Intervju – Branko Radujko, direktor Telekoma Srbija
Pozovi vladu radi prodaje
Menadžment kompanije, ukoliko ne bude odluke o privatizaciji, moraće da preduzme niz ozbiljnih mera za prevazilaženje problema visoke zaduženosti i finansijske konsolidacije kompanije u uslovima svetske ekonomske krize
Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999-2009) II
Intelektualci i rat
Knjiga Frana Cetinića Pariški kolateralni dnevnik, proljeće 1999 - Nazovi NATO radi umorstva, iz koje prenosimo nekoliko segmenata, pisana je u proleće 1999, a objavljena u proleće 2000 (Vreme, Samizdat b92). To je dnevnik koji je vremenom dobio na vrednosti jer obavešteno, džentlmenski pošteno i lucidno govori o spin doktorima i intelektualcima koji su oblačili maskirne uniforme i potpirivali atmosferu kaznene ekspedicije, o drugim intelektualcima koji nisu bili uhvaćeni u zamku "radosne apokalipse" i koji su se toj ratnoj retorici suprotstavljali, o dendijima humanitarne stvari kao što je Bernar Kušner - i o političarima koji su postupali po formuli "bombardujmo, a posle ćemo videti šta ćemo"
Zoom
Kuka i motika – Lanac se ne prekida, sada će ovi iz Izborne komisije da prijave ko je zaradio više od njih. A njih ćemo da zaboravimo
Nijedni izbori, od 1990. godine pa do danas, nisu pokazali da je separacija Vojvodine od Srbije realna politička opcija. Naprotiv. Podudarnost političkih volja išla je uvek na uštrb secesionističkog, radikalnog krila autonomaštva
Intervju – Milica Delević, direktorka Kancelarije za evropske integracije
Čeka nas popravni
Jedno je biti protiv ulaska Srbije u Evropsku uniju, a nešto sasvim drugo izbegavati zakone koji su u interesu građana
Kulturna baština
Geca Kon i njegova knjižara
Knjižara "Geca Kon" važna je kao svedočanstvo kulturnog i društvenog života Beograda između dva rata, ali i kao mesto koje se vezuje za ličnost i delovanje ovog izdavača
Iz ličnog ugla - Nastavak priče o Borisu Tadiću
Kome odgovara predsednik
Nije nezamislivo konstruisati mehanizam po kome bi skupština samo pokretala pitanje poverenja predsedniku, a građani doneli konačnu odluku na referendumu
Lisica i ždral
Kako postati barem dvovalentan
Ne pitam šta bi Crna Gora mogla da učini za mene, nego šta bih ja mogao da učinim za Crnu Goru
Portret savremenika - Ljiljana Smajlović
Bez agremana »druge Srbije«
Makar i površan pogled na karijeru Ljiljane Smajlović ukazuje na nešto na čemu joj može pozavideti svako ko pretenduje na status javne ličnosti: uprkos nenametljivom nastupu, uspela je da stekne status osobe oko koje se lome koplja, sukobljavaju mišljenja, pletu kontroverze i izbijaju skandali
Iz ličnog ugla - Kratak pregled raspadanja (3)
Čovek broj 2 (Radikalno trulo)
"Sve što znam o politici, naučio sam od doktora Vojislava Šešelja" (Tomislav Nikolić, januar 2008)
Islam i terorizam
Od lenjinista do džihada
Dok su pokreti koji su se nekada služili terorizmom na Bliskom istoku bili sekularni, nacionalistički, ali ne religiozni, i uspostavljali odnose s levičarskim grupacijama u drugim delovima sveta, današnje violentne grupe vezane su za islam
Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije 1999
Duga mračna noć
