
Zoom
Rusi dolaze, valjda će i da odu
Putin dolazi a ovi naši pokušaće od toga da naprave vrhunsku politiku s dugoročno štetnim posledicama za odnose sa ostatkom sveta
Putin dolazi a ovi naši pokušaće od toga da naprave vrhunsku politiku s dugoročno štetnim posledicama za odnose sa ostatkom sveta
Krajem 2018. u Beogradu je održan događaj "Evropska unija i Zapadni Balkan u 2019", na kome su stručnjaci iz regiona i Evrope formulisali predviđanja za narednu godinu, kako na Zapadnom Balkanu tako i u samoj Evropskoj uniji. Predviđanja su prilično pesimistična
Među najvažnijim temama iz oblasti tehnoloških inovacija bile su državne digitalne agende, četvrta industrijska revolucija (Industrija 4.0), tehnologije budućnosti – veštačka inteligencija, robotika, virtuelna realnost, blokčejn, big dejta, pametni gradovi, saradnja korporacija i startap kompanija...
Kosovo nije primljeno u Interpol, Kosovo je uvelo trgovinske sankcije Srbiji, Kosovo je pokušalo da ubije Milana Radoičića, Radoičić je pobegao u Srbiju i dao iskaz srpskoj policiji, Rama je bio u Peći sa Haradinajem, Vučić se sprema za dolazak Makrona, Srbi s Kosova napuštaju institucije Kosova – neki su od događaja u poslednjih desetak dana koji zagrevaju balkansko bure baruta. Ko će zaustaviti piromane
Čini se da Francuska nije odolela da ne podeli lekciju političkom establišmentu Srbije. Mesto na kojem je sedeo predsednika Vučić 11. novembra u Parizu možda je i poruka da će morati da nastavi da radi na ispunjavanju obećanja. Zbog toga je ovo pravi trenutak da se celokupni srpski politički establišment ozbiljno zapita kako smo stigli dovde, a odmah zatim i kako da se iz ove sramne pozicije izbavimo
Predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht tokom dogovora za intervju ukazala je na ovonedeljni osmi po redu Beogradski bezbednosni forum čiji je jedan od organizatora i njena organizacija. U samom naslovu foruma "Zajedništvom do odgovora na novu normalnost" krilo se i pitanje: šta je zapravo "nova normalnost"
Ne verujem da je Jeremić tekstom u "Mondu" otkrio nešto novo zainteresovanoj francuskoj javnosti i samom Makronu koji je, tu nedavno, samo uvijenije, izneo iste razloge zbog kojih misli da je Zapadni Balkan daleko od Evropske unije
"Teško je očekivati zrele korake jer je povijesno gledano dominantni trend poricanje zločina. Čak i kad se činjenice sudski utvrde, ljudi ih sporo prihvaćaju jer ih često minoriziraju političari. A ono što nam se sada događa jeste da se umjesto preuzimanja odgovornosti za zločine počinjene devedesetih i njihove posljedice, negiraju i zločini počinjeni u Drugom svjetskom ratu"
Teritorija koja se danas naziva Zapadnim Balkanom oduvek je zbog svog geostrateškog položaja bila na meti interesa velikih sila. Trend koji je bio dominantan tokom cele istorije ovog podneblja, nije se promenio do danas, što bitno utiče i na politiku koju vode vlade zemalja koje su nastale raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Zbog svega ovoga, kao i u svetlu obeležavanja sedamdesetogodišnjice donošenja Rezolucije Informbiroa, nedeljnik "Vreme" i Centar za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) organizovali su 26. juna diskusiju pod nazivom "Srbija između Rusije i Zapada". Učesnici panela su bili profesori Ivan Vujačić, Vladeta Janković i Dejan Jović, te Vuk Jeremić, predsednik CIRSD-a i bivši ministar spoljnih poslova Republike Srbije. Razgovor je vodio Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"
"Proširenje Evropske unije je ispravna ideja, kako za Zapadni Balkan tako i za Evropu, ali se ono ne događa jer je Evropska unija u krizi. Kriza ima tri komponente: prva je migrantska kriza, drugi problem je što evropske institucije ne funkcionišu, a treći – niko nije preterano velikodušan"
Rastuća nejednakost u svetu, slabljenje socijalne države, jačanje krajnje desnice i antisistemskih pokreta, separatistički pokreti, Bregzit, finansijska kriza, Donald Tramp, izlazak SAD iz Atomskog sporazuma sa Iranom, Severna Koreja, politička kriza u Italiji, rat u Siriji, zahuktavanje krize na Bliskom istoku – čini se da je svet na prekretnici, kao što je bio na prekretnici početkom 20. veka. Da li smo sto godina po završetku Prvog svetskog rata nešto naučili
U junu 2016. Aleksandar Vučić saopštava da "iza rušenja u Savamali stoje najviši organi gradske vlasti u Beogradu", a celokupno postupanje policije i tužilaštva u ovom izuzetno jednostavnom i lako rešivom slučaju daje odgovor na pitanje kako je moguće da je Siniša Mali iz svih afera (za sada) izašao netaknut: niko nije smeo ili hteo da postupa kako pravila službe nalažu
"Zapadni Balkan je veoma podložan svim vrstama uticaja. I, zamislite, svi ovi uticaji su bezuslovni. Tako da imate usamljenu EU koja postavlja uslove Zapadnom Balkanu dok drugi igrači nemaju uslove, ali imaju uticaj i novac. Ako ste u Skoplju ili Beogradu, čak i u Prištini, što je više poželjno, vi se više kompromitujete prema EU ako se približavate Kini i Rusiji. Međutim, imate političare Zapadnog Balkana koji se oslanjaju na ispitivanja javnog mnjenja i misle da mogu da nadigraju Brisel u korist Rusije"
