Austrijska delegacija posetila je Beograd i videla kako izgleda slobodno tržište stanova, sa minimalnom socijalnom gradnjom i stanarima koji su gotovo potpuno nezaštićeni
Beograd se mnogo promenio za poslednju deceniju ili dve, piše bečki list Standard u reportaži koja počinje opisom Beograda na vodi.
„Stambene kule sa dvadeset i više spratova i divovski tržni centar odaju utisak Dubaija. Čistom i upeglanom rečnom promenadom pak Beograd želi da bude konkurencija zapadnim velikim gradovima“, navodi se.
„Nažalost, to važi i za cene“, beleži novinar, navodeći da kvadrat tu ide i do 10.000 evra, iako su srpske neto-plate niže od hiljadu evra u proseku.
I nije samo Beograd na vodi – u nizu naselja koja su prošlih godina nikla cene su i po 3.000 evra za kvadrat stana.
Foto: Marija JankovićBETONSKA PUSTINJA: Beograd na vodi
„Novi projekti se mahom sastoje od vlasničkih stanova. Pritom Srbija – baš kao što je uobičajeno u istočnoj Evropi – već ima vrlo visok udeo vlasničkih stanova od 91 odsto. Razlog je što su, nakon raspada Jugoslavije, mnogi stanovi privatizovani.“
List citira Violetu Vujović-Zalhofer, arhitektinju i rođenu Beograđanku koja već dugo živi u Beču. Ona je nedavno vodila grupu austrijskih stručnjaka za stanovanje i novinara do Beograda – da im pokaže kako ne valja.
Kako se navodi u tekstu, Beograd još iskijava odluke iz devedesetih godina kada su stanari kupovali društvene stanove za jedva desetinu realne cene.
„Ko je ostao u stanu, stanovao je veoma jeftino, ali je mahom nedostajalo novca za sanaciju. Mnogi od stanova su doduše u međuvremenu dopali investitorima. Kirije određuje tržište, a zaštita za stanare maltene ne postoji“, piše Standard.
Gradu, navodi se, pripada tek 9.000 stambenih jedinica, iako Beograd zvanično broji oko 1,7 miliona stanovnika.
(Poređenja radi, Beč, nešto veći od Beograda, poseduje 220.000 društvenih stanova koji se iznajmljuju povoljno i u neograničenom trajanju. U njima živi svaki četvrti Bečlija)
„Stambena politika se ovde brine samo za najsiromašnije od siromašnih“, kaže o Beogradu Mihael Gebauer, prvi čovek Društva za podsticanje stanogradnje koje je blisko austrijskim Socijaldemokratama.
„Zaštita za stanare postoji samo za vrlo malu grupu“, kaže on, samo za one koji su u gradskim stanovima. To je, kaže Gebauer, dramatično različito od austrijskog sistema.
Foto: UnsplashBeč poseduje 220.000 društvenih stanova koji se iznajmljuju povoljno i u neograničenom trajanju; u njima živi svaki četvrti Bečlija
To što kirije u Beogradu dramatično rastu je, kaže Austrijanac, najbolji pokazatelj da nedostaju stanovi za svačiji džep.
U tekstu se navodi da su kirije u poslednje vreme skočile pre svega zbog doseljavanja ljudi iz Rusije, Ukrajine i Izraela.
Austrijska delegacija izvukla je i neke pouke. Recimo, ljudi bliski Socijaldemokratama kažu da ne valjaju planovi Austrijske narodne stranke da se udeo vlasničkih stanova poveća na šezdeset odsto u Austriji.
Klaus Baringer, prvi čovek austrijskih graditelja socijalnih stanova, kaže: „Vlasništvo ne može biti rešenje. To smo ovde (u Beogradu) videli.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ruski sud u Moskvi je na zahtev Tužilaštva i bez prisustva javnosti, proglasio feministički pank bend Pusi Rajot ekstremističkom organizacijom. Ova presuda mnogo govori o o stanju osnovnih ljudskih prava u Rusiji
Nazivajući izvršnu uredbu o fentanilu „istorijskom“, Donald Tramp je rekao da između 200.000 i 300.000 ljudi godišnje umire od posledica njegove upotrebe
Velenje je za samo desetak dana obnovilo oskrnavljeni spomenik Titu, a takođe izrađuje uredbu kojom će dodatno zaštiti sve spomenike u gradu, bez obzira kome su posvećeni
Hose Antonio Kast nikada nije tajio da je obožavalac Pinočea. „Da je živ, glasao bi za mene“, rekao je jednom prilikom. Novi predsednik Čilea blizak je Donaldu Trampu i njegovom MAGA pokretu
Predlog italijanske vlade da zlatne rezerve Banke Italije proglasi „vlasništvom naroda“ izazvao je ozbiljnu zabrinutost Evropske centralne banke. Kritičari upozoravaju da bi takav potez mogao da ugrozi nezavisnost centralnih banaka i destabilizuje evrozonu
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!