Lični stav
Pitanje političkog opredeljivanja: Kako da kažemo DA
Intenzivirana je priča o dve stolice na kojima Srbija sedi i mora da se opredeli za jednu. Problem nije u opredeljivanju, već u onom – mora
Intenzivirana je priča o dve stolice na kojima Srbija sedi i mora da se opredeli za jednu. Problem nije u opredeljivanju, već u onom – mora
Kada se našao u situaciji da ga „pritiskaju“ sa Zapada da uvede sankcije Rusiji, predsednik Srbije se u prvi mah nije dobro snašao, delovao je ošamućen i u nokdaunu. Međutim, brzo se pribrao. Uz pomoć svojih marketinških stručnjaka. usisao je temu sankcija i preusmerio je: sada više nije tema da li će Srbija da uvede sankcije Rusiji, nego da li će se Srbija odbraniti sankcija koje joj prete sa Zapada, ako svoju spoljnu politiku ne uskladi sa partnerima iz Evropske unije i Amerike
Kada se našao u situaciji da ga “pritiskaju” sa Zapada da uvede sankcije Rusiji, predsednik Srbije se u prvi mah nije dobro snašao, delovao je ošamućeno i u nokdaunu. Međutim, brzo se pribrao. Uz pomoć svojih marketinških stručnjaka usisao je temu sankcija i preusmerio je: sada više nije tema da li će Srbija uvesti sankcije Rusiji, nego da li će se Srbija odbraniti sankcija koje joj prete sa Zapada ako svoju spoljnu politiku ne uskladi sa partnerima iz Evropske unije i Amerike
“Titova Jugoslavija je imala bezbroj problema, ali nije htjela biti pasivna i provincijalna, već je željela stvari iznositi van granica. Okupljala je treći svijet, imala je šta reći u ime tih zemalja. Naši diplomati danas ne uspijevaju da iskoriste alate koji bi ih mogli učiniti važnim, kao što je recimo članstvo u EU, ali i bivanje na Balkanu, činjenica da taj prostor znamo, razumijemo, da živimo skupa. Ali, nije stvar samo do ljudi. Promijenio se mentalni sklop – vlada opći kukavičluk nacija koje sebe u isto vrijeme vide kao prvake nacionalizma”
Amerika će posvećeno, temeljno i sa punim kapacitetom nastaviti da ide ka svom cilju i da naoružava i pomaže Ukrajinu, tako da se trenutno i ne pomišlja na bilo kakve mirovne pregovore kojima bi se možda sačuvali ostali delovi Ukrajine od razaranja, a civilno stanovništvo od dodatnog stradanja
“Ovih dana zapravo biramo kakav ćemo trag u istoriji ostaviti mi kao generacija, biramo da li ćemo se odreći Balkanskog kruga ludila koji potomcima garantuje samo obavezu plaćanja dugova koji su proizvod odluka predaka. Ja sam milion posto siguran da mi kao narod verujemo da svako ima pravo da živi slobodno. Verujem da svi mi nakon krvavog nasleđa novije prošlosti, kroz koje smo prošli zajedno sa svojim komšijama, preziremo rat”
Prema najnovijim podacima Uneska, 102 lokacije kulture u Ukrajini su razorene. Gradsko veće Mariupolja najavljuje da će za istragu o nestalim artefaktima tražiti pomoć Interpola. Uništeni su radovi Marije Primjačenko, koju je Pikaso nazivao umetničkim čudom
Dok Zelenski poziva Ukrajince na sveopšti otpor okupatorima, zapadni saveznici razmatraju kako da dugoročno povećaju odbrambenu moć Ukrajine. Za to vreme visokorangirani ruski general kao cilj „druge faze specijalne operacije“ navodi „potpunu kontrolu“ ne samo Donbasa, već i juga Ukrajine
Odlučan, brižan u odnosu na ruske vojnike i fer prema neprijateljima. Takav se u kratkom filmu posle više nedelja Vladimir Putin ponovo pojavio u ulozi vrhovnog komandanta. Povod je bio raport Sergeja Šojgua da je Mariupolj „oslobođen“
Pred Uskrs su se u nekim od ruskih prodavnica pojavili “kuliči”, tamošnje uskršnje pogače, sa slovom Z. Neće biti primirja za praznik, ratovaće se. Pedeset i petog dana rata, zvanična Moskva je poručila da kreće “puno oslobađanje” Donjecke i Luganske oblasti. Poruku svetu preneo je Sergej Lavrov, očigledno u ime najviših instanci, preko intervuja za medije neutralne Indije. Obećao je da se neće koristiti nuklearno oružje i da se to čak ne razmatra. Rat se do sada vodio konvencionalnim sredstvima i nastaviće se tako, doduše sa svim što se ima u ruskom pozamašnom arsenalu
Poslednje uporište ukrajinskih boraca u Mariupolju je čeličana Azovstal. Njihov komendant je uputio dramatičan apel političarima iz celog sveta da im se omogući evakuacija u neku treću zemlju
U Kijevu je tokom noći odjeknula snažna eksplozija. Navodno je pogođena fabrika koja proizvodi rakete za PVO sisteme S-300. Šef CIA upozorava na rusku pretnju upotrebe taktičkog nukleranog oružja. Ruska crnomorska krstarica „Moskva“ je potonula. Na istoku zemlje se zaoštravaju ratna dejstva
Šta može da se desi zemlji koja nije članica NATO-a, a ne želi da se obaveže da to nikada ne postane, Rusija je pokazala na primeru Ukrajine. A šta bi se dogodilo da neutralne Finska i Švedska, uprkos upozorenjima iz Moskve, donesu odluku o pristupanju zapadnoj vojnoj alijansi? Da li bi se Putin usudio da naredi napad i na njih? I da li bi se NATO u tom slučaju ipak aktivno uključio u rat
