Junak našeg doba

10.avgust 2011. Marija Vidić

Čak Noris među šljivama

Na pojedinim forumima mogu se naći tvrdnje da je Noris zapravo rođen i da je proveo najranije detinjstvo u Srbiji, u selu Lugovi u blizini Čačka. Nadimak Čak je dobio u školi ubrzo pošto se doselio u Oklahomu – od "Čačak" ("Ja sam iz Čačka"), što je Amerikancima bila smešna reč teška za izgovor, pa je nastalo "Čak"

Intervju – Borislav Kostadinov, predsednik UO ProCredit banke

03.avgust 2011. A. R

Posvećeni razvoju preduzetništva

"Samo u prvoj polovini ove godine banka je investirala oko 140 miliona evra u razvoj malih i srednjih preduzeća, kao i oko 30 miliona evra u unapređenje domaće poljoprivredne proizvodnje"

In memoriam – Ljubiša Stojanović Luis (1952–2011)

03.avgust 2011. Đorđe Matić

O jednoj neodživljenoj budućnosti

Luis je otišao u punoj umjetničkoj snazi, "na vrhu vlastite igre", kako kažu Amerikanci. Ne kao jedan od onih muzičara iza kojih je, kao kod tolikih danas, sve najbolje već u prošlosti, nego u apsolutnom zenitu svoje muzičarske, pevačke sposobnosti i zrelosti

Zakon o zdravstvenoj zaštiti

03.avgust 2011. Jovana Gligorijević

Zašto ne verujemo svojoj deci

Polemiku u javnosti izazvala je odredba Zakona koja kaže da dete koje ima 15 godina i sposobno je za rasuđivanje ima pravo da samo obavi uvid u medicinsku dokumentaciju, kao i pravo na poverljivost podataka koji se nalaze u njoj. Ono što ovu polemiku čini posebnom i posebno zabrinjavajućom jeste s jedne strane nerazumevanje odredbi Zakona od strane onih koji im se protive, a sa druge nesposobnost zakonodavca da odredbe koje je doneo odbrani i objasni zašto je to uradio

Osluškivanje leta

27.jul 2011. Đorđe Matić

Pet letnjih komada

Godišnja doba su oduvek služila kao metafora za ljudska stanja i polje filozofske ili umetničke artikulacije. Od svih umetnosti, muzika je tu podeljenost, prevarnost, kontraste i stanja znala najbolje fiksirati. Ovo što sledi je izbor od pet pesama za svako leto – pet najletnjijih tema

Lični stav – Opomena iz Norveške

27.jul 2011. Ljubiša Rajić

Anatomija jednog zločina

Stvaran problem nije Brejvik, ta sasvim obična mešavina desničarskog ekstremizma, paranoidnih ideja, mesijanskih predstava i megalomanije. Takvih ima na desetine hiljada po Evropi. Stvaran problem su društvena atmosfera koja ih stvara, pre svega političari koji ih podstiču, državne institucije koje ne rade svoj posao jer su ostale duboko ukorenjene u ideologiju hladnog rata i intelektualci koji bi radije da ih se to ne tiče

Regionalna ekologija

20.jul 2011. Mirko Rudić

Zelena borba, pogled iz Evrope

Jaki svetski pokreti i organizacije koje se bore da zaštite prirodu koriste bombastične akcije, senzaciju, originalnost i igranje na ivici dozvoljenog da bi privukli pažnju medija koji će potom uticati na stav javnog mnjenja. Drugi način borbe je trošenje novca na lobiranje

Hapšenje Gorana Hadžića

20.jul 2011. R.V

Poslednji putnik za Hag

Uskoro će javnost saznati brojne detalje koji su pratili skrivanje i okolnosti hapšenja poslednjeg begunca od Haškog tribunala. Već je tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević rekao da je do "prodora" u potrazi za Goranom Hadžićem došlo nakon što je po saznanju Akcionog tima begunac pokušao da proda sliku čuvenog italijanskog umetnika Amadea Modiljanija pošto je ostao bez novca za skrivanje; da je uhvaćen kada je trebalo da se sastane sa jatakom koji mu je nosio pare; da je imao ličnu kartu na lažno ime; da je bio naoružan, ali da prilikom hapšenja nije pružao otpor; da mu je pomagalo svega nekoliko osoba među kojima je bilo i sveštenika Srpske pravoslavne crkve; da je obrijao bradu po kojoj je bio poznat itd. Ali ono što se već sada zna jeste da je Srbija nastavila da se obračunava sa ratnim zločinima i njihovim posledicama ne samo da bi okončala saradnju sa Haškim tribunalom, već pre svega zbog sebe same

Hepatitis i karcinom jetre

13.jul 2011.  

