Bliski istok

01.avgust 2024. I.M.

Njujork tajms: Iranski vrhovni vođa naredio napad na Izrael

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izdao je naređenje da se napadne Izrael u znak odmazde zbog likvidacije jednog od vođa Hamasa Ismaila Hanijea u Teherenu. U uzavrelom bliskoistočnom kotlu to nije ništa novo

Olimpijske igre

31.jul 2024. Robert Čoban

Vive la révolution!

Ceremonija otvaranja 33. Letnjih olimpijskih igara u Parizu, prva koja se nije dogodila na stadionu, ostaće upamćena po eksploziji kreativnosti, kiši i nerazumevanju pop-kulturnih referenci od strane Marije Zaharove i Ilona Maska preko hrišćanskih i desničarskih krugova širom sveta do dela, teorijama zavere sklone, domaće javnosti

31.jul 2024. Redakcija "Vremena"

Nedelja

Napad Izraela na Bejrut

Sukob na Bliskom istoku

31.jul 2024. M.S.

Napad Izraela na Bejrut: Rat od koga strepi ceo svet

U izraelskom napadu na predgrađe Bejruta u utorak navodno je ubijen komandant Hezbolaha Fuad Šukr. Zvanične potvrde nema. Sukob na Bliskom istoku se zahuktava. Od rata između moćne šiitske milicije koja je država u državi u Libanu i Izraela strahuje ceo svet

Florijan Iser, oficirka Nacionalne žandarmerije nosi olimpijsku zastavu tokom ceremonije otvaranja

Olimpijske igre u Parizu

28.jul 2024. T. S.

Rusija kritikuje otvaranje Olimpijskih igara: Uvreda za hrišćanstvo

Zvaničnici i crkva u Rusiji osudili su ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, nazvavši je kulturnim samoubistvom i izrugivanjem hrišćanske tradicije. Na Olimpijske igre pozvan je samo mali broj ruskih sportista, a još manje njih se odazvalo pozivu da nastupaju kao „neutralni“ individualci

Predsednica Narodne skupštine, jedna karijera

24.jul 2024. Jovana Gligorijević

Kako je ikebana postala bahata i prestala da brine

Ako smo nešto naučili za sedam godina političke karijere Ane Brnabić, jeste da ona ima veliku moć da se menja i prilagođava, te da to čini predano i bez ostatka. Zato je vrlo moguće da još nismo videli sve likove i oblike koje aktuelna predsednica Skupštine može da iznese

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije (1)

24.jul 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe