Intervju – Božo Prelević, advokat

27.јул 2016. Radmilo Marković

Kosovska matrica u Savamali na biznismenov način

Tužilaštvo može nešto da utvrdi tako što da nalog policiji da nešto istraži. Da li vi stvarno mislite da će policija, gradska policija, da utvrdi da je kriv načelnik gradske policije? Vidite, ja u tu opciju ne verujem. Sa druge strane, tačno se zna ko je to rušio, čiji su bili bageri, kog preduzeća, tačno se zna da je među maskiranim licima bilo policajaca, od toga jedan je bio visokog čina... To je opšte poznato u gradu, a i ne mogu da posle dokazujem o kome je reč. Pogledajte ko konkuriše za brojne projekte u gradu, koja firma, pa vidite da li su slučajno njihovi... Prvo, nijedan bagerista se ne bi usudio da ruši ako je zgrada pod naponom. Drugo, nijedno privatno preduzeće – osim neke kriminogene grupe – ne bi ljudima oduzimalo imovinu i telefone, i na neki način onemogućavalo kretanje

Godišnjice – Četvrt veka od raspada SFRJ

29.јун 2016. Zora Drčelić

Sećaš li se Jugoslavije

Danas se, opet, Jugoslavija i jugoslovenstvo spominju širom regiona. Ne toliko zbog okruglih godišnjica – 25 godina od raspada Titove Jugoslavije i 95 godina od Vidovdanskog ustava, prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nego zato što je britanski referendum o izlasku iz EU mnoge podsetio na slovenački i hrvatski referendum posle kojih su ove dve bivše jugoslovenske republike proglasile nezavisnost, čime je zvanično umrla "velika" Jugoslavija

VREME BR.36 | 1. JUL 1991.

28.јун 2016. Roksanda Ninčić

Kraj druge Jugoslavije

Reporteri "Vremena" javljaju se iz Slovenije i Hrvatske, opisuju reagovanja u armijskom vrhu i vladi, pišu o reakcijama u Srbiji i Bosni i Hercegovini, analiziraju reagovanja iz svega... Da li je tačna opaska "Sad je kasno i za konfederaciju"

Kult ličnosti u Srbiji

22.јун 2016. Zora Drčelić

Konkurs za spasitelja

Ovde se, decenijama unazad, odgoneta misterija uspeha, popularnosti i moći političkih lidera. Od Slobodana Miloševića, Vuka Draškovića, Vojislava Šešelja, do Vojislava Koštunice, Zorana Đinđića, Borisa Tadića, te Tomislava Nikolića, Ivice Dačića, Aleksandra Vučića, svakih pet-šest godina ispitujemo kapacitet ovdašnjih potencijalnih lidera prepoznajući u njima Čerčila, De Gola, Hitlera, Tita...

Intervju – Dr Dejan Popović, redovni profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti

22.јун 2016. Zoran Majdin

Industrija moždanih ćelija

"Ima puno studenata sa odličnim ocenama, puno ljudi koji misle, ali mnogi od njih kažu: zašto bih držao neke časove i vežbe ako mogu da zarađujem u firmi tri do pet hiljada dolara. Tako smo došli u situaciju da nemamo asistente koji će naslediti nastavnika"

Portret savremenika – Predsednik NR Kine Si Đinping

15.јун 2016. Uroš Mitrović

Veliki tata Si

Si Đinpinga mnogi smatraju najmoćnijim kineskim liderom još od vremena Mao Cedunga. On čvrstom rukom upravlja državom, partijom i vojskom i nadgleda strateški najvažnije ekonomske i privredne projekte. U prvu zvaničnu, "istorijsku" posetu Srbiji Si Đinping stiže 17. juna

Akustično zoniranje u Beogradu

08.јун 2016. Sanja Šojić

Buka i muka

Takozvano zagađenje bukom tipičan je problem urbanih sredina, baš kao i netrpeljivost između vlasnika ugostiteljskih objekata i stanara. Problem Beograda i Srbije jeste to što nadležni ovaj problem rešavaju na obostrano – nezadovoljstvo

Deca i porodično nasilje

25.мај 2016. Jovana Marić

Iživljavanje nad najslabijima

U više od 40 odsto slučajeva porodičnog nasilja žrtve su deca. Za one roditelje koji seksualno eksploatišu sopstvenu decu sudije su kao olakšavajuću okolnost uzele to što je nasilnik istovremeno i roditelj žrtve

Kultura sećanja – Nuklearna katastrofa u Ukrajini

27.април 2016. Slobodan Bubnjević

Demoni Černobilja

Svet se ponovo setio najpoznatije i najveće nuklearne havarije na njenu tridesetu godišnjicu. Uz brojna teška prisećanja na sumorni 26. april 1986. godine, uz mračne odgovore i još mračnija pitanja, izdvaja se ono najvažnije: ko je kriv za Černobilj?

