R.E.M. (1980–2011) – Mirna dezintegracija

05.oktobar 2011. Muharem Bazdulj

Kraj sveta kakav su znali

Posle trideset i jedne godine postojanja, 21. septembra 2011. članovi grupe R.E.M. objavili su da se razilaze i da bend više ne postoji. Posle petnaest albuma, završila se era R.E.M.-a. Ostali su pesme i sećanja

Politička pozadina zabrane Parade ponosa

05.oktobar 2011. Filip Švarm

Ko je ispao peder

Izuzimanje LGBT populacije kao devijantne, antinacionalne i protivprirodne iz čuvenih tradicionalnih vrednosti predstavlja čistu dehumanizaciju; nekažnjena hajka na ovu nezaštićenu i prokaženu manjinu ima opojnu privlačnost pogroma; pritisak na društvo da prihvati zastrašivanje i nasilje kao način političkog delovanja nije ništa drugo do ideološka platforma za permanentni teror protiv svega i svakog drugačijeg i različitog

Knjige – »Pozorište u okupiranoj Srbiji«

05.oktobar 2011. Ivana Milanović Hrašovec

Vesele četrdesete

Veoma opširna arhivska dokumentacija koju je Boro Majdanac predstavio u knjizi Pozorište u okupiranoj Srbiji saopštava podatke o bujajućoj pozorišnoj kulturi u Srbiji tokom Drugog svetskog rata, o velikom broju umetnika-izbeglica koji su se doselili u Beograd, o velikom broju gostovanja, svedoči o bezbroj pozorišnih grupa, dečjim pozorištima, privatnim teatrima, seoskim pozorištima, o pozorištu Užičke republike...

28.septembar 2011. Aleksandar Jevtić, elektronskom poštom

Najgora bolest

"Diskretni šarm mračne nostalgije"; VREME 1081

Rokada u Kremlju

28.septembar 2011. Andrej Ivanji

Povratak u budućnost

Premijer Vladimir Putin biće predsednik, a predsednik Dmitrij Medvedev premijer, odlučeno je prošle subote na partijskom kongresu Jedinstvene Rusije. Ishod parlamentarnih izbora 4. decembra i predsedničkih marta sledeće godine niko ni ne dovodi u pitanje. Dok borci za demokratiju i zapadni mediji kritikuju primopredaju državne vlasti pri partijskom vrhu i autokratsku rusku vlast, zapadne vlade prećutno, a predstavnici privrede otvoreno izražavaju olakšanje zbog "kontinuiteta političke stabilnosti"

Palestina – Zahtev za priznanje u UN

28.septembar 2011. Momir Turudić

Obećana zemlja

Desilo se ono što Palestinci i veći deo muslimanskog sveta nazivaju istorijskim događajem. Palestinski predsednik Mahmud Abas podneo je 23. septembra zahtev za punopravno članstvo Palestine u Ujedinjenim nacijama. Prema tom zahtevu, palestinska država bi trebalo da obuhvati Zapadnu obalu, pojas Gaze i istočni Jerusalim. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun prosledio je zahtev Savetu bezbednosti, ali tu se priča o punopravnom članstvu Palestine u UN završava, jer su Sjedinjene Američke Države najavile da će staviti veto na palestinski zahtev

In memoriam – Serđo Boneli (1932–2011)

28.septembar 2011. Saša Rakezić

Hleba i Zagora

Odlazak Serđa Bonelija jedan je od događaja koji ne obeležavaju samo evropsku i svetsku strip scenu, već i čitavu jednu eru

Posle usvajanja srpskog zakona o restituciji

28.septembar 2011. Dimitrije Boarov

Problem sa Mađarima

Vraćanje oduzete imovine je u Skupštini Srbije otvorilo problem domaćih "saradnika okupatora", jer to pitanje nije razrešeno zakonom o rehabilitaciji, koji je povučen sa dnevnog reda. Poslanici SDP-a, LSV-a, SDP-a i SPS-a ne prihvataju "izjednačavanje" okupatora i žrtava, a protive se i "kolektivnoj amnestiji" pripadnika okupatorskih snaga, ali i pripadnika kvislinških snaga Nedića i Ljotića. Zbog toga je Vlada povukla spomenuti amandman, pa su iz restitucije izbačeni ne samo strani već i domaći državljani koji su služili u okupacionim snagama

Književnost – Roberto Bolanjo, prvi klasik 21. veka

28.septembar 2011. Muharem Bazdulj

Duhovi grada

Nije živeo ni stotinu dana nakon svog pedesetog rođendana, a posle smrti je postao najveća ozbiljna književna zvezda dosadašnjeg toka dvadeset prvog veka. Roberto Bolanjo (1953–2003) i njegov opus najnoviji su dokaz da priče i romani o pesnicima i piscima ne moraju biti sterilni i dosadni. Njegov magnum opus, petodelni roman 2666, pojavljuje se pred srpskim čitaocima u izdanju Lagune i prevodu Igora Marojevića

Srbi u Libiji

21.septembar 2011. Momir Turudić

Taoci građanskog rata

Rat u Libiji zatekao je priličan broj naših građana. Većina se početkom rata evakuisala, ali neki su ostali u Tripoliju i mestima zapadno od glavnog grada, gde mesecima nije bilo sukoba, nadajući se da će se sve nekako završiti, razmišljajući o nepodignutim platama i deci kod kuće koju treba školovati. Neki od njih su u Libiji godinama, i jednostavno nisu hteli da napuste bolnice u trenucima kada su tamo bili najpotrebniji. Bilo je onih koji se nisu na vreme evakuisali, a kasnije se nisu usudili da krenu prema Tripoliju jer su putevi bili nesigurni