Najpoznatiji Nabokovljev roman nije toliko priča o udesu Hamberta Hamberta, glavnog junaka i pripovedača, koliko tragedija naslovne junakinje Dolores Hejz Lolite. "Ona svake noći plače, a kritičari su gluvi za njene jecaje", zaključila je Vera Nabokov nekoliko meseci po izlasku romana, koji se pred čitaocima pojavio u avgustu 1955, pre tačno pedeset godina
Propadanje nekada najvećih i najznačajnijih ovdašnjih izdavačkih kuća – Prosvete, Bigza i Nolita – traje godinama. Njihova sudbina jeste ili će biti konačno određena tek nakon privatizacije. Naime, BIGZ je prošle sedmice prodat, i to po početnoj aukcijskoj ceni, Nolit će biti prodat uskoro, dok rat za Prosvetu izgleda još nije definitivno okončan
Nekako se slučajno (?) poklopilo da dvojica novosadskih pisaca istovremeno objave knjige u čijim je nazivima, sve samo ne slučajno, zapretano ime Grada
Ove godine, posle vrlo dugog vremenskog perioda, možemo da se, i to sa velikim zadovoljstvom, oslobodimo žalopojke o "krizi dramske režije", jer se nazire jedna nova, darovita i zanimljiva generacija pozorišnih reditelja, koji svi imaju ispod trideset godina
"Ne možemo da govorimo o tržištu bilo čega, pa ni ideja, u zemlji koja nema svest o sopstvenom položaju, niti ga je ikada razvila u svojoj istoriji. Goran Bregović je nedavno izjavio da mu je uvek bila neobična sledeća situacija: Gete i Vuk Karadžić, prijatelji, sede negde i večeraju. A onda se oproste, Gete ode da piše Fausta, a Vuk da piše prvi Pravopis. To dovoljno govori o tržištu ideja"
"Pregledali smo sve filmove iz opusa Brusa Lija, a ja sam devojci ukrao karmin i iscrtao sve ove tragove borbe po sebi"
U srpskom pozorištu postoje čak dva čuvena slučaja takve identifikacije lika i uloge i oba su vezana za Zorana Radmilovića; reč je o njegovim antologijskim interpretacijama Kralja Ibija i Radovana III. S tim nasleđem moraju da se suočavaju sve potonje interpretacije ovih komada, pa je to bio slučaj i sa najnovijom postavkom Radovana III u Ateljeu 212
Gubitnici tranzicije između Kejnsa i Fridmana. Treba li siromašni da se odreknu koncepta države blagostanja
Knjiga Branimira Džonija Štulića pod nazivom Smijurija u mjerama u izdanju nedeljnika "Vreme", posle silnih peripetija, konačno je u prodaji. Reč je o štivu u kojem su na 457 strana sabrani autobiografski zapisi jednog od najznačajnijih autora u istoriji jugoslovenske popularne muzike, te njegove pesme i prepevi. Smijurija u mjerama predstavlja pravu poslasticu, kako za ljubitelje Azre i njene muzike tako i za poštovaoce klasične književnosti i sve one koji znaju da uživaju u raskošnom i retkom Štulićevom daru i osećanju za jezik. Za one koji imaju problema sa čitanjem, tu je i tridesetak reprezentativnih fotografija autora, od kojih se neke prvi put objavljuju
"Kalifornija u kojoj se priča događa, teritorija je koja generiše utopiju, a holivudski film je najveća utopija prošlog veka. Vrtoglavica se i tekstom i fotografijama bavi buđenjem iz američkog sna, drugom stranom eskapističke slike sreće koju projektuje holivudski film"
Naslov ovogodišnjeg BELEF-a je "Koncentracija". Istovremeno je i višeznačan i konkretan, pa je njegovo tumačenje prepušteno svakom zainteresovanom za program Beogradskog letnjeg festivala