Da je već prošlo deset godina od tog dramatičnog događaja, podsetio me u ponedeljak moj prijatelj, glavni urednik "Vremena" Dragoljub Žarković. Pitao me šta mislim o tome da na desetogodišnjicu NATO bombardovanja Srbije 1999. podsetimo objavljivanjem nekoliko publicističkih tekstova iz tog vremena, a da seriju započnemo odlomkom iz knjige Stanka Cerovića U kandžama humanista, (Samizdat B92, Beograd 2000), koja je imala i svoje francusko izdanje pod naslovom Dans les griffes des humanistes, i tamo bila zapaženija nego ovde
Intervju – Aleksandar Tijanić, direktor RTS-a
Poslanička sapunica
Velimir Ilić je ućutao kada je jedan iz delegacije RTS-a rekao da sa nama nijedan poslanik ne može tako da razgovara, da na sastanku predstavljamo medijski javni servis Srbije, a nismo došli iz kućice na naplatnoj rampi autoputa. Bila je to čarobna formula
Svetski privredni forum u Davosu
Nemoć moćnika
Bez podrške Vašingtona jedan od malobrojnih konkretnijih predloga koji se mogao čuti u Davosu pada u vodu: da se analogno sa Savetom bezbednosti UN-a oformi privredni savet Ujedinjenih nacija, za šta se zalaže kancelarka Nemačke Angela Merkel
Istorija sukoba – Televizija i politika
RTS gori, Skupština se češlja
Do sada je bilo više predloga da se redukuju skupštinski TV prenosi koje su iznosili uglavnom poslanici vladajuće stranke. Izgovori su uglavnom bili obezbeđivanje radne atmosfere, onemogućavanje zloupotrebe govornice, zaštita narodnog zdravlja...
Iz knjige U kandžama humanista
Dolina plača u Vrlom Novom Svetu
Rat je bio prljav jer se nije mogao nastaviti nikako drukčije osim protiv civila, inače bi bio izgubljen. Perspektiva je bila katastrofalna: ne mogu se upotrebiti trupe na zemlji da se rat brzo završi, ne može se nikome objasniti zašto se vodi, zločini su bili očigledni, a gore od svega: nipošto se ne smije stati, i ovakav rat se mora dobiti inače je gotovo sa prestižom svjetske sile i ulogom NATO-a u izgradnji novog svjetskog poretka
Srpski program za ublažavanje krize
Kreativno i hazardno
Čini se da je reč o planu sa nekoliko novih rešenja, domišljatijih od onih kojima zasad pribegavaju druge evropske zemlje – ali i planu koji se i dalje zasniva na kreditnoj podršci iz inostranstva
Navigator
Kako je počeo rat na mom bankomatu
Makedonija, predsednički izbori
Samo da nasilja ne bude
Zbog incidenata na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima makedonska policija je pripremila bezbednosni plan kojim se predviđa pojačano prisustvo policajaca na svim kritičnim tačkama. Mnogi se ne slažu da se izbori održavaju pod policijskom opsadom
Evropska Unija i Srbija
Preporuke i uslovi
Ubeđenje Evropskog parlamenta je da svaka država pre nego što može da pristupi Evropskoj uniji treba da pokuša da reši svoje unutrašnje probleme, naročito one koji se tiču njenog teritorijalnog i ustavnog ustrojstva
Festivali
Boja zvuka
Nedavno je održan Prvi beogradski međunarodni festival elektronske višemedijske umetnosti, elektronske i radiofonske muzike, nov događaj na ovdašnjoj kulturnoj mapi
Pozorište – Derviš i smrt, Narodno pozorište u Beogradu
Pod Titovom bistom
U predstavi Egona Savina, izvedenoj na Velikoj sceni Narodnog pozorišta, radnja Derviša i smrti je pomerena iz otomanske Bosne, u Bosnu s početka druge polovine XX veka
Nuspojave
Bilbord metafizika
Jesu li Srbi veći i fanatičniji vernici od, recimo, Španaca? Naravno da nisu, ali to samo po sebi ne znači ništa; nije stvar u tome šta jeste, nego šta može i sme da se vidi