Intervju: Nebojša Zelenović

14.децембар 2022. Filip Mirilović

Predizborima ćemo demontirati partijsku državu

“Nema stvarno demokratskog društva bez uključivanja velikog broja građana u odluke političkih stranaka. Niko neće predstavljati stranku na izborima, a da ne dobije legitimitet na ovaj način. Mi pozivamo građane da se uključe u izbor najboljih kandidata, a ovo je put da dođemo do toga da poslanici i odbornici budu odgovorni onima koji ih biraju. Građanima ćemo vratiti volju da se bave politikom i tako ćemo zbrisati partokratiju, tu užasnu bolest našeg javnog života”

Gradski prevoz u Beogradu

07.децембар 2022. Radmilo Marković

Kuda ide GSP

Već više od 10 godina GSP i javni prevoz uopšte izuzetno opterećuju gradski budžet, GSP je višemilionski gubitaš svake godine (u evrima), naplata karata u Beogradu je izuzetno slaba, GSP ima 15-20 odsto viška zaposlenih i tako problem opstojava, i nijedna gradska vlast već decenijama ne uspeva da ga reši

Zagađenje bukom na Zapadnom Balkanu

30.новембар 2022. Filip Mirilović

Buka, potcenjeni neprijatelj

Na Balkanu postoje mnoge vrste zagađenja. Neka, poput prljavog vazduha, uveliko su poznata i o njima se svakodnevno izveštava. Sa druge strane, postoje i ona poput buke, “tiha” u medijima i javnosti, ali sveprisutna u životima građana. Buka nikada ne spava, naprotiv, svakodnevno narušava zdravlje onih koji od nje nemaju kuda da pobegnu

Termoelektrana “Kolubara”

30.новембар 2022. Filip Mirilović

Borba za goli opstanak

Grupa građana iz mesta Veliki Crljeni vodi pravnu borbu protiv termoelektrane “Kolubara”. Sa jedne strane je njihova borba za opstanak, a sa druge čađ, prašina, pepelište, otpadne vode, samozapaljivi ugalj i teški metali, koji su nusprodukt rada ovog postrojenja. Država već decenijama za njih nema razumevanja

Termoelektrana u Kostolcu

16.новембар 2022. Filip Mirilović

Zla kob Vajfertove kolonije

Oko 14 odsto ukupne električne energije u Srbiji proizvede se u kostolačkim termoelektranama. Taj podatak nije tajna i može se lako pronaći. Ono što nigde ne piše jeste činjenica da su meštani Starog Kostolca i okolnih sela “kolateralna šteta” proizvodnog procesa, koji omogućava svakodnevnu rutinu ostatku Srbije. Oni zato normalan život ne poznaju već dugo godina. Pepelište, zagađen vazduh, prljava voda i razna oboljenja su njihova svakodnevica. Zaštita životne sredine i zdravlja lokalnih žitelja je samo tekst na papiru, pro forme radi

Posle susreta Džozefa Bajdena i Si Đinpinga

16.новембар 2022. Aleksandar Novačić

Globalno zagrevanje i političko otopljavanje

Otvorenost u diplomatskom rečniku treba shvatiti kao neslaganje, možda i svađu. Ali, bez toga nema pravih razgovora. Važno je da SAD i Kina ponovo razgovaraju. Čak i mali deo poverenja i razumevanja između Bajdena i Sija mogao bi da pomogne u smirivanju opasnih međunarodnih incidenata

Počinje 22. Svetsko prvenstvo u fudbalu

16.новембар 2022. Željko Bodrožić

Stojkoviću, budi Osim

Poslednji dobar rezultat postigli smo pre 32 godine na Mundijalu u Italiji, kada je selektor bio Ivica Osim. Tada je Dragan Stojković postigao vanvremenski gol u utakmici osmine finala sa Španijom. Svoje remek-delo je potrčao da proslavi u zagrljaju Osima, kao što tri decenije kasnije reprezentativci Srbije trče njemu u zagrljaj nakon odlučujućih golova. I prolaz kroz kvalifikacije za Katar podseća na pobednički niz koji je pred Mundijal u Italiji napravila reprezentacija pod upravom Osima, pa mnogi priželjkuju da Piksi bude kao Švabo i dovede reprezentaciju bar do četvrtfinala

Popis stanovništva

16.новембар 2022. Nedim Sejdinović

Demografski slom Srbije i celog Balkana

Govoreći na TV Pinku, Aleksandar Vučić je izjavio da u Srbiji prema nezvaničnim rezultatima još nezavršenog popisa živi oko 6.550.000 osoba. Dodao je otprilike i da je to ludilo od uspeha, jer se očekivalo da će brojnost biti tek oko 6,1 miliona. Prava istina je da su skoro svi demografi predviđali da Srbija ima oko 6,5 miliona stanovnika. Inače, na popisu 2011. ubeleženo je nešto više od 7.180.000 žitelja ove države

Na današnji dan / Vreme uživanja / "Vreme" 10

15.новембар 2022. Miloš Vasić

Još jedan dim…

Na današnji dan 1492. godine Kristofor Kolumbo je u svom dnevniku zabeležio prvu sačuvanu napomenu o duvanu. Zna se da su bar tri Kolumbova mornara došla natrag kući kao pušači, a kao godina uvođenja duvana u Stari svet navodi se obično 1516. kada je Francuz Žan Niko (odatle: nikotin) uvezao prve količine. U elizabetanskoj Engleskoj za pušenje se vešalo; Mihail Flodorovič, prvi car dinastije Romanovih, pušačima je sekao noseve, a sultan Murat IV glave

