Ličnosti

13.januar 2010.  

Prvi i najstariji

U ne kratkoj, ali prilično haotičnoj istoriji srpske prosvete, nije malo onih koji su doprineli, često i na silu, sukobljavajući se sa vlastima i nailazeći na nerazumevanje, tome da se obrazovanje u Srbiji institucionalizuje. Redovi koji slede podsećanje su na najznačajnije ličnosti za institucije obrazovanja u Srbiji

Roman

13.januar 2010. Teofil Pančić

Sasvim umereno nesrećni

Ajla Terzić: Lutrija V. B. Z., Zagreb-Sarajevo-Beograd, 2009.

Pozorište

13.januar 2010. Katarina Rohringer Vešović

Novi Burgteatar

Desetak najznačajnijih pozorišta na nemačkom govornom području, od Beča, preko Berlina do Hamburga, otpočela su ovu sezonu s novim direktorima. O trci za prestiž svedoče nesvakidašnje ambiciozni programi, takođe u bečkom Burgteatru

Deset godina od ubistva Željka Ražnatovića

13.januar 2010. Filip Švarm

Arkanova ostavština

Kada je ubijen, Arkan je imao četrdeset osam godina i devetoro dece. Govorio je najmanje tri svetska jezika i proveo bar deset godina u zatvoru. Bio je jedan od najpoznatijih svetskih paravojnih komandanata i najmoćniji mafijaški šef u regionu. U trenutku smrti, Arkan je bio lice sa crvene poternice Interpola i Tužilaštva Haškog tribunala

Knjige – Dejvid Džejms Smit, One Morning in Sarajevo

28.decembar 2009. Muharem Bazdulj

Sanjari izgubljenog sna

Vinston Čerčil je nekoć sarajevsko slavljenje Principa proglasio sramotnim dodavši da su sramotni i Principov akt i narod koji ga slavi te je Sarajevo, u tom smislu, sprovelo samokritiku. Ipak, sam Smit kao da se do kraja ne slaže s Čerčilom, možda upravo zbog promene konteksta, jer mu se, izgleda, čini da su dečaci koji su se borili za slobodu i za Jugoslaviju umrli uzalud. Na jednom mestu u knjizi, on doslovce kaže: U jednom istorijski kratkom periodu, od pedesetih godina dvadesetog veka do Titove smrti i osamdesetih, Jugoslavija je, kao ujedinjena federacija socijalističkih republika, bila trijumf naroda i ostvarenje snova sarajevskih zaverenika. Gavro bi, mislim, bio ponosan na tu zemlju, kao što je i Jugoslavija, u to vreme, bila ponosna na Gavru

28.decembar 2009. Dejan Anastasijević

Brisel

Predlog za provod 2010 – Tamburica fest, krajem juna, Deronje

28.decembar 2009. Dragan Kremer

Udar u tanke strune

Ako ste od onih kojima nije bio stran provod da odu na Slaninijadu u Kačarevo, Kobasicijadu u Turiji, Kupusijadu u Mrčajevcima i slično, iako ste svojevremeno išli na Elektrijade, Mašinijade i ine, evo: kao i u svako pošteno vojvođansko mesto, i u Deronje se stiže drumom, prugom i vodom

Budućnost – Lični stav

28.decembar 2009. Božidar Đelić

Godina u kojoj je vreme za nauku

Naredne godine, iz republičkog budžeta biće izdvojeno 11 odsto više sredstava u odnosu na 2009.

Bojni brod "Sent Ištvan" – 35 godina od otkrića olupine

28.decembar 2009. Petar Đurić

Neslavna propast ćesarskog ponosa

Ostrvo Premuda na severnom Jadranu. Luka Krijal, 1974. godina. Ante Garžina, penzionisani pomorac, sišao je iz sela u luku da bi se sastao sa ekipom broda "Tornado". To je čovek koji nam je obećao da će nam pokazati gde je pre 56 godina (1918) potonuo bojni brod "Sent Ištvan", poslednja reč tadašnje tehnike, ponos austrougarske flote. Sve ranije informacije – dobijene od očevidaca, ili uzete iz enciklopedija i drugih knjiga – bile su ili nedovoljno precizne, ili potpuno pogrešne

Nova godina i Rimski carevi

28.decembar 2009. Ivan Ivanji

Kada se sunce pretvori u krst

U starom, desetomesečnom rimskom kalendaru zimski meseci nisu postojali, jer se za vreme zime ništa bitno nije događalo, niti je bilo posla u poljoprivredi, niti je bilo zgodno da se vodi rat, samo što to, nažalost, nije odgovaralo godišnjim dobima i menama meseca ili sunca. Zbog toga su 156. godine pre nove ere uvedeni januar i februar, a početak godine je sa 1. marta premešten na 1. januar, otprilike u vreme najkraćeg dana, najduže noći, kada će, mislilo se, na vreme posejano seme proklijati ispod snega, a to je dobar početak, zar ne

Srbija i Evropa

28.decembar 2009. Dr Predrag J. Marković

Dugo putovanje ka kući

Poslednjih godina stanovnici Srbije i okolnih zemalja sanjaju o tome da postanu deo ujedinjene Evrope. Kakav je kroz istoriju bio politički i kulturni odnos Srbije i Evrope

Angela Merkel, najmoćnija žena sveta

28.decembar 2009. Andrej Ivanji

Majka nacije

Ovu godinu svakako je obeležilo i kancelarkino prozivanje pape Benedikta XVI nakon što je ovaj u okrilje crkve ponovo primio neke sveštenike, prethodno ekskomunicirane zbog negiranja holokausta