Knjige koje nedostaju

10.novembar 2005. Ljubica Pupezin

Imaginarna biblioteka

Homerov Margit, Platonove Pesme, Aristotelova Poetika IIo komediji, Njegošev Gorski vijenac, drugi deoŠaljive zgode Vuka Mićunovića i Vojvode Draška u Mlecima, Sin Don Kihotov Miloša Crnjanskog ili od istog pisca Dnevnik o Čarnojeviću, spaljena verzija ili Šesta knjiga Seoba, Pekićeva Srebrna ruka, Bajronovi Memoari, ili Gogoljeve Mrtve dušedrugi deo, samo su neki od naslova koje verovatno nikada nećete pročitati

Neredi u Francuskoj

10.novembar 2005. Nenad Tomić

Pariz gori

Scene građanskog rata pogodile su i samo srce Pariza i Trg Republike, dok se sve više građana pribojava kako za imovinu tako i za ličnu bezbednost, a mnogo je i onih koji se pitaju zbog čega toliki bes i kako je moguće da se na stotine adolescenata tako dobro organizuje, a da policija nije u stanju da ih spreči u piromanskim i rušilačkim namerama

Organizovani kriminal na Balkanu (8) – Narkotici (1)

Put svile i heroina

Kad god se reči "Balkan" i "droga" nađu u istoj rečenici, iskaču dva stereotipa: prvi je da najvažniji put kojim ilegalne droge stižu na Zapad vodi preko Balkana, pravo kroz srce bivše Jugoslavije; drugi je da prometom i distribucijom droge, na Balkanu i na Zapadu, dominira albanska mafija, tačnije kriminalne grupe kosovskih Albanaca. Kao i svi stereotipi, i ovi se zasnivaju na zrnu istine: tačno je da najkraći put od avganistanskih makovih polja do potrošača u gradovima Evropske unije vodi preko Balkana, kao i da ovdašnje tranzicione, postkonfliktne države, sa slabo kontrolisanim granicama i korumpiranim bezbednosnim i pravosudnim sistemima, ne predstavljaju ozbiljnu prepreku za krijumčare. Tačno je i to da kosovski Albanci, sa svojom dobro raspoređenom dijasporom, tradicionalnom porodičnom strukturom i za strance nerazumljivim jezikom, u poslednje vreme igraju važnu ulogu u nekim nišama ovog biznisa. Tačno je, međutim, i da je priča o narko-mafiji, baš kao i priča o terorizmu, plodno tle za političke zloupotrebe i manipulacije samozvanih eksperata. Ovo istraživanje, između ostalog, ima za cilj da razdvoji činjenice od uvreženih predrasuda i da što precizniju sliku stvarnog stanja

Bivši specijalci iz Srbije u Iraku

09.novembar 2005. Miloš Vasić

Ponuda i potražnja ratnog iskustva

Iza seksi novinarskih priča o "crvenim beretkama u Iraku" itd. krije se nešto sasvim drugo – globalizacija poslova iz oblasti bezbednosti i osiguravanja poslova velikih firmi. Tu nema mesta za amatere, avanturiste i za Rambo-manijake. To je posao za ozbiljne i ozbiljno obučene i kvalifikovane uravnotežene i iskusne ljude

Lisica i ždral

03.novembar 2005. Ljuba Živkov

Ulica Ivana Ćaje

Neko mora da ima monopol na kovanje tabli sa nazivima ulica, pri čemu u kovačnici ne drži ni lektora ni korektora

Intervju - Ljiljana Petrović-Buttler

02.novembar 2005. Đorđe Matić

Moje tri karijere

"Ja sam Ljiljana Petrović-Buttler, zvezda ciganske muzike bivše Jugoslavije. I dokazala sam da posle petnaest godina pauze mogu da postignem i svetsku slavu. Dokazala sam da vredim nešto. Bezobrazna sam, ali kad mogu kojekakvi pevačići, jedanput mogu i ja"

Tribina - Vreme izazova

02.novembar 2005. Redakcija Vremena

Evropska agenda – Organizovani kriminal na Balkanu (1)

Evropska budućnost našeg regiona umnogome zavisi od toga koliko će naše državne institucije imati snage da se uhvate u koštac sa mrežama organizovanog kriminala, koje su jedna od najmračnijih tekovina bivših režima na Balkanu. Teškoće su brojne, ali sva istraživanja ukazuju da je zbog regionalne prirode problema neophodna čvrsta institucionalna saradnja u regionu. Postavlja se pitanje da li će mlade državne institucije zadužene za ovu borbu naučiti lekciju od svojih protivnika i organizovati čvrstu prekograničnu saradnju kojom jedino mogu suziti prostor delovanja različitih kriminalnih grupa. Javna tribina koju je naš nedeljnik organizovao uz pomoć Fondacije "Fridrih Ebert" pokušala je da pruži odgovore na ova pitanja. Na tribini su učestvovali profesor Bogoljub Milosavljević, saradnik Centra za mir i razvoj demokratije, Milan Simić, specijalni izvestilac sa suđenja za organizovani kriminal, i Miloš Vasić, novinar "Vremena". Tribinu je vodila novinarka nedeljnika "Vreme" Duška Anastasijević

Nano-maske

02.novembar 2005. Slobodan Bubnjević

Zaštita pandemijskog profita

Veterinari na terenu su bez adekvatne zaštite a, ako nadležni organi ne budu definitivno ustanovili da maske iz Gornjeg Milanovca jesu ili nisu odgovarajućeg kvaliteta, bez zaštite bi mogao biti i ostatak stanovništva

