
Izložba
Čovek kao mera svih stvari
Ervin Vurm: Jedan minut zauvek, Muzej savremene umetnosti Beograd, 7. april – 9. avgust 2022, kustosi: Marijana Kolarić i Žerom Sans
Ervin Vurm: Jedan minut zauvek, Muzej savremene umetnosti Beograd, 7. april – 9. avgust 2022, kustosi: Marijana Kolarić i Žerom Sans
Adolf Hitler je na današnji dan, 1. avgusta 1936. godine, u Berlinu otvorio jedanaeste Olimpijske igre. Kako je nacistički Rajh koristio Igre za svoju propagandu, ali i kako su Igre uticale na razvoj televizije, Dragan Ambrozić je pisao u „Vremenu“ 2012. godine
„Rekla bih da u regionu postoje dve paralelne stvarnosti. Jedna se odvija među političarima, a druga među ostalim ljudima. Oni rade svoje, a mi svoje“
Vladika Grigorije svojom knjigom Nebeska dvorišta – Žive slike nije želeo da prenese teološku učenost, nego je imao potrebu da prikaže svoje lične puteve. Ti njegovi putevi su uznemirujući. To nije knjiga radi pisanja i čitanja, to je knjiga preispitivanja, ona čitaoca dovodi u sumnju i nespokoj, jer ona preispituje istinu o piscu, istražuje njegov strah i strepnju, njegov zanos, njegovo skriveno i otkriveno, postavlja pitanje o drugom koje je deo sebe, o zagonetnom, jasnom i nejasnom, o društvu u kojem živi i u kome propoveda svoju veru, o protivrečnostima u kojima živimo, o usponu i padu nas današnjih ovde
Ne zna se zašto je streljana na početku Velikog rata, nekoliko meseci nakon što se vratila iz Minhena kao akademska slikarka puna planova o samostalnoj izložbi. U 28. godini. Ovih dana, u Haru, blizu grada u kome je provela najlepše četiri godine, u “Muzeju podunavskih Švaba” otvorena je njena izložba
Napustio nas je Hans-Tis Leman (1944–2022). Kod nas je najpoznatiji kao autor knjige Postdramsko kazalište, ali njegov rad i doprinos evropskom pozorištu je mnogo širi i kretao se ravnopravno u bar dva pravca – profesura na univerzitetu i teatrološka istraživanja
“Uostalom, književnost je hula, čist bezobrazluk. Svi živimo sa nekom idejom, tolerantni smo, uvažavamo drugog, a onda shvatimo da pomirenja nema, istina mora da izađe na videlo, obznanjuje se da smo ideološki na suprotnim stranama i onda počinje rat, rat rečima, mekani rat koji preti da se pretvori u nešto mnogo gore. U krajnjoj liniji, sve je zbog reči”
Manir ulice koji je u srpske medije i srpsku politiku uneo Vojislav Šešelj (na slici) početkom devedesetih, postao je uz pomoć TV stanica sa nacionalnim pokrivanjem dominantan model poslednjih deset godina. Toliko dominantan da ponekad izgleda kako i otac tog načina ponašanja bude zbunjen kada se nađe za istim stolom sa Draganom J. Vučićevićem, Božom Spasićem, Nebojšom Krstićem, Dragoslavom Bokanom ili Anom Brnabić
Dobro je što će posle toliko decenija na Starom sajmištu, valjda, početi nešto da se gradi. Ne znam da li su već iseljeni privatnici koji su se tamo bili proširili. Tamo je bilo i jedno od sedišta stranke čiji je predsednik Aleksandar Vučić. Bio je i jedan restoran koji je, pored svega, služio i krvave bifteke
Do 31. avgusta možete da postanete vlasnik jednog (ili više njih) kadra video-performansa Heroj Marine Abramović za 150 funti. Radi se o NFT tokenu, vidu kriptovalute, odnosno digitalnoj prodaji
Pre neki dan je usvojen Generalni urbanistički plan za Novi Sad. Protest ogorčenih građana doveo je do sukoba sa policijom i privatnim obezbeđenjem koje je angažovala novosadska vlast. Zbog čega je GUP za mnoge Novosađane skandalozan, nakaradan i konfuzan detaljno je objasnio Nedim Sejdinović u tekstu koji je objavljen još u februaru. Gradska vlast je bila gluva za primedbe građana
Dragan Babić, jedan od najvećih novinara u Srbiji i Jugoslaviji, preminuo je na današnji dan, 23. jula 2013. godine. Babić je bio autor nekih od najboljih televizijskih emisija i serija, poput "Dvogleda", koji je bio namenjen deci. U njegova nezaboravna ostvarenja spadaju i "Kino-oko", "To sam ja", "Umijeće življenja", "Kraj epohe", "U senci", "Nacionalna geografija"... O kultnoj emisiji "Umijeće življenja", koju je pred sam početak rata radio u Sarajevu sa Mirjanom Bobić-Mojsilović i Aleksandrom Tijanićem, Dragan Babić pričao je za „Vreme“ 2009. godine u tekstu „Televizija i ljudi na vulkanu“
