Oluja, trinaest godina posle
Dani bola i slave
Govoreći o pomirenju i o izvinjenjima, Srbi govore o kraju, a Hrvati o početku sukoba 1991–1995. godine
Govoreći o pomirenju i o izvinjenjima, Srbi govore o kraju, a Hrvati o početku sukoba 1991–1995. godine
Jednu od najboljih skica za lik i delo Radovana Karadžića dao je Slobodan Milošević kada ga je u otvorenom pismu sredinom 1994. optužio da životima tuđih sinova želi da ostvari svoje političke ambicije i da se ogrešio o zakone i vitalne interese srpskog naroda
Na svakih deset hiljada ljudi u Srbiji živi po jedan vuk. Glavni grabljivac severne hemisfere je vrsta koja je u Srbiji tradicionalno izložena najvećem progonu, ali se vuk odlično prilagođava novim uslovima života i opstaje, uprkos tome što jedva da se vodi ikakva politika njegovog očuvanja
Trebalo je da zakoračimo u XXI vek pa da naša istoriografija ovaj događaj, posle izbijanja srpske revolucije 1804. godine, označi kao "najznačajniji u istoriji srpskog naroda XIX veka"
Stručnjaci kažu da bi maturanti najviše voleli da se vrate u prvi razred srednje škole, u sigurnost poznatog okruženja. Sada su "face", najstariji su u školi, a s druge strane su uplašeni od nepoznatog, jer ih u naredna dva meseca čeka mnogo izazova koji će većini odrediti budućnost
U okviru realizacije multimedijalnog tematskog projekta "Nove vojske bivše Jugoslavije", "Vreme" je 15. maja organizovalo okrugli sto koji je okupio petoricu uglednih vojnih analitičara iz nekadašnjih jugoslovenskih republika. Pukovnik JNA penzionisani načelnik Centra vojnih škola Slovenačke vojske i vojni analitičar u slovenačkoj nezavisnoj štampi Milan Gorjanc, njegov kolega iz Bosne i Hercegovine Ostoja Barašin, kao i vojni analitičari Igor Tabak iz Hrvatske, Aleksandar Radić iz Srbije i dopisnik "Vremena" iz Crne Gore Nikola Dončić govorili su o reformisanju vojski svojih država, o političkim okolnostima tokom kojih su te reforme vršene i o njihovim rezultatima. Učesnici okruglog stola su odgovorili i na to koliko su organizovane oružane snage zemalja iz kojih dolaze, koliko su one strukturisane u odnosu na NATO standarde, koliko je njihovo učešće u mirovnim misijama, kakva je njihova sadašnja i koji su pravci njihove buduće međusobne saradnje. U ovom broju objavljujemo nastavak razgovora, posvećen pitanjima međunarodne saradnje i socijalnog položaja vojnika novih armija bivše Jugoslavije
U okviru projekta "Nove vojske bivše Jugoslavije", "Vreme" je 15. maja organizovalo okrugli sto koji je okupio petoricu uglednih vojnih analitičara iz nekadašnjih jugoslovenskih republika. U razgovoru o reformisanju armija, političkim okolnostima u kojima su obavljene i rezultatima učestvovali su Milan Gorjanc, pukovnik JNA i penzionisani načelnik Centra vojnih škola Slovenačke vojske, vojni analitičar u slovenačkoj nezavisnoj štampi, njegov kolega iz Bosne i Hercegovine Ostoja Barašin, kao i vojni analitičari Igor Tabak iz Hrvatske, Aleksandar Radić iz Srbije i dopisnik "Vremena" iz Crne Gore Nikola Dončić. Učesnici okruglog stola govorili su i o organizaciji oružanih snaga, koliko su one strukturisane u odnosu na NATO standarde, o učešću u mirovnim misijama, o sadašnjoj i pravcima buduće međusobne saradnje. U ovom i narednom broju "Vreme" će objaviti najzanimljivije delove razgovora
I Vuku Draškoviću se, kanda, javilo da je saborovanje na Ravnoj gori promašena investicija, te da je taj komad sa pevanjem i pucanjem odigrao svoje, no Ravna gora je postala "institucija" za sebe, gde svako, kako najbolje zna, maršira i srbuje, jašta nego za sebe
Čudesni trkač osvojio je na desetine trofeja i napunio muzej ergele priznanjima. Atlantik je i danas živ, dvadesetrogodišnje grlo ponosito troši svoje staračke dane, nakon što je 1991. prestao da se takmiči
