021. godine na Haitiju je nasilje u porastu. Još nije izabran njegov naslednik, a izbori nisu održani od 2016. godine.
Prema političkom dogovoru, trebalo je da izbori budu održani, a Anri je trebalo da se povuče sa dužnosti do 7. februara, ali to se nije dogodilo.
UN su u januaru saopštile da su prošle godine više od 8.400 ljudi bili žrtve nasilja bandi na Haitiju, uključujući ubistva, povrede i otmice, što je dvostruko više od broja zabeleženog 2022. godine.
Prema UN, polovina od jedanaest miliona stanovnika svakodnevno je na ivici gladi.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve