Pravosuđe

28.април 2010. Tatjana Tagirov

Radikalski nedostatak dokaza

Nisu svi koji kritikuju personalna rešenja reizbora sudija mafija i ne piše mafija koju je reizbor navodno omeo u poslovima – advokati, konzultanti, kontroverzni biznismeni, tajkuni itd. (Nata Mesarović) – ustavne žalbe neizabranim sudijama i tužiocima. Nisu mafija i ovi likovi iz Evropske unije koji ponešto prigovaraju oko tajnosti i netransparentnosti. Zasad bar, ni Vladimir Cvijan nije bio mafija; pobogu, čovek je radio u Predsedništvu i bio deo tima od