Gotovo niko ne zna da je, u znak sećanja na bitku u Tuđemilu kod Bara gde je 1042. godine dukljanska vojska porazila vizantijsku, određen 7. oktobar za Dan crnogorske vojske. Dok još uvek nepromenjena crnogorska vlast ratno-pljačkaški pohod na Konavle i Dubrovnik, vođen kao "rat za mir" krajem 1991, nastoji na svaki način otpisati sa liste svojih aktivnosti, jedan deo opozicije konstantno je podseća na te događaje i potrebu uvođenja lustracije, a onaj drugi, prosrpski, uglavnom kritikuje otklon od "legitimnih vojnih intervencija"
Otkad su konačno formirane kao jedinstvena državna vojska, Oružane snage Bosne i Hercegovine funkcionišu striktno po pravilima NATO saveza – smanjenje personala i odbacivanje ostataka zastarelog JNA naoružanja su dva ključna pitanja kojima se današnja vojska u BiH bavi. Ipak, rat i činjenica da funkcionišu na državnom nivou u državi koja baš i ne funkcioniše najbolje, Oružane snage BiH u velikoj meri drži na marginama današnje Bosne i Hercegovine
Kako im vreme u službi odmiče, policajci i pripadnici bezbednosnih službi imaju sve više problema u porodici, na radnom mestu, s prijateljima... Uglavnom ostaju usamljeni sa svojim problemima koji mogu dovesti do potpune "eksplozije" ličnosti, a malo šta se čini da im se pomogne. O čemu je reč, nabolje govori podatak da na 35.000 zaposlenih u MUP-u Srbije, dolazi samo petnaest psihologa
U vreme pre i posle prvog postrojavanja buduće Hrvatske vojske održavani su susreti predsednika šest jugoslovenskih republika. Bilo je sasvim jasno da srbijansko vođstvo sa Slobodanom Miloševićem na čelu, srbijansko-crnogorski blok u Predsedništvu SFRJ i šefovi JNA, generali Veljko Kadijević i Blagoje Adžić, na taj čin gledaju kao na jednostranu hrvatsku secesiju koju valja osujetiti akcijom JNA koja bi razoružala tek formirane paravojne jedinice u Hrvatskoj i Sloveniji. Tadašnje podeljeno Predsedništvo SFRJ sa Stjepanom Mesićem na čelu, međutim, nije odobrilo intervenciju JNA. Hrvatska i Slovenija nastavile su s ilegalnim naoružavanjem svojih vojnih formacija i stvaranjem pretpostavki za osamostaljenje, predsednici BiH i Makedonije, Alija Izetbegović i Kiro Gligorov, neuspešno su predlagali treći put u vidu "zajednice jugoslovenskih republika", JNA se spremala na kratkotrajnu intervenciju u Sloveniji koja je završila debaklom, a dobar deo Srba u Hrvatskoj, uz pomoć JNA, Srbije i Crne Gore, proglasio je SAO Krajinu. U septembru 1991. uslediće hrvatsko zauzimanje velikog broja kasarni JNA na području Hrvatske i potom ozbiljno naoružavanje novoosnovanih jedinica sredstvima iz zaposednutih kasarni
Slovenačka vojska još od početka uvođenja profesionalizacije ima problema sa izuzetno velikim odlivom vojnika i slabim prilivom novaka, tako da analitičari upozoravaju na realnu mogućnost da veliki deo najnovijih oklopnih vozila Patria 8x8, kada budu proizvedena i isporučena vojsci – neće imati ko da vozi. Veća kriza se može očekivati u trenutku kad Austrija krene u najavljenu profesionalizaciju vojske, što će otvoriti vrata i za strance. Mnogim slovenačkim vojnicima nemački jezik ne predstavlja prepreku pa već sada željno prate šta se događa preko (ukinute) granice, pošto očekuju da bi kao najamnici u austrijskim uniformama bili u prilici da dobiju mnogo viša primanja
Nekada je objašnjavano koja je razlika između prave mladosti i "šačice plaćenika" koja mesecima baza beogradskim ulicama. Danas se objašnjava da "mladost Srbije odbacuje politiku sile zapadnih zemalja", da su pravi i jedini mladi oni koji lupaju Mekdonalds i ubuduće planiraju da jedu isključivo pljeskavice u lepinji. Srećna je okolnost što (danas, baš kao ni nekada) realnost i statistike ne govore u prilog onima koji objašnjavaju šta je i kakva je mladost
