Nuspojave
O građanima i majmunima
Svaki politički čin ima nekog smisla samo u određenom kontekstu; izvan konteksta on nije ništa, tek puko "majmunisanje"
Svaki politički čin ima nekog smisla samo u određenom kontekstu; izvan konteksta on nije ništa, tek puko "majmunisanje"
Kada se pojavio na sceni početkom sedamdesetih, Džordž Klinton je odmah postao supkulturna činjenica koja je diktirala tokove, guru samorodnog pokreta koji je tokom sedamdesetih od fank muzike napravio novi autentični afroamerički kulturni pravac, stvarajući svoj stil odevanja, način pričanja i novi sistem vrednosti
Film Kraljev govor reditelja Toma Hupera i scenariste Dejvida Sajdlera osvojio je najbitnije trofeje na 83. ceremoniji dodele Oskara Američke filmske akademije: za najbolji film, najbolju režiju, najbolju mušku ulogu i najbolji originalni scenario. Niskobudžetna istorijska drama Kraljev govor u maniru televizijske drame i uz ubedljivo tumačenje glavnog lika koji se gotovo dva sata muči da savlada mucanje, verovatno neće promeniti ničiji pogled na svet, ali će možda promeniti odnos sveta prema osobama sa govornom manom, pogotovo ako su državnici ili kraljevi
Mutni poslovi Berluskonija i Gadafija, javno ponižavanje italijanskog premijera i italijanski interesi u Libiji
U osudi Moamera el Gadafija na istoj strani našli su se do sada nezamislivi saveznici, između ostalih palestinski Hamas, predsednik Irana Mahmud Ahmadinežad, SAD, Al Kaida. Tako je Ahmadinežad kritikovao libijsku vlast zbog "nezamislive represije" i rekao da ne razume kako neka vlast može da naredi vojsci i policiji da pucaju u svoj narod, koji ima pravo da izrazi svoje mišljenje. A Al Kaida Magreba je, uz poziv muslimanima da se bore protiv bezbožnog Gadafijevog režima, izrazila solidarnost sa demonstrantima i apelovala na "intelektualce, stručnjake i novinare" da podrže libijske građane
Ulični protesti se nastavljaju. Datuma izbora još nema, premijerka Kosor – iako sa zaleđenim osmehom na licu – ponavlja da će oni biti u zakonskom roku, verovatno krajem godine. U svemu tome, ulične pobune teško da mogu preći u nešto masovnije
"Da li mi kao društvo, uopšte hoćemo televizijsku formu koja se zove rijaliti program? U programu te vrste ne može se predvideti šta sve može da se dogodi. On počiva na konfliktu i sukobu; na mržnji protiv onoga sa kim delite trpezu, na vulgarizmima i svakoj vrsti devijantnog ponašanja. Dok ih bude u etru, siguran sam, biće i incidenata. Oslanjajući se na evropsku praksu, znamo da naš Zakon ne zabranjuje njihovo emitovanje"
Novi predsednik Kosova je miljenik sudbine
"Kao svaka državna politika, hteli mi to ili ne, naučna politika nameće da donosimo jedan broj odluka. A vladati je – birati između najmanje loših izbora"
"Za Deleza važi ono što važi i za druge filozofe: ne čitamo ih da bismo pronašli rešenja na prethodno postavljene probleme, već u nadi, ili pretpostavljajući, da će nam pomoći da drugačije postavimo probleme koje, eksplicitno ili maglovito, prepoznajemo kao urgentne"
"Istraga nad besprekornim ministrom"; VREME 1049
Čedomir Antić, verovatno, misli da "prizemni nacionalizam" nije pleonazam, da u pojmu nacionalizma već nije sadržana prosečnost i banalnost i da nacionalizam nije prvo i poslednje pribežište za ništarije, nego jedna lepa i prirodna psihička pojava koju mangupi svako malo unerede
"Uvek sam više bio za gerilske, uzbudljive stvaralačke akcije nego za kozmetiku, profi ekipu i čekanje na budžet da bi počeo nešto da radiš. Uz to, radije izvirujem kroz prozor da vidim šta se dešava, nego da gledam televiziju"
Da li je gašenje Bi-Bi-Sijevih kratkotalasnih predajnika i obustava emitovanja programa na nekoliko jezika, uključujući i srpski, početak kraja radio novinarstva
"Pažljivo sam pregledao spise iz ovog predmeta i na osnovu predočenih dokaza, a posebno iskaza svedoka, ni ja ne bih osudio Purdu, ni danas ni pre 20 godina. Jedino mi je žao što je Hrvatska naprasno počela da vodi računa o ‘pravu i pravdi’, a ni sami ne znaju koliko su Srba osudili na višedecenijske kazne sa mnogo manje dokaza i činjenica", kaže direktor "Veritasa" Savo Štrbac
Teško je predvideti šta čeka Libiju u narednim danima, a po dosadašnjim događajima se sa sigurnošću može reći samo da Moamer el Gadafi neće nikome mirno prepustiti vlast i da zemlja srlja u krvoproliće i haos. U utorak uveče Gadafi se na državnoj TV obratio naciji: "Ovo je moja zemlja. Neću napustiti Libiju... Boriću se do poslednje kapi svoje krvi." Pukovnik je naoružanim demonstrantima zapretio smrtnom kaznom i dodao: "Libija želi slavu. Ja sam borac, revolucionar i umreću kao mučenik"
Šta uopšte traže Hrvati u Ustavu Hrvatske, odnosno Srbi u Ustavu Srbije? Treba pozvati obezbeđenje da ukloni neovlašćena lica iz svih balkanskih ustava
Ljajić preuzima zdravstvo, što znači da će zaposlene poslati na lečenje dok ne dođu u nadležnost patologa Stankovića, a ministarka za sport će učiti privrednike da preskaču prepone na putu do vlade i agencija za razvoj...
Poznat kao čovek sa mnogo imena, Moamer el Gadafi poseban je i po tome što se njegovo ime sa arapskog na engleski navodno može transkribovati na više od 600 načina. Za četiri decenije vladavine njegova unutrašnja, a naročito spoljna politika, prošla je kroz transformacije koje se po broju približavaju broju nadimaka koje ima
Na početku druge decenije XXI veka roboti su očigledno preživeli poslednju "AI zimu", ali se za većinu običnih ljudi čine još isuviše daleko
Koliko dugo i koliko uspešno se izdaleka – naročito iz pritvora – može voditi politika u zemlji, najbolje pokazuje primer Vojislava Šešelja. Evo, već osmu godinu čovek pokušava da održi svoj uticaj i autoritet u Srbiji, a postigao je da mu se stranka rascepi na veći, raskolnički, i na manji, lojalni deo; da postane pojava marginalna i neozbiljna; da od njega dignu ruke oni od kojih je najviše očekivao – Rusi i "antiglobalisti"
Iskustvo drugih zemalja upućuje na to da su regionalna povezivanja i razvijanja regionalnih oblika saradnje dobra priprema za evropske integracije
U javnosti se često prenebregavaju ekonomska i društvena komponenta obrazovanja onih koji nisu "na vreme" završili svoje škole, pa se učenje u odraslom dobu tretira kao lični interes. Evropska komisija je upravo nedostatak kvalifikovane radne snage navela kao problem razvoja privrede i stranih ulaganja u Srbiju. Projektom "Druga šansa" odrasli se ponovo vraćaju u školske klupe