Organizovani kriminal na Balkanu (7) - Ilegalna trgovina umetničkim delima (3)

Poluostrvo s blagom

Umesto poljoprivredom, mnogi žitelji Bugarske, Rumunije, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Albanije i Slovenije, uspešno se bave iskopavanjem antičkih predmeta. Arheolozi godinama upozoravaju, policija godinama "uporno traga", a biznis već godinama cveta bez većih problema

Na licu mesta - Kosovo

02.novembar 2005. Dejan Anastasijević

Čekajući Ahtisarija

U Prištini malo ko sumnja da će konačan status Kosova biti nezavisnost, a još manje njih se pita kako će ta nova država izgledati

Penušac iz Slovenije

27.oktobar 2005. Slobodan Bubnjević

Mehurići u porodičnom podrumu

Srbija počinje pregovore sa EU i mi mislimo da će se ovaj prostor internacionalizirati. To znači da će se navike menjati, a kultura ispijanja penušavih vina će se povećati

Tibetanska železnica

27.oktobar 2005. Slobodan Bubnjević

Himalaji pored pruge

Vozovi koji će saobraćati ovom prugom nalikovati na putničke avione i biće hermetički zatvoreni da bi očuvali normalan vazdušni pritisak. To i nije čudno pošto avioni saobraćaju i na manjoj visini od ovih himalajskih vozova

Zatezanje na Bliskom istoku

27.oktobar 2005. Marko Savić

Sirijski otisci u Bejrutu

Posle atentata analitičari su bili saglasni da je najverovatnije reč o akciji neke obaveštajne službe i isključili svaku mogućnost da je u pitanju teroristički napad, jer je Hariri imao jako obezbeđenje, a način na koji je atentat izveden ukazuje da je on dugo bio praćen, i verovatno prisluškivan. Sirija je bila najlogičniji izbor za prvog i jedinog osumnjičenog

Intervju - Vesna Goldsvorti, književnica

27.oktobar 2005. Jelena Grujić

Geografija imaginacije

"Mi živimo u vremenu kada su mesijanski narativi, velike ideološke matrice, masovni pokreti potrošeni, umorni, čak dosadni. Nisam sigurna šta znači približiti se istini, ali mi se čini da sam u zbunjenosti nekako najviše svoja. Možda ne umem dobro da odgovorim, ali svakako znam da postavim odlično pitanje"

Pod Medvednikom, među Mladićevim košnicama

27.oktobar 2005. Dragan Todorović

Dvesta plus jedna

General Mladić opet, vele, ‘vatan, i opet nije u’vaćen. Seljaci podno Medvednika ni pod razno ne znaju čije su Mladićeve ‘čele. Ni čuli za generala, ali za sve heroj naroda i države, samo jedan pita, Kakav je to junak, pa nije Kraljević Marko

Portret savremenika - Marti Ahtisari

Kosovski insajder

Marti Ahtisari naglašava da ne tvrdi da sve zna o kosovskom procesu, ali smatra da zna dosta. Od ovog odmerenog diplomate i jedna optimistička poruka: Balkan je region sa velikom istorijom, ali još većom budućnošću

Organizovani kriminal na Balkanu (6) - Ilegalna trgovina umetničkim delima (2)

Beskrajna pljačka

U borbi protiv ilegalne trgovine umetničkim delima i arheološkim predmetima većina svetskih zemalja već uveliko koristi najnapredniju tehnologiju, primenjuje stroge kriterijume za dokumentaciju, razvija sisteme za brzu razmenu informacija. Istovremeno, nadležni za tu oblast u zemljama Balkana još uvek muku muče s primenom najosnovnijih zakona, regulisanjem policijskih snaga, inventarom kulturnih dobara. Međutim, slika takvog haosa postaje kompletna tek kad se svemu dodaju i ratovi na prostoru bivše Jugoslavije

Nemirno Zakavkazje

20.oktobar 2005. Marko Savić

Novi čečenski frontovi

Da bi se sprečilo širenje terorizma i nasilnih akcija za postizanje političkih ciljeva, potrebno je i delovanje nevojnim sredstvima, čime se ruske vlasti do sada nisu mnogo bavile. Vojno rešenje, koje je Kremlj do sada praktikovao, osigurava samo nastavak nesigurnosti i nasilja u Kabardino-Balkariji

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Ilegalna trgovina umetničkim delima

Svetska baština na crno

Zvanično, države balkanskog regiona ne nalaze se ni blizu vrha liste država s najvećim brojem ukradenih, a zatim preprodatih umetničkih dela i arheoloških nalaza. Nezvanično, međutim, njihov rejting i prava uloga u art trafikingu (ilegalna trgovina umetničkim delima) nikako nisu zanemarljivi. Odavno poznate kao trasa na trgovačkim putevima koji vode iz Rusije i Male Azije ka Zapadnoj Evropi, vremenom su postale poznate i kao mesta na kojima ilegalni trgovci i samouki "arheolozi" i te kako mogu da profitiraju. O tačnom broju do sada ukradenih kulturnih dobara samo se nagađa – delom zbog političke nestabilnosti, a delom zbog već poslovičnog nemara, mnogi od tih predmeta nisu dokumentovani pre krađe, tako da zvanično nisu ni postojali.