Jugoslovenska narodna armija (JNA) otkrila je sa nedopustivim zakašnjenjem da je bila zamišljena, zasnovana, razvijena i obučena u svim aspektima svog mogućeg delovanja kao odbrambena vojska jugoslovenske federacije, a ne armija građanskog rata. U opkoljenim kasarnama Slovenije i Hrvatske JNA je otkrila da je pretpostavka njene efikasnosti podrška lokalnih resursa: ljudstvo, logistika, transport; u Srbiji je otkrila da se rat ne može voditi bez konsenzusa celog stanovništva. Ili, kratko, da nema nikakvog rata bez dva neophodna i par excellence politička preduslova – jasno definisanog ratnog cilja i nacionalnog konsenzusa oko tog cilja
(nastavak prethodnog teksta, dodaci)
"Najveći broj ljudi koji su dovedeni u Morinj bili su zatečeni na licu mesta, ili su kod njih prilikom pretresa ili legitimisanja nađeni članska iskaznica HDZ-a, predizborni plakat i sličan materijal, da ne kažem konzerva na kojoj je pisalo ‘čist hrvatski zrak’", kaže za "Vreme" Zlatko Tarle, glavni urednik izbegličkog časopisa "Pravi odgovor" i jedan od šestorice osumnjičenih pred sudom u Podgorici za ratni zločin iz 1991.
Ne volim crno-beli pogled na svet, jer ne verujem da on može da bude istinit. Ne volim ili-ili situacije, iako se ponekad u njima nalazimo. Srbija se, inače, i sada nalazi u jednoj ili-ili situaciji, a te situacije mogu da nas postave pred jedan drugi paradoks: paradoks "što bolje, to gore". Osećam da u našem društvu ima dosta ljudi koji su kritični prema onome u čemu živimo, a da negde u malom mozgu imaju taj stav da je "što gore, to bolje". Na taj način oni zapravo potvrđuju da je njihova teza tačna, odnosno da je Srbija mračna, blatnjava, prljava, neljudska, da je u stvari osuđena na propast i da treba da propadne
Telesna kazna ukinuta je u Austriji 1867, u Mađarskoj 1871, u Hrvatskoj je Zakon o ukidanju kazne batinama stupio na snagu samo tri meseca pre nego što je sličan donet u Srbiji, dok je u Crnoj Gori kazna "toljaganja" za žene ukinuta tek 1894. godine
Zašto nikoga od nadležnih – ma ko bili – iz redovnih struktura bivše vojske, iz Prve gardijske brigade, nema među optuženima? Ko je bio nadležni organ bezbednosti te brigade
Novi zakon o tajnim službama predstavlja pokušaj da se uvede kakav-takav red u zapušten i podivljali sistem bezbednosti u Srbiji, ali do cilja je još daleko
Koliko je Čedomir Jovanović u pravu kada tvrdi da je parlament odbijanjem anketnog odbora o kompaniji Delta naneo štetu građanima, ako se ima u vidu da je od 1991, kada je zasedao prvi anketni odbor u Skupštini Srbije do danas, samo jedan od njih ispunio svoju ulogu
U samoj izvedbi, Peti oktobar u Beogradu je bio mnogo spektakularnija manifestacija od Oktobarske revolucije. Grupe vojnika bi dolazile redom pred određene objekte ili institucije poput železničke stanice ili pošte u Petrogradu, tu su se malo natezale sa stražom, ova bi se potom razišla i boljševički komesar bi javio da je zauzimanje završeno. Tramvaji su za to vreme normalno vozili, a narod, više ili manje zainteresovano, gledao kroz prozore šta se dešava
Ova godina je, slobodno se može reći, bila u znaku vatre: proletos su požari besneli u Južnom Pacifiku, letos je goreo Balkan, s jeseni Kalifornija. Prema prognozama goreće šume i sledeće godine, pa i one tamo... Klima se nesumnjivo menja i veliki požari će biti uobičajena pojava
Ćosićeva "aura" počela je drastično i velikom brzinom da kopni onog trenutka kada je nešto nalik na njegovu viziju spoja socijalizma i nacionalizma počelo da se ostvaruje