Analiza
Srbija, Amerika i sankcije Rusije: Razumete li Vučića, bilo ko?
Posle konferencije za medije predsednika Srbije, u javnosti je nastupilo “tupilo od nekuženja”. O čemu to Vučić govori reagujući na tvrdnje američkog senatora
Posle konferencije za medije predsednika Srbije, u javnosti je nastupilo “tupilo od nekuženja”. O čemu to Vučić govori reagujući na tvrdnje američkog senatora
Da će posle razgovora Šolca i Vučića možda biti saopštene i neke važne vesti za Srbiju, pokazuje i promena termina konferencije za štampu, odnosno obraćanja naciji Aleksandra Vučića koje je bilo najavljeno za danas, da bi bilo pomereno za 6. maj, po Vučićevom povratku iz Berlina
U šturom saopštenju nakon razgovora pomoćnice američkog državnog sekretara za evropska pitanja sa predsednikom Srbije samo se u jednoj polurečenici navodi ono, što je svakako kao centralno pitanje bilo na stolu: odnos Srbije prema „situaciji“ u Ukrajini, tj. uvođenju sankcija Rusiji
Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da prijatelji ruskog predsednika Vladimira Putina u Srbiji i Republici Srpskoj imaju za cilj da "namame Rusiju na Balkan", a predsednika Srbije Aleksandra Vučića je nazvao "malim Putinom" i ponovio po ko zna koji put da je Srbija predstavlja pretnju za region. Na to mu je iz Beograda stigao odgovor da je on, Kurti, „mali balkanski Hitler“
Ako je predsednik Srbije 1989. nakon pada Berlinskog promašio gol i tribine, hoće li to ponoviti 2022. posle pada Mariupolja
Samo on zna ko će biti mandatar za sastav nove Vlade Srbije i nema nikog drugog osim njega ko to zna, a njegova obaveza je da sasluša i sve ostale, tako da nije nemoguće da promeni svoj stav
Ako je ikada bilo prostora da se “vodi politika”, to je onda ovaj trenutak globalnih promena. Zato je sada, uprkos svemu, mnogo važnije za opoziciju da pravi zajedničke dogovore nego da se vajka, kuka i pravi pametnom bez političkog rezultata. Možda tako uspe da otvori medijski prostor, smanji sumanute napade na sve koji ne misle kao Vučić i makar malo uljudi politički i medijski prostor u Srbiji
Ako je ikada bilo prostora da se “vodi politika”, to je onda ovaj trenutak globalnih promena pošto će sadašnje ponašanje definisati mnogo toga što će biti važno u budućnosti. Uprkos svemu, zato je sada mnogo važnije za opoziciju da pravi zajedničke dogovore nego da se vajka, kuka i pravi pametnom bez političkog rezultata. Možda tako i uspe da otvori medijski prostor, smanji sumanute napade na sve koji ne misle kao Vučić i makar malo uljudi politički i medijski prostor u Srbiji
"Prijateljski odnos prema Rusiji" Vučić može da pokaže već uskoro, tako što se neće priključiti sancijama protiv Rusije i ako se seti želje predsednika Vladimira Putina da u Vladu Srbije uključi više političara koji su orijentisani na razvoj odnosa sa Rusijom, piše "Komersant“.
Ako beogradski izbori zaista budu ponovljeni, neće to biti zbog nekakvog legitimiteta ili ustupka Draganu Đilasu, već zarad zakulisnih računica Aleksandra Vučića koji za legitimitet bilo čega dokazano ne haje. Po istoj logici opozicionim partijama bi bolje bilo da se za svaki slučaj spreme i za ponavljanje prevremenih parlamentarnih izbora održanim 3. aprila
Kao što je i najavio Vučić je do kraja nedelje odgovorio Đilasu i to kako i dolikuje u "Hit tvitu": ukoliko "najjača opoziciona stranka" hoće nove izbore u Beogradu, dobiće ih
Predsednik Srbije uradiće sve što je u njegovoj moći da se pijačnim prodavcima pomogne. Oni su nakon sastanka sa Vučićem optimističniji nego ranije, iako konkretne mere nisu dogovorene. Dogovoreno je da se sastanu za sedam dana, a do tada blokada i protesta neće biti
Nekoliko dana nakon što je Velika Britanija uz Sjedinjene Američke Države uvela sankcije Miloradu Dodiku, sa liderom bosanskih Srba sreo se predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Dodik se Vučiću požalio da se na njega i Republiku Srpsku vrše veliki pritisci po pitanju unutrašnje političke situacije u BiH- Razumeli su se oko teške pozicije srpskog naroda i poručili da bez obzira na sve, veze Republike Srpske i Srbije nikada nisu bile snažnije
“Ja duboko verujem da je poenta sastanka Vučića i Đilasa medijska priprema za uvođenje sankcija Rusiji i da je Vučiću sada potrebna prozapadna opozicija. Kakve veze njih dvojica imaju sa izborima u gradu Beogradu, koji pritom još nisu ni završeni. Vreme ping-ponga između bivše i sadašnje vlasti je prošlo”
