Istraživanje – Nove vojske bivše Jugoslavije (11)

07.maj 2008. Jasmina Lazić

Vojska Srbije, drugi put u dva veka

Vojska Srbije postoji manje od dve godine, otkako se Crna Gora izdvojila iz državne zajednice. Kao vojska Srbije poslednji put je učestvovala u Prvom svetskom ratu (1914–1918), potom samo u sastavu oružanih snaga Kraljevine i dve-tri potonje Jugoslavije. Jugoslovensku narodnu armiju su početkom devedesetih godina nazivali "srbo-komunističkom" i "srbo-četničkom", ravnopravno i istovremeno. Vojska Srbije sada pokušava da se prilagodi novom vremenu

Istraživanje - Nastavak iz prošlog broja – Atribut državnosti i džoker za NATO

09.april 2008. Siniša Stanković

Propao NATO džoker

Glavna strateška orijentacija ARM-a je učlanjenje u NATO: sve reforme i transformacije poslednjih petnaest godina su preduzimane u tom pravcu

Istraživanje - Nastavak iz prošlog broja (5) - Hrvatski slučaj

26.mart 2008. Ivica Đikić

Vojska u tranziciji

Oružane snage Republike Hrvatske krajem 2007. nalaze se u punom zamahu prilagođavanja NATO kriterijumima i standardima

Nove vojske bivše Jugoslavije (3) - nastavak iz prethodnog broja

12.mart 2008. Svetlana Vasović-Mekina

Četiri miliona vrednih ruku

Slovenija je postala deo Partnerstva za mir 30. marta 1994, kada je tadašnji premijer Janez Drnovšek potpisao pristup. Većina političara nadala se da je to odskočna daska za NATO, ali Slovenija postaje članica Alijanse tek deceniju kasnije, 2004

Istraživanje – nove vojske bivše Jugoslavije (3)

05.mart 2008. Svetlana Vasović-Mekina

Slovenija ili četiri miliona vrednih ruku

Glavni štab Teritorijalne odbrane (TO) osnovan je 20. novembra 1968. U početku je komanda bila gotovo isključivo u rukama slovenačkih oficira, a posle 1974, prema zvaničnoj verziji razvoja Slovenačke vojske, "sve više vodećih položaja u TO prelazi u ruke srpskih oficira JNA"; razlog za to je navodno bilo "sve veće nepoverenje u TO od strane srpskih političara", koji su se plašili "demokratskih pokreta u nekim republikama". Slovenija je 1990. osnovala nov štab domaće TO, koji postaje prethodnica komande Slovenačke vojske. Prihvaćene su nove oznake i novi nazivi činova. Od tada je komandni jezik u nekadašnjoj Teritorijalnoj odbrani koja je 1993. prekrštena u Slovenačku vojsku – slovenački

Istraživanje – nove vojske bivše Jugoslavije (2)

27.februar 2008. Ofelija Backović, Miloš Vasić, Aleksandar Vasović

Spomenik neznanom dezerteru

Jugoslovenska narodna armija (JNA) otkrila je sa nedopustivim zakašnjenjem da je bila zamišljena, zasnovana, razvijena i obučena u svim aspektima svog mogućeg delovanja kao odbrambena vojska jugoslovenske federacije, a ne armija građanskog rata. U opkoljenim kasarnama Slovenije i Hrvatske JNA je otkrila da je pretpostavka njene efikasnosti podrška lokalnih resursa: ljudstvo, logistika, transport; u Srbiji je otkrila da se rat ne može voditi bez konsenzusa celog stanovništva. Ili, kratko, da nema nikakvog rata bez dva neophodna i par excellence politička preduslova – jasno definisanog ratnog cilja i nacionalnog konsenzusa oko tog cilja

Istraživanje – nove vojske bivše Jugoslavije (1)

20.februar 2008. Aleksandar Ćirić

Uspon i sunovrat Jugoslovenske narodne armije

Vojska bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije postojala je 51 godinu, nešto duže od pomenute države. Njena prethodnica, vojska Kraljevine Jugoslavije, trajala je samo 23 a, opet, njena prethodnica, vojska Srbije – ako računamo od Prvog srpskog ustanka do kraja Prvog svetskog rata, 114 godina. Najveći deo XIX i početak XX veka stanovnici teritorije na kojoj će 1918. nastati Jugoslavija proveli su – uzajamno ratujući, kao podanici dve carevine, austrougarske i turske, i jedne kneževine/kraljevine (Srbije) koja se između njih udenula. Ta "tradicija" će se, krvavo i žestoko, obnoviti u raspadu Jugoslavije devedesetih godina prošlog veka

Život – Albanke u ivanjičkom kraju

19.septembar 2007. Dragan Todorović

Opasnost preti ozdo

Savo Ćurčić iz Kovilja, jerbo život prolazi, zapuc’o u okolinu Skadra po mladu, i lepo, i njemu i Dukati, i selo veli da je sve to lepo, ali i u narodu se nađe narod koji u svemu tome vidi nešto dalje i niže

Portret savremenika – Boris Tadić, predsednik Srbije i Demokratske stranke

27.septembar 2006. Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"

Mandat, ovlašćenja i komentari

Tadić je uspeo da uglanca lik svoje stranke u javnosti, i da je pomeri ka umerenom delu političkog spektra