Udvorička posla

22.август 2018. Miloš Vasić

Vučićeva Osma sednica

Istorija Srbije (i Jugoslavije) bogata je ulizicama, udvoricama, laskavcima i karijeristima – kao što se zna. Zna se takođe da su takvi bili prvi koji će zabiti nož u leđa predmetima svog dotadašnjeg obožavanja. Pošto nas istorija ne uči ničemu, da vidimo gde smo sada kad je o tome reč

Turska – Pobeda Redžepa Tajipa Erdogana

27.јун 2018. Andrej Ivanji

Tehnički nokaut u prvoj rundi

Pobedom Erdogana na predsedničkim i parlamentarnim izborima na snagu stupa predsednički sistem koji mu daje gotovo neograničena ovlašćenja. Treba očekivati da će sada još žešće da se obračunava sa opozicijom, da će nastaviti sa islamizacijom zemlje, da će voditi još agresivniju spoljnu politiku

Intervju – Rada Trajković, predsednica Evropskog pokreta Srba sa Kosova

04.април 2018. Zora Drčelić

Kosovom vladaju paralelni centri moći

Albanci ozbiljno rade na jačanju državnosti Kosova tako što angažuju najbolje eksperte koje imaju ili daju novac za međunarodne stručnjake koji im pomažu u tome. S druge strane, mi nemamo ništa. Kapacitet ljudi koji rade sa srpske strane niti je homogen niti je elitni, niko i ništa ne može da se vidi, sem Vučića. Vučić i ništa. Ne može tako da se vodi država, on tako misli sebe da učvršćuje da vekuje. Ne shvata da sebe dovodi u poziciju potpune odgovornosti i slamanja. Nije što će on da padne, nego što će na taj način čitav sistem da se uruši

Intervju – Ksenija Božović

24.јануар 2018. Jovana Gligorijević

Svi sve znaju i svi ćute

"Oliver Ivanović je mesecima pred ubistvo obaveštavao sve institucije, predstavnike međunarodne zajednice i ambasadore o bezbednosnoj situaciji i izražavao zabrinutost za svoje saradnike. Zato sada mogu javno da kažem da za njegovu smrt svi oni snose odgovornost"

In memoriam – Helmut Kol

21.јун 2017. Ivan Ivanji

Kancelar ujedinitelj

Pio je vino, voleo da jede dobro i mnogo, govorio je jednostavnim jezikom koji narod razume. Meni je privatno bio simpatičan, onako visok, debeo i neposredan, dok ga vlast nije promenila. Na kraju je bio upleten u finansijske afere, što ga je koštalo mesta počasnog predsednika CDU-a. Ubeđeni Evropejac, čovek koji je u četiri mandata obeležio najprosperitetniju fazu posleratne Nemačke, umro je usamljen u svojoj kući u Ludvigshafenu

Intervju – Borko Stefanović, predsednik Levice Srbije

13.јун 2017. Biljana Vasić

Svi ovde žele da su Putini, Erdogani i Orbani

"Zapadni Balkan postaje pustinja, iz koje mladi beže, sa lošom perspektivom. Imate erdogančiće koji se razigravaju po Balkanu, a narod je sve siromašniji i radi za mizerne plate i srećni su jer imaju bilo kakvu platu. Ispod nacionalnog plašta kriju se lopovluk, korupcija, namešteni tenderi, partijsko zapošljavanje i uništavanje zdravstva i školstva. Problem je što ljudi "odbranaški" glasaju za nacionalističke opcije misleći da štite vlastite živote i interese, a ne misle o prosperitetu i budućnosti dece. To nas drži u pat poziciji"

Lisica i ždral

12.април 2017. Ljubomir Živkov

Proglas br. 1

Mogao bih da svake sedmice napišem po jedan proglas, samo ne znam kako da doprem do mojih nečitalaca

SAD – Otuđeni centri moći

15.март 2017. Milan Milošević

U raljama »duboke države«

Od Vijetnama do Iraka, od Trumana do Trampa političari i analitičari podsticani su da podrže ratove radi održavanja kredibilnosti. Iza toga je stajala i stoji "duboka država", to jest "hibridni entitet javnih i privatnih institucija koje vladaju zemljom u skladu sa konzistentnim obrascima i podzemnim konsenzusom o finansijama, autsorsingu i privatizaciji"

Amerika i »Meksamerika«

01.фебруар 2017. Milan Milošević

Američki san i Trampov zid

Ponavljanje istog: migracije, asimilacije, deportacije, kriminalizacije migracija, ekspanzije, intervencije, investicije, eksploatacije i dobre susedske politike – pa iz početka

TV manijak

27.јул 2016. Dragan Ilić

Pokemon gou

Za razliku od pasivnog TV gledaoca, lovac na pokemone postaje virtuelni lovac koji pešači ulicama u poteri za novim ljubimcima

VREME BR. 245. 3. JUL 1995.

