Nuspojave
Trojanski konjić, malo crvotočan
Ideja je da Orban nekako prošvercuje Srbiju u svom koferu na briselskom aerodromu i da je instalira u EU kao oruđe u borbi protiv EU kao "zajednice vrednosti"
Ideja je da Orban nekako prošvercuje Srbiju u svom koferu na briselskom aerodromu i da je instalira u EU kao oruđe u borbi protiv EU kao "zajednice vrednosti"
Dok klimatski ekstremi ukazuju na dalekosežne posledice globalnog zagrevanja, i dalje se više ulaže u ugalj i naftu nego u "čistu" energiju, a obećanja vlada, čak i kad bi bila ispunjena, daleko su od onoga što bi bilo potrebno da se nešto promeni. Dok SAD gledaju šta Evropa radi i uvode ekološke carine Kini, pitanje je da li je ekološka ofanziva samo jedan vid trgovinskog rata
"Za Banja Luku smo krenuli 3. ili 4. septembra 1995, u konvoju vozila, autobusa i kamiona sa neophodnom logistikom, od municije do hrane, onim što se zove materijalno obezbeđenje. Da smo išli obavljati redovne policijske, a ne borbene zadatke, svedoči i to što smo nosili samo lično oružje, bez minobacača i teškog naoružanja koje PJP inače duži, nismo se spremali za borbeni zadatak. Putevi su bili zakrčeni kolonama izbeglica koje su išle ka Srbiji, jedva smo se probili do Banja Luke"
Šta je smisao "srpskog sveta"? Zašto posle svakog istupa ministra unutrašnjih poslova zamire svaka nada? I zbog čega je to potrebno Aleksandru Vučiću? Kuda vodi ova politika ljuljanja regionalnog čamca? Konačno, kakva je veza između "srpskog sveta" i pogrdnog skandiranja predsedniku Srbije na utakmici Partizan–Proleter
Poplave u Nemačkoj su odnele na desetine života i napravile štetu koja se meri u milijardama evra. Tako su i u Arvajleru na zapadu Nemačke "stogodišnje kiše" upropastile mnoge živote. Ova tragedija će svakako dominirati kampanjom za savezne parlamentarne izbore koji će se održati krajem septembra
Vest da je njujorški magazin "Tajm" za ličnosti godine izabrao dvojicu srpskih umetnika i ne bi bila od većeg interesa za domaću javnost, koja je navikla da naša dijaspora svakodnevno puni svetske medije, sem ako to ne bi shvatila kao presedan koji reprezentuje jednu sasvim drugačiju kategoriju naših gastarbajtera, koja do sada nije imala priliku da izazove svetsku pažnju, i pored nesumnjivih kvaliteta
"Kvalitetne stvari dolaze od slobodnih pojedinaca. Oni ih stvaraju iz prirodne potrebe da one nastanu i postoje. To je pružanje pipaka prema srodnim duhovima, jer je sredina toksična i izgleda da joj je glavna misija ometanje komunikacije među dobrim i slobodnim mozgovima"
Osvojivši svoj 20. grendslem trofej na terenima "Ol Ingland kluba" u Londonu, Novak Đoković je pitanje ko je najveći teniser svih vremena konačno sklonio sa dnevnog reda
Sve što se sa Đokovićem dešava je pravo, istinsko, bez truni laži i prevare, a to je, u društvu kakvo je poslednjih desetak godina naše, ravno čudu. U sredini u kojoj se iz dana u dan, na svim mestima i na sve moguće načine, laže, preteruje, zataškava, prikriva i krade, gde cvetaju hohštapleraj i mediokritetstvo, gde se plagirani doktorati brane pred sudom, gde ulizice prave karijere, gde se obogaćene lopuže smeju u lice poštenom svetu, a neuravnoteženi vođa neumorno naduvava balon svoje lažne veličine, u takvoj sredini pošten, blistavo čist i moćan nastup jednog pravog izdanka ovog naroda je za neke okrepljujući, a za neke bi, slutimo, mogao biti i zabrinjavajući
Naprednjaci su mnogo toga naučili iz medijskih zakona koji su usvojeni avgusta 2014. godine, zbog kojih je Srbija dobila visoke ocene od relevantnih međunarodnih institucija. Popela se tada naša zemlja na svim komparativnim listama koje mere medijske slobode u svetu. Pouka glasi: doneseš zakone, dobiješ aplauz na otvorenoj sceni, a onda ih izvrneš ruglu. Samo naivni i neupućeni mogu da misle da je ovakva naša medijska scena posledica zakonskih rešenja
Bajdenova administracija želi da Amerika više liči na stagnantne privrede Zapadne Evrope koje troše 45–50 odsto BDP-a i regulisane su u znatno većoj meri nego američka. Sa inflacijom ili bez nje, cilj nije "ulaganje u infrastrukturu", niti išta od drugih izgovora za ovu gigantsku orgiju državnog trošenja, nego pretvaranje Amerike u Francusku ili Nemačku. Sa svime što uz to u ekonomskom pogledu ide
Vodomer na brani koja je svojevremeno bila simbol američke graditeljske i inženjerske sposobnosti pokazuje kako globalno zagrevanje utiče na dostupnosti vode, dok se na političko-socijalnom barometru meri da li podsećanje na Ruzveltov Nju dil utiče na ishod Bajdenovog predloga o ulaganju dve milijarde dolara u infrastrukturu