Od ciroze do karcinoma

Sistematsko praćenje i skrining visoko rizičnih pacijenata olakšava raniju dijagnozu. HCC uzrokuje oko 750.000 smrtnih slučajeva u svetu, broj obolelih u Srbiji raste iz godine u godinu

Kultura sećanja – Jugoslavenske izbeglice u Egiptu, februar 1944 – novembar 1948.

13.jul 2011. Rusko Matulić

Napušteni u Sinajskoj pustinji

Cilj ovog napisa je da opiše kako su izbeglice, koje su bile izvan kontrole Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), živeli i preživeli gubitak bližnjih, okrutnu pustinjsku klimu, bojazan da postanu beskućnici ili da budu vraćeni u domovinu u kojoj vlada staljinizam. Pokušaću da predočim blizak odnos nekih članova Britanske vojske (MERRA) i službenika UNRRA s jedne i Izbegličkog Centralnog komiteta (ICK) s druge strane. ICK je bio postavljen od KPJ

Nacionalni geni

13.jul 2011. Slobodan Bubnjević

Poreklo Srba i ostalih

Mada ima nečeg nepristojnog u prebiranju po poreklu bilo koje nacije, već dva veka to je prvorazredno političko pitanje koje ima više nego dramatične efekte na društvo, ali na koje naučnici samo retko sa uspehom odgovaraju. Tako i novija genetička istraživanja prilično jasno oslikavaju poreklo Srba kao većinskog naroda u Republici Srbiji, ali ti odgovori nisu baš oni koji su mogli biti očekivani

Nemački tenkovi za Saudijsku Arabiju

13.jul 2011. Andrej Ivanji

Šta je bilo, bilo je

U Nemačkoj se podigla velika prašina oko toga da bi nemački tenkovi tipa "leopard 2A7+" mogli da budu upotrebljeni na suzbijanju demonstracija protiv totalitarnih režima u arapskom svetu kao "lek" protiv na zatečenom Zapadu prvobitno glorifikovane revolucionarne demokratizacije arapskih zemalja. Socijaldemokrate čak prigovaraju da Nemačka ne bi smela ponovo da se nađe na "pogrešnoj strani istorije"

Žetva 2011.

13.jul 2011. Zoran Majdin

Uvreda za pamet i žito

Ako je do boga, dosta je: jesen je bila blaga pa su i okasneli stigli da poseju, zima je bila baš kako treba – sa snegom u mrazne dane da mlada biljka ne izmrzne, kiša je padala baš kad treba da se zrno nalije, udario je i grad baš kad treba – tek da ne bude da ga nije bilo, a kad je žito dozrelo, udarila je vrućina, baš kako treba. Sve je baš kako treba, samo da se akteri, ratari, mlinari, trgovci i država dogovore kako berićet da podele i da puk obaveste koliko će koštati hleb njihov nasušni

Slučaj Dominika Stros-Kana

06.jul 2011. Milan Milošević

Seks, droga i MMF

Teško da koji slučaj kao seksualna afera Dominika Stros-Kana, desetog po redu šefa Međunarodnog monetarnog fonda, objedinjuje toliko svetskih pošasti: seksualno nasilje, dominaciju, rasizam, mizoginiju, mačo kulturu, prevaru, prljavi novac, neplaćanje usluga, ucenu, obmanu, krivokletstvo, prostituciju, iznudu, drogu, dominaciju moći i – MMF

11. međunarodni festival Dani orgulja

06.jul 2011. Sonja Ćirić

Muzika nevidljivih mostova

Festival orgulja u Beogradu koji je u toku predstavlja protivtežu onome što nudi današnje društvo spektakla u kojem se lakim sadržajima ispunjava i inače prazan ljudski život, kaže direktorka festivala Nena Mihajlović-Vlajković