13.јул 2016. Dejan Anastasijević

Eksplozija u „Grmeču“

Sedam dana nakon eksplozije koja je ubila jedanaestoro ljudi, vlasti se i dalje prave da ne znaju šta je puklo u „Grmeču" , trudeći se da celu aferu maskiraju telegramima saučešća, komemoracijama i sličnim ceremonijama.

Kultura sećanja – Šta je bilo posle »utakmice veka«

22.јун 2016. Aleksandar Ostojić

Više od igre

U knjizi Jedanaest veličanstvenih autor Vladeta Nedeljković prati sudbine pobednika i poraženih, jugoslovenskih i sovjetskih fudbalera, aktera dva istorijska meča na Olimpijskim igrama u Finskoj 1952. godine, posle kojih je Tito častio naše igrače sa po 500 dolara, a Staljin i Berija planirali da svoje pošalju u Sibir

VREME BR.889 | 17. JANUAR 2008.

19.мај 2016. Momir Turudić

Krimski Tatari – egzodus i povratak

"Mržnja vekovnih neprijatelja" i višak nerešenih istorijskih računa kojima su mnogi skloni da objasne probleme koje danas imaju Tatari, Rusi i Ukrajinci na Krimu je mnogo više problem "narcizma malih razlika". Višedecenijski zajednički život učinio je svoje. Načinom života, ponašanjem, navikama, ponekad čak i izgledom, narodi koji su izašli iz sovjetskog lonca za topljenje nacija i religija više liče na svoje "osvajače" i "ugnjetače", nego na sunarodnike po imenu i istovernike po dalekim krajevima

Povodom desetogodišnjice smrti Frana Cetinića (1947–2006)

09.март 2016. Branko Kukić

Otmica Evrope

U ružmonovskom smislu, Frano Cetinić je bio čovek anganžmana: učestvovao je u Studentskom pokretu ‘68, bio je svedok događanja oko Korčulanske škole, osnovao je 1989. Jugoslovensko veće evropskog pokreta, štitio pravo anganžmana u svojoj novinarskoj profesiji na Francuskom radiju (RFI), a posebno kao prevodilac Ružmona, Suvarina, Bezansona, Vidal-Nakea, Kastorijadisa, Morisa Žolija..., i kao pisac važne knjige Pozovi NATO radi umorstva, knjige-dnevnika o bombardovanju Srbije povodom koje je trpeo neljudske, nemoralne, neprofesionalne napade, pre svega u Beogradu i Zagrebu, a i u ostalim ludim kućama onog i ovog vremena. Ali uprkos napadima i osporavanjima svim primitivnim i neargumentovanim metodama, on se dosledno držao onoga što je od gorepomenutih mislioca saznao: da se čovek uvek mora braniti osnovnim pravilom da je "istodobno slobodna i odgovorna osoba, ne samo kolektivizirani pojedinac"

Izložbe – Baltus

28.децембар 2015. Muharem Bazdulj

Orkanski visovi erosa

Slika Pasijans iz 1943. godine zaštitni je znak velike Baltusove izložbe koja je trenutno postavljena u Rimu. Način na koji se devojčica sa slika naginje nad karte, način na koji su joj dlanovi i podlaktica naslonjeni na sto kao da su citirani iz Selindžerove tada još nenapisane priče Za Esmes ljubavlju i mučninom

Odnosi Kube i SAD

22.јул 2015. Milan Milošević

Poslednje primirje hladnog rata

Kako Barak Obama i Raul Kastro pokušavaju da svečano okončaju kubansku krizu, koja je izbila one godine kada je Obama rođen. Za početak fanfare, na pečenje će se pričekati

Bečki pozorišni festival

Čari verbalnog pozorišta

Među vrhuncima nedavno završenog Bečkog festivala bio je komad o nestajanju pisane kulture Oproštaj od papira, ruskog autora Evgenija Griškoveca, i obrada Ibzenovog Jona Gabrijela Borkmana u režiji Australijanca Sajmona Stouna

Izložba – Velika iluzijaTito i 24 miliona metara filmske trake

03.децембар 2014. Sonja Ćirić

Tito je voleo Sandokana

Tokom tri decenije, od 1949. do 1980, Josip Broz Tito je gledao čak 8801 film! Prosečno godišnje 285 filmova, a najviše 1957. godine – 365! O tome je vođena precizna evidencija. O tome kakvi su bili Titov filmski ukus i kinematografska strast govori aktuelna izložba u Muzeju istorije Jugoslavije