Bezbroj puta je u prethodnim decenijama upotrebljena floskula da posle nekog važnog svetskog događaja više ništa neće biti isto, ali nikada nije bila tačnija nego kada je izrečena 24. februara ove godine, prvog dana napada Rusije na Ukrajinu. Kao i ona druga, da se tog 24. februara svet probudio u novoj realnosti
U vreme rata u Ukrajini nastupila je nova era finansijskog ratovanja, čiji je ishod neizvestan. Nad Volstritom kruži bauk stagflacije, do koje možda neće doći, ali to je sve što se tiče dobrih vesti
Letovi do Marijupolja neće sačuvati ukrajinski garnizon, ali unekoliko će produžiti borbe. Puk Azov neće preživeti i to jasno kažu Rusi (i Čečeni), a tiho Ukrajinci, jer teško je oteti se utisku da vlasti ne žale za borcima ekstremne neonacističke jedinice. Rusi će obaviti posao za Zelenskog, kome preostaje da kasnije dodeli brdo ordena družini koja je svim stranama izvor problema
Putinova elita nije jedinstvena. Ona se sastoji od pet “entiteta”, odnosno pet samostalnih elita. One potvrđuju predstavu o postojanju tzv. “kremaljskih kula” koje povezuje želja da se po svaku cenu očuva postojeći sistem vlasti na čelu sa Putinom, ali koje se po mnogo čemu drugome razlikuju, pa čak i bore između sebe zbog vlastitih interesa ili želje da dokažu predanost državnom poglavaru, ponekad i ogorčeno. Svi oni snose punu odgovornost za ukrajinsku tragediju
Sve ukazuje na to da na istoku Ukrajine predstoji velika ruska ofanziva. Za komandanta združenih ruskih vojnih snaga u Ukrajini imenovan je generala armije Aleksandar Vladimirovič Dvorikov koji je zbog ratnih zasluga u Siriji dobio najviše rusko odlikovanje. Kijev jedan za drugim posećuju zapadni državnici, mnoga evropska preduzeća imaju problema zbog sankcija koje su uvedene Rusiji, a ruska nafta i gas i dalje teku ka zapadu Evrope
Na desetine hiljada ruskih vojnika se koncentriše kod ruskog Belogorda blizu granice sa Ukrajinom. Moskva priprema ofanzivu na Donbas, SAD očekuju dugu i krvavu bitku na terenu koji je obema stranama dobro poznat
Jedna ili više raketa pogodile su železničku stanicu u Kramatorsku koji se nalazi u delu Donjecka koji kontrolišu Ukrajinci i gde je proteklih dana bilo mirno. Na stanice je oko 1000 ljudi pred najavljenom ruskom ofanzivom čekalo na evakuaciju. Poginulo je preko 30, među njima više dece
Mariupolj je pred padom. Urajinci pokušavaju da u četvrtak uspostave 10 koridora za evakuaciju civila iz ratom pogođenih gradova. Kijev poziva civilno stanovništvo da napuste regiju Luganska i Donjecka u kojima se očekuje ruska ofanziva. Ukrajina traži od Zapada isporuku teškog naoružanja, EU je uprkos sankcijama Rusiji za enegente od početka agresije na Ukrajinu uplatila preko 35 milijardi evra, a nemačke firme Metro, Bajer, BASF i Strada i dalje rade u Rusiji
Glavna prepreka izveštavanju o sukobu u Ukrajini je novi zakon koji predviđa kaznu do 15 godina zatvora za širenje “lažnih informacija o delovanju ruskih oružanih snaga”. Tako je većina nezavisnih medija blokirana, a od kraja februara nekoliko stotina novinara je napustilo Rusiju
Dva scenarija su pred Rusima. Prvi, u kojem odnose pobedu, oslanjajući se na prevlast u vazdušnom prostoru i snažnu vatrenu moć artiljerije i preciznih udara dalekometnim raketama. Drugi, u slučaju da ne uspeju da pokore ukrajinsku odbranu, radikalan je: upotreba nuklearnog naoružanja. Ništa više u ovom ratu ne može da se isključi
Zbog čega je razočaranje građanske opozicije prešlo u oprezni optimizam? Zašto su naprednjaci akvizicijom Aleksandra Šapića napravili najveću grešku u istoriji? Kako je Ivici Dačiću pošlo za rukom da izađe iz političke crne rupe SNS-a i ponovo se pojavi na horizontu događaja? Koliko je rat u Ukrajini uticao na izbore? I šta znači zajednički istup opozicije u glavnom gradu Srbije za celokupan politički život zemlje
Preklapanje crkvene organizacije sa nacionalnim granicama i opasnost da se hrišćanski identitet zasniva prevashodno na nacionalnoj pripadnosti kritikovano je 2016. godine na Svepravoslavnom saboru na Kritu na kojem više pravoslavnih crkava nije ni prisustvovalo. Nekadašnje pukotine koje su se na tom Saboru pojavile, danas izgledaju kao provalije
Dok u Ukrajini ljudi ginu, patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril priča o izopačenom Zapadu i pogubnom uticaju gej parade, Mitropolit Pravoslavne crkve Ukrajine Epifanije Putina upoređuje sa Hitlerom, a mitropolit Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovskog patrijarhata Onufrije očajno poziva Putina da prekine bratoubilački rat "koji nije opravdan ni Bogom ni ljudima"
Opsada Mariupolja i dalje traje. Ruske rakete padaju širom Ukrajine. Crno more više nije bezbedno za plovidbu. Buka zbog masakra koji su Rusi počinili u Buči se ne stišava, traže se forenzički dokazi, EU uvodi nove sankcije Rusiji, a ruske firme pokušavaju da ih zaobiđu