Dobar deo identiteta milenijalaca i sam po sebi je okoreli i diskutabilan konstrukt, baš kao što su konstrukt i njihove tegobe koje moraju biti detaljno vagane, prenaglašavane, dekonstruisane na sitna, a onda i još sitnija crevca
Aniš Kapur, vlasnik najcrnje crne boje, Simona Li i snaga crne žene, beli zidovi Španskog paviljona, otpor na porast ekstremne desnice u Nemačkom paviljonu, dokumenti pravo sa ratišta u Ukrajinskom, i još razno svašta na umetničkoj smotri od juna do novembra pod sloganom “Mleko snova”
Postalo je konačno jasno da u Savetu REM-a nema razloga da sedi niko osim predsednice Olivere Zekić, da su zakoni suvišni, da televizija Pink "poštuje sve zakonske i etičke norme" i da je upravo ova televizija "naučila ljude da tolerišu jedni druge", pa bi najjednosavnije bilo da Željko Mitrović dobije sve četiri nacionalne frekvencije koje su trenutno u opticaju. Mitrović je to sam i predložio
U Srbiji svakih deset dana jedna žena umre od udaraca partnera. Branka, Ivana i one koje su se sklonile u neku od petnaestak sigurnih kuća u Srbiji, spasle su se i počele ponovo da se smeju
Boris Liješević predstavu vodi dosledno i vešto, ponekad na ivici noža, ali nikad ne nudeći odgovore, već pitanja. Jedino Tolstojevo stajalište koje apsolutno prihvata je uverenje da ljubav prema čoveku mora biti ultimativna
Milan Nikodijević: Zabranjeni bez zabrane Filmski centar Srbije
Ukrajinci su u defanzivi, koja nije presudna u pogledu prostora koji su izgubili već u psihološkom momentu. Duh poraza je sada najveći protivnik odbrane Slavjanska i Kramatorska. Rusima treba ljudi za nastavak borbi jer ovo je prilika koju ne mogu da propuste dok se ukrajinska odbrana ne snađe i konsoliduje
“Postavio sam stvar iz ugla: zašto zlo voli umetnost? Pitanje zašto su neki umetnici sarađivali sa nacistima na vlasti donekle možemo i da shvatimo jer odgovor je u njihovom oportunizmu, konformizmu, zbog toga što su želeli da izgrade karijere i nisu birali sredstva da stignu do cilja. Ali, ono o čemu mi manje znamo i iz istorije i iz literature jeste to zašto zlo voli umetnost. A izgleda da zlo baš voli umetnost, da želi da umetnost bude deo njegove misije uništenja”
Koliko god da se menjao, ipak neke stvari za Bruka ostaju konstanta, a jedna od njih je velika ljubav prema Šekspiru. On Šekspirovo delo oslobađa konvencije igranja u maniru istoricizma i postavlja pitanje koje su to vrednosti Šekspirovog dela koje su imanentne celoj ljudskoj kulturi
Međunarodni festival animiranog filma Animafest u Zagrebu napunio je pedeset godina. Stoga je ovog juna program bio u tolikoj meri bogat da je zbog želje da se prisustvuje svemu ponuđenom, dovodio do frustracija i migrene
Od 255 kandidata za Novinarski smer na FPN, 95 njih ostalo je ispod crte. Na glumu je od 396 kandidata primljeno - 10. Od 945 maturanata, posle prijemnog na Mašinstvu 520 će studirati na budžetu. Tek nakon prozivki u sredu i četvrtak znaće se tačan broj i raspored budućih studenata
U toku je ispitivanje da li su, kao što se pretpostavlja, nepomične vrane zaražene virusom Zapadnog Nila. Komaraca pozitivnih na ovaj virus ima na nekoliko mesta u Beogradu
Ovo je priča o burnom putu (punom krivina i prepreka) ka zvezdama, baš kao i priča o bolnoj samoemancipaciji, zloupotrebi, pohlepi onih vidno manje kreativnih, prolaznosti i poroznosti slave, manje ili više dragovoljnom prodavanju duše (manje ili više) đavolu
Ova priča je najmanje o slikarskom umeću Lazara Vozarevića i njegovom Krugu, a više o odnosu prema kulturi u Jugoslaviji, o Rokfelerovima, i o pojedincima koji imaju potrebu da naša umetnička dela iz sveta vrate u zemlju