Danska – Briga o starima

20.април 2016. Sanja Šojić

Starost u zemlji srećnih ljudi

Svakodnevno se susrećemo sa problemima starih ljudi. Na primeru Danske možemo da naučimo kako može da im se pomogne, kako društvo može da ih prihvati. Tu je volonterska pomoć starima sastavni deo života

Penali zbog razvojnih kredita

13.април 2016. Dino Jahić i Vladimir Kostić

Na grbači građana

Srbija i BiH su u poslednjih sedam i po godina protraćile više od 47 miliona evra na naknade zbog nekorišćenja kredita za ključne infrastrukturne projekte. Novac nije potrošen na vreme, a građani plaćaju dvostruku cenu: ne dobijaju usluge koje bi trebalo, a zatim i naknade koje banke naplaćuju državama zbog nepravovremenog korišćenja kredita idu na teret poreskih obveznika

Intervju – Prof. dr Džon E. Mekdonou, Univerzitet Harvard

13.април 2016. Biljana Vasić

Srbija mora da uvede nove lekove

"Srbija nije uvela nijedan novi lek na tržište u odnosu na EU koja primenjuje mnogo novih lekova. Na primer, postoje lekovi za hepatitis C i HIV koji pokazuju odlične kliničke rezultate i štede novac, budući da pacijente drže podalje od bolnice i bolničkih troškova"

Umesto omaža Nebojši Popovu (1939–2016)

13.април 2016. Priredio Milan Milošević

Nezaštićeni svedok

Nebojša Popov sociolog, istraživač društvenih sukoba u jugoslovenskom društvu, pripadnik grupe Praxis i Koručulanske škole, angažovani intelektualac i antiratni aktivista, pokretač i urednik "Republike", glasila građanskog samooslobađanja, preminuo je 7. aprila u bolnici u Zrenjaninu. Umesto omaža, podsećamo kako je Nebojša Popov pisao i govorio ono što neki nisu hteli da čuju: o samoupravljanju, radničkim štrajkovima u socijalizmu i vlasti koju "spuštamo, ali ne ispuštamo"

Izbori 2016.

06.април 2016. Zora Drčelić

Šešelj i društvo iz Vlade Srbije

Premijer kao i uvek deluje zabrinuto. Ovo sa "Šešelj-gromom iz vedra neba" odlično mu ide naruku u pričama kako su izbori "biti ili ne biti" za Srbiju. Kao što je presuda Karadžiću bila važna da Vučić izađe pred narod i kaže da ne dâ Republiku Srpsku, Vučićevi tabloidi oslobađanje Šešelja od svih tačaka optužnice zvanično predstavljaju kao "nož u srce" premijeru Srbije. Vučić pak sa svojim trabantima uverava birače da "nikad nismo bili bliži gubitku izbora", jer "svi mogu da se ujedine protiv nas", pa zato "svi na izbore", pozornost i budnost treba da budu apsolutne i besprekorne "jer đavo ne spava". I zato je i podigao izbore na referendumski nivo "za i protiv Vučića – za i protiv Srbije". I baš svakog će upregnuti u tu zapregu. I Vojislava Šešelja, naravno, njega pre svih. Ono jeste da je prošlo osam godina otkako su Nikolić i Vučić razbili SRS, odneli mandate i birače, napravili svoju stranku a 2012. godine i došli na vlast, ali ovo će biti prvi put da Vučić izlazi na izbore na kojima će biti i fizički prisutan i izborno aktivan Šešelj

Martovske godišnjice i politika

30.март 2016. Zora Drčelić

Prolećno čišćenje istorije

Politički učesnici i svedoci istorijskih događaja od 1991. naovamo napravili su takve vratolomne skokove i preumljenja, da sada, s ove vremenske distance, više ni oni koji su sve te događaje doživeli i u njima učestvovali, nisu više potpuno sigurni šta se stvarno događalo

VREME BR.1106 | 15. MART 2012.

23.март 2016. Jasmina Lazić

Upozorenje na koje niko nije obratio pažnju

Pune 42 godine verovalo se da je variola iskorenjena. Poslednji slučaj velikih boginja na našim prostorima zabeležen je 1930. godine. U martu 1972, međutim, bolest se vratila. Odnela je 40 života – 26 na Kosovu, sedam u Beogradu, pet u Novom Pazaru, jedan u Čačku i jedan u Ležimiru kod Sremske Mitrovice. Obolelo je 184 ljudi, od čega 32 u Beogradu

Kratka biografija jedne važne biljke

23.март 2016. Tijana Mirković

Sav taj hmelj

Monasi u manastirima su vrlo brzo shvatili da, ako je pivo dovoljno jako i od najboljih sastojaka, ne samo da gasi žeđ već je i vrlo hranljivo, što je duge posne dane činilo znatno podnošljivijim. Osim toga, još od vremena starih Grka poznata su izvesna medicinska svojstva hmelja: njegove glandule imaju blago narkotičko, anestetičko i sedativno dejstvo, leče nesanicu, pojačavaju apetit i – umiruju seksualnu žudnju. Modernim jezikom rečeno, all in one...

Rusija – Preusmeravanje privrede

23.март 2016. Bojan Pantić, Anton Elsakov

U ogledalu sankcija

Sankcije Zapada primorale su Rusiju da se okrene trećim tržištima, a kontrasankcije koje je Moskva uvela zapadnim zemljama primorale su je da u većoj meri pokrene domaću proizvodnju. Ruski eksperti kažu da su negativne i pozitivne posledica sankcija uravnotežene i govore o starim boljkama ruske privrede – velikoj korupciji i uplitanju vlasti u biznis