Intervju – Nataša Kandić, direktorka Centra za humanitarno pravo

06.jul 2011. Dejan Anastasijević

Bitka za činjenice

Nataša Kandić odgovara na optužbe da je privatizovala projekat Inicijativa za REKOM i nenamenski potrošila novac, kao i da je projekat antiustavan i uvredljiv po žrtve ratnih zločina

Zaboravljena antifašistička tradicija

06.jul 2011. Predrag J. Marković

Borba za slobodu i pravdu

Početkom septembra ustanici su oslobodili skoro polovinu Srbije, maltene od predgrađa Beograda do Užica, sa velikim gradovima kao što su Užice, Čačak, Gornji Milanovac. Nešto kasnije, oslobođena je i velika teritorija u jugoistočnoj i istočnoj Srbiji. Ovo je bila prva slobodna teritorija u Evropi, a taj oslobodilački podvig prevazilazi poduhvate drugde u Evropi

Knjige – Koliba sećanja

06.jul 2011. Teofil Pančić

Epoha srećnog čoveka

Knjiga memoara Tonija Džata nije ni debela ni pompezna "sveobjašnjavajuća" knjiga, ona je samo VELIKA knjiga, jedna od najboljih i najvažnijih koje vam se danas i ovde nude

Četrdeseta godišnjica smrti

06.jul 2011. Đorđe Matić

Narodni heroj Džim Morison

Morison je bio apsolutni heroj jugoslovenske osvešćenije omladine iz doba kasnog socijalizma. Neka vrsta i poluboga i tinejdžerskog idola u istom liku. Uz to, on nije bio voljena figura samo u svom "prirodnom staništu", u kulturi glavnih ili većih gradova. On je, i to je tajni i dragi, nostalgični sastojak, dobacio kao niko pre – i do najdaljih uglova provincije na dijagonali Maribor–Strumica

Ko je Vladimir Milanković

29.jun 2011. Miloš Vasić

Gospodar života i smrti, Legijin ortak

Čim su "noć i magla" počele da gutaju Srbe iz Siska, tiho, ali efikasno, svima je bilo jasno da Milanković i ti njegovi nekakvi "Vukovi iz Jodna" stoje iza toga. Nije tu trebalo mnogo pameti: svi su znali odmah i ćutali su, zastrašeni s dobrim razlogom

Programi za srednjoškolce

29.jun 2011. Jelena Jorgačević

Godinu dana u Americi

Program A smyle u Srbiji postoji od 2005. godine. Sanja Ignjatović iz Američkog saveta nam objašnjava da naši srednjoškolci odlaze u Ameriku na godinu dana, tamo pohađaju lokalnu srednju školu, a kada se vrate priznaje im se razred koji su propustili u Srbiji. Uglavnom su smešteni po manjim mestima, jer je bezbednije, a i kuće su veće "što vam je već verovatno poznato iz američkih filmova"

Sirija

29.jun 2011. Momir Turudić

Sto dana haosa

U nastojanju da reši krizu, predsednik Bašar el Asad je najavio početak nacionalnog dijaloga, razmatranje novih zakona koji se tiču parlamentarnih izbora i medija, kao i moguće izmene ustava, ali su sukobi između demonstranata i režimskih snaga ipak nastavljeni. Ti sukobi su već takvog intenziteta da bi se moglo reći da je u Siriji počeo građanski rat koji se otima kontroli. Kako raste intenzitet nasilja u Siriji, a bombardovanje Libije ne daje željene rezultate, tako početno oduševljenje i uverenje da se ruši svet okoštalih autokratskih režima po muslimanskom svetu na Zapadu zamenjuju rezignacija i strah od onoga što na ruševinama nastaje

Grčka i kriza evrozone

29.jun 2011. Milan Milošević

Odisej u trezoru

Dok Atinu blokira novi štrajk i trese dužnička groznica, u zapadnom javnom mnjenju raste zabrinutost za sudbinu evropske monetarne unije. "Sobarica se opire, šta ćemo sad?" Da li Evropljani, građani i političari, još uvek žele istorijski projekat Evropske unije