Ukrajina

23.јул 2014. Milan Milošević

Pad aviona u ratnoj magli

Tragedija malezijskog boinga 777 (FLIGHT MH17) koja je odnela 298 žrtava izazvala je šok, ali da li je zaustavila rat? I kad je zbog tragedije iznuđeno primirje 17/18. jula nastavljena je bitka za Lugansk i Donjeck – u zoni aerodroma i dublje u tkivu grada Donjecka oko železničke stanice, preko koje će 22. jula ujutru proći voz koji nosi tela poginulih

Vidovdan u Andrićgradu

02.јул 2014. Dragan Todorović

Sve ko na filmu

Kusturica graditelj: Ovo je lekcija iz renesanse, toga kako se čuva identitet, i toga kako se čitav grad pretvara u kulturno dobro

Stogodišnjica smrti Franca Ferdinanda

25.јун 2014. Muharem Bazdulj

Beli lovac, crno srce

Živeo je pedeset godina i imao troje (zakonite) dece. Ubio je skoro 275 hiljada životinja. Nadvojvoda Franc Ferdinand, prestolonaslednik Habsburške monarhije, ubijen pre ravno stotinu godina, u istoriji je zapamćen kao svojevrstan čovek bez svojstava. Knjiga Grega Kinga i Sju Vulmans pokušava da predoči ljudski lik žrtve Sarajevskog atentata

Pogled iz Hrvatske

05.март 2014. Boris Rašeta

Najcenjeniji gost

Hrvatska prema Tesli danas ima ambivalentan odnos. Neosporno je da je on "domovine sin", kao što je, uglavnom, van dileme i to da je bio Srbin

Knjige

22.јануар 2014. Muharem Bazdulj

Druga smrt Jozefa Šulca

Prvi pisani trag legende o "dobrom nemačkom vojniku" koji je streljan jer nije hteo da strelja partizane potiče iz 1952. godine. Vojniku će se kasnije pripisati identitet Jozefa Šulca. Posle skoro šezdeset godina, nemački novinar Mihael Martens ubedljivo i nedvosmisleno dokazuje da je cela priča zapravo izmišljena

Priča o jednoj fotografiji

30.октобар 2013. Muharem Bazdulj

Srećan rođendan, gospodine Hitler

Tri dana po kapitulaciji Jugoslavije, 20. aprila 1941. godine Adolf Hitler je proslavio svoj 52. rođendan. Ceremonija je održana u specijalnom vozu u kome se nalazio "Firerov glavni štab Jugoistok" ("Führerhauptquartier Südost") iz koga je pratio napad na Jugoslaviju i Grčku, a koji je bio stacioniran na izlazu iz železničkog tunela kod mesta Menihkirhen u Štajerskoj, pedesetak kilometara od jugoslovenske granice. Među rođendanskim gostima, pored vojnog i partijskog vrha Nemačkog Rajha, bili su i grof Ćano, admiral Horti i bugarski kralj Boris "kao lešinari okupljeni oko trupla Jugoslavije", a proslava je počela koncertom održanim ispred voza. Tada je Hitleru uručen i prigodni rođendanski poklon, jedini ratni trofej iz raskomadane Jugoslavije – spomen-ploča Gavrilu Principu doneta iz okupiranog Sarajeva. Fotografiju uručenja ovog poklona načinio je njegov službeni fotograf, Hajnrih Hofman. Bez uzimanja u obzir ove fotografije, koju "Vreme" premijerno objavljuje, sve polemike i analize o početku Prvog svetskog rata, o istorijskoj težini Sarajevskog atentata, Mlade Bosne i Gavrila Principa, o karakteru jugoslovenske ideje, o Drugom svetskom ratu kao nastavku nezavršenog Prvog, više se ne mogu smatrati potpunim. Fotografija sama po sebi ima čudesnu i sugestivnu magiju, ali takva je i priča koja se oko nje ispreplela, a u kojoj se dotiču sudbine Ive Andrića i Kurta Valdhajma, Eve Braun i Rodoljuba Čolakovića, španskog kralja Alfonsa XIII i Murata Kusturice, Gavrila Principa i Adolfa Hitlera... Fotografija je po sebi rečita: Firer je bio srećan što mu je njegova vojska iz dela sveta koji nije vredan kostiju ni jednog jedinog pomeranijskog grenadira uspela da mu na dar donese jedinu stvar iz te ubijene zemlje koja mu nešto znači: ploču kojom su u Sarajevu odali počast Gavrilu Principu. Mrtvace treba pokopati, misli Hitler, a ova ploča koju su u Sarajevu podigli da slave svoju slobodu i nemačko poniženje sada je nadgrobna ploča njihovoj zemlji i njihovim snovima

Pet godina Srpske napredne stranke

23.октобар 2013. Zora Drčelić

Jubilej s predumišljajem

Proslava petogodišnjice SNS-a bila je, recimo, generalna proba za završnu konvenciju prvih sledećih izbora, nešto kao jubilej s predumišljajem. Ali je pitanje za milion dolara kako će izgledati proslava desetogodišnjice ove stranke