Socijalistima Ivice Dačića preti da izgube kontrolu nad energetikom koju su zbog ruskih leđa držali deceniju i po. Smenom Dušana Bajatovića sa položaja direktora Srbijagasa ostvario bi se san Zorane Mihajlović
Sudeći po šturom saopštenju nakon razgovora Aleksandra Vučića i Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristija Šmita, nisu se sporazumeli oko toga da li primena Bonskih ovlašćenja doprinosi stabilnosti u BiH. Kako sada stvari stoje, predsednik Srbije još uvek nalazi razumevanja za političke odluke Milorada Dodika
Za početak, Đilas bi morao da smisli ko će mu biti kandidat za gradonačelnika. Vladeta Janković je rekao da se neće ponovo kandidovati. I šta bi moglo da se, posle svega, uradi da na ponovljene izbore za šest meseci izađe više Beograđana nego 3. aprila. Ne bi to bilo lako, jer, nije baš prijatno kada kandidat Đilasovog političkog bloka profesor Janković izjavi da neka „dugačka ruka“, aludirajući na inostrani faktor, povlači figure na političkoj tabli Srbije
Đilas je, kaže, od Vučića tražio da se spuste tenzije u društvu i da se ponove izbori u Beogradu jer većina koju bi imao SNS „ne bi imala legitimitet“. A nelegitimna bi, objašnjava Đilas, bila jer bi na stranu naprednjeka preskočile neke partije koje su se bile deklarisale kao opozicione. Pa da se onda njih dvojica, kao šefovi svojih partija, zarad dobrobiti Beograđana o tome dogovore. Vučić nakon razgovora nije rekao ništa
U Srbiji koja se davi u mržnji i podelama bez šanse za napredak kaže da kao predsednik Stranke slobode i pravde ide da razgovara sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ne bi li odbranio volju Beograđana koji su glasali za promene. A oni koji imaju sumnju šta će da kaže, nisu izgleda nikad ni bili dostojni podrške koju im je dao da budu kandidati Stranke slobode i pravde kada drugi nisu verovali u njih
Odjednom, u tri dana, nema više priče o Đilasu lopovu, nema priče o Vučiću šefu mafije. Priča se o jedinstvu, poverenju, potrebi da se razgovara, što je naravno dobro i tako bi i inače trebalo da bude, samo što nije jasno šta se to sada desilo pa da se pozicije toliko promene preko noći
Dogovor o ponavljanju izbora u Beogradu pre objavljivanja konačnih rezultata i pokušaja formiranja gradske vlasti bio bi "izigravanje izborne volje birača"
Razgovaraće sa svima. Radiće sve da doprinese smirivanju tenzija. U gradsku vlast se ne meša, ali su mu rekli da SNS ima većinu u Beogradu. Vladu očekuje pre avgusta. Da narod razume: zmiju gladi ispod nje se vadi, čuvaj Srbiju
Aleksandar Vučić ne voli da zavisi samo od jednog koalicionog partnera, jer tako smanjuje sopstveni ucenjivački potencijal. Ako se reši da se odupire zahtevima Zapada da okrene leđa Putinu i Dodika pusti niz vodu, pokušaće da uz SPS i SVM nešto zahvati u desnom rezervoaru od 35 poslanika. Ako se bude rešio da pod pritiskom ipak raskrsti sa Moskvom, ma koliko to posle svega sumanuto zvučalo, mogao bi uz svesrdno ohrabrivanje i gurkanje Amerikanaca i Evropljana da se tajno sastane sa Đilasom
Može li opozicija da pozove građane da brane svoju volju? I da li oni posle svega imaju energije da to urade? Dok nastaje ovaj tekst, nema odgovora. Vagaju se politički gubici i dobici. Tačnije – njihova tumačenja
Pošto se Republička izborna komisija povukla dok su izbori još trajali, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je kao predsednik RIK-a saopštio da su on i SNS ubedljivo pobedili. Rekao je da nema sumnje da su rezultati koje je saopštio baš takvi. Rezultat u Beogradu nije pominjao
Ne zna se ko se na koga više ugladao, ali se valja dobro zagledati da se između mađarskog i srpskog vladara uoče razlike: u samovlašću, korumpiranosti, klijentelizmu, putinougodnsti, stavljanju brnjice na medije; u ururušavanju državnih institucija, negovanju sopstvenog kulta ličnosti i uopšte u svemu, što je suprotno demokratskim standardima. Jedan drugome su pouzdan oslonac i na izborima koje obojica moraju da preguraju 3. aprila
U poslednjim danima izborne kampanje opozicija bi trebalo da učini sve da kreira referedumsku atmosferu. Poruka da su promene moguće nije politička, već egzistencijalna. One koji opet jednom tvrde da nemaju za koga da glasaju, treba podsetiti da smo i Miloševiću videli leđa onda kada smo odlučili da mu više ne damo šansu