"Vučićeva ideja je bila da dobije podelu Kosova, preciznije sever pokrajine, što je Tači odbio. Na sastancima u Parizu i u Njujorku, Vučić je zato otišao korak dalje i ponudio razmenu teritorija, odnosno da u tom paketu Kosovu osim stolice u UN pripadnu i opštine na jugu Srbije. Na to je Tači – pristao"
Povodom deset godina od osnivanja Evropskog fonda za Balkan, u Jugoslovenskoj kinoteci je 16. aprila predstavljena "Deklaracija o evropskom partnerstvu sa Balkanom" koja govori o neophodnosti intenzivnijeg angažmana Evropske unije u regionu i dovršavanju demokratske i socioekonomske transformacije Balkana
"Ozbiljno nazadovanje kada su u pitanju demokratija i sloboda medija opažamo širom regiona tokom protekle decenije. Ipak, EU je ostala prilično tiha u vezi sa ovim događajima i utisak je da je EU voljna da pruži spoljnu podršku režimima sa znatnim nedostacima u smislu demokratskog upravljanja radi obećanja stabilnosti. Ovo ‘gledanje kroz prste’ ugrožavanju demokratije zarad stabilnosti nazivamo ‘stabilokratijom’"
Suštinsko pitanje našeg društva nije šta će se desiti sa Kosovom jer tu i nema suštinskih nepoznanica koliko god se predsednik Srbije i njegovi satrapi trude da stvore drugačiju predstavu. Ono što, zapravo, sve nas, građane, mnogo više zanima, a dobar deo i plaši, jeste šta će biti, u međuvremenu, sa Srbijom
Istorijski gledano, u Srbiji nikad nije bila bolja politička situacija za pronalaženje rešenja problema Kosova nego što je to slučaj danas: Vlada je stabilna sa značajnom podrškom u biračkom telu, a opozicija (uglavnom) najavljuje podršku kompromisnom rešenju
Srbija stagnira u grupi relativno korumpiranih zemalja, jer niti je došlo do bitnog poboljšanja antikoruptivnih zakona, niti su postojeći primenjeni, a stanje institucija koje imaju ulogu u borbi protiv korupcije se pogoršalo, iako vladavina prava i evropske integracije figuriraju kao prioriteti
Kad se malo bolje prouči ta evropska Strategija, a to će tek da usledi u danima pred nama i nakon susreta naših s vodećim činovnicima EU, još će se jasnije videti da tu nema ničeg novog u odnosu na ono što je gotovo dve decenije bio domaći zadatak
"Vladavina prava, sloboda medija i demokratizacija su fundamentalne za uspeh Srbije u budućnosti. Mislim da se oko toga svi slažemo i da svako može da vidi da u procesu pridruživanja Srbije EU ima još mnogo toga što treba da se uradi. To smatramo prioritetom. U svakom izveštaju o napretku Evropske komisije uvek je naglašeno koje su to oblasti, ali i šta je dobro"
Moguće je da je Briselu važno da ovde ima nekoga ko će „deliverovati", odnosno obavljati ono što se od njega očekuje i koji će održavati takozvanu stabilnost. Lično se više plašim nečeg drugog – da je to procena da mi i ne možemo mnogo više od ovoga u čemu živimo. Da mi i ne bismo mogli da izgradimo zreliju demokratiju, da prevaziđemo nacionalizam, da stvorimo ozbiljnu alternativu, da sami odbranimo slobodu medija… Odnosno, plašim se da se procenjuje da ovde nema ni potrebe za svim tim, pa da se računa da je ovo mera slobode koja nam pripada, jer više i ne tražimo
"Kako proširenje Evropske unije trenutno nije na stolu, neki evropski političari vide Zapadni Balkan kao tampon zonu prema Bliskom istoku, koji iz njihove perspektive počinje sa Turskom. Takvi smatraju da Zapadni Balkan treba zato oblikovati kao prostor gde bi se apsorbovali budući eventualni šokovi – izbeglički i svi ostali. A ako vam je cilj da na nekoj teritoriji, uslovno rečeno, imate potencijalni kamp, onda vam tu ne treba demokratija, već brutalni upravnik. To nikako ne može biti u interesu nas koji ovde živimo"
Živimo u zemlji u kojoj oni koji ne rade za Aleksandra Vučića ne mogu očekivati ništa dobro. Tačnije, takvi ljudi ne mogu računati na poštovanje bilo kakvih svojih Ustavom i zakonima zagarantovanih prava
Po leđima Srba na Kosovu i Metohiji su pucale sve pogubne politike Aleksandra Vučića u poslednjih 27 godina. Kako one u kojima je sudelovao kao saučesnik, tako i ove koje sam kreira. Unutrašnji dijalog koji on predlaže zapravo je – monolog
Nakon Bregzita jedina nuklearna sila, jedina stalna članica Saveta bezbednosti UN u Evropskoj uniji pokazuje ambicije da preuzme lidersku ulogu. Mladi, novi, ambiciozni predsednik Emanuel Makron vodi diplomatsku ofanzivu na steroidima, koja je, međutim, limitirana stanjem francuske ekonomije. Pitanje je kada će oduševljenje zbog izbornog hepienda zvano "makronmanija" početi da se topi. I dokle će udarni dvojac EU Emanuela Makrona i Angelu Merkel, od milja nazvan "Merkron" ili "Emangela", veslati u istom pravcu
Pariski samit, održan u godini brojnih neočekivanih izbornih rezultata na tlu Evropske unije, nije doneo vidljivije pomake na polju regionalne saradnje, što ovogodišnjem susretu u Trstu daje obeležje popravnog ispita