Zdravlje

12.новембар 2022. D. R

Dijabetes: Tihi ubica fizički neaktivnih i gojaznih

Dijabetes je u Srbiji peti vodeći uzrok umiranja i peti vodeći uzrok opterećenja bolestima, a godišnje od šećerne bolesti umre oko 3400 ljudi. Preventiva je pritom veoma jednostavna: zdrava ishrana i redovna fizička aktivnost

Intervju: Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti

09.новембар 2022. Ivona Simonović

Rodna ravnopravnost je pitanje održivog razvoja i pitanje naših vitalnih nacionalnih interesa

“Često se dešava fenomen ‘staklenog plafona’, gde je ženama mnogo teže da dosegnu najviše političke pozicije bez obzira na kvalitet. Sada imamo zanemarljiv broj žena na čelu partija, a većina se i povlači iz političke trke, unapred misleći da nisu dovoljno kredibilne. Ženama se sve mnogo više zamera – i kada se snađu u politici i kada se ne snađu, i način na koji se prezentuju, kako se oblače, kakve su im frizure…”

Razglednica

09.новембар 2022. Robert Čoban

Prvi školski dan Doroti Kaunts

Jedna fotografija i četiri slike u tri vašingtonska muzeja pričaju o američkoj stvarnosti rascepljenoj između diktata političke korektnosti i rastućeg desnog ekstremizma, kao i o neverovatnom putovanju jednog El Grekovog dela

Intervju: Žarko Petrović, vođa tima za vitalni razvoj u UNDP-u

02.новембар 2022. J. Jorgačević

Većina građana Srbije je svesna klimatskih promena

“Dve stvari su važne: najpre da postoji veće ulaganje koje omogućava privatnom sektoru da smanji svoje emisije i poveća otpornost na klimatske promene. Druga stvar je bolje upodobljavanje projekata koji trenutno teku, odnosno moramo da budemo sigurni da su oni klimatski otporni. Za to u Srbiji ima znanja i ideja, i treba uključiti nauku u javne investicije i omogućavati privatne investicije”

Na licu mesta: Popovac

02.новембар 2022. Filip Mirilović

Zarobljena sredina

U naselju Popovac nadomak Paraćina vazduh je već tri godine zaredom u kategoriji prekomernog zagađenja. Malo je to selo da bi razlog bio prekomeran saobraćaj, a nije ni samo do individualnih ložišta, s obzirom na to da je zagađenje isto tokom letnjih meseci. Ekolozi i meštani sumnjaju da je zagađivač cementara, koja pored proizvodnje cementa služi i kao spalionica komunalnog otpada, guma, plastike i ostalih materijala. U cementari, naravno, tvrde da nije do njih, ali ih je i Institut za javno zdravlje “Batut” prepoznao kao zagađivača

TV manijak

02.новембар 2022. Dragan Ilić

Pink za sve

Dovoljno je samo da zaboravite na bilo kakve obzire i ograničenja, zaboravite logiku i tek tada ćete potpuno uživati u našim TV programima

Životna sredina

01.новембар 2022. I.S.

Zagađenje vazduha: Atak na respiratorne organe

Vazduh u Srbiji je „veoma loš“ u 43 opštine gde živi 37,2 odsto stanovništva, a 33,9 odsto živi u opštinama sa „lošim“ kvalitetom vazduha. U beogradskoj opštini Savski venac koncentracija PM čestica juče je bila 20,2 puta veća od dozvoljene

Životna sredina

31.октобар 2022. M.N.

Beograd: Kako preživeti vazduh?

Beograd je jutros ponovo među najzagađenijim gradovima u svetu. Na listi specijalizovanog sajta IQAir deli treće i četvrto mesto sa Dubaijem. A grejna sezona je tek počela

Intervju: Ana Lirman, ministarka za Evropu i klimu Nemačke

26.октобар 2022. A. Ivanji

Bez slobodnih medija nema demokratije

“Mi jasno podržavamo evropsku perspektivu Srbije i želimo da ubrzamo integracije, ali tempo određuje Vlada Srbije, a prilagođavanje spoljnoj i bezbednosnoj politici je jedna od tačaka u procesu integracija. Svako posustajanje u reformama usporava proces, zbog čega na kraju ispaštaju Srpkinje i Srbi”

Školstvo i znanje o diskriminaciji

26.октобар 2022. Jelena Jorgačević

Obrazovanje za rodnu neravnopravnost

Zašto je učionica mesto gde bi deca odnosno mladi trebalo da uče o ravnopravnosti i, kasnije, rodno zasnovanom nasilju? Kako je u praksi? Koje mogućnosti za prevenciju se pružaju? Kakvi bi, kada je reč o tim temama, obrazovni sadržaji bili primereni u osnovnim i srednjim školama? Da li su nastavnici voljni, ali i obučeni da pruže odgovarajuću podršku? Šta radi nadležno ministarstvo po tom pitanju? I zašto bi pogled na Veliku Britaniju mogao da nam bude značajan

Intervju: Jelena Lengold, književnica

26.октобар 2022. Radmila Gikić Petrović

Strah postoji da nas štiti

“Jedva da postoji i Srbija na mapi sveta, a kamoli srpska književnost. Da bi jedna književnost postojala u svetskim okvirima, to mora da bude državni projekat, na tome mora da se radi sistematski. A mi smo godinama birali nekakve vlasti koje su u umetnicima videle uglavnom svoje neprijatelje. Danas smo došli do toga da sve intelektualce u Srbiji sa najviših mesta nazivaju ‘lažnom elitom’, udvarajući se tako mediokritetstvu i slaveći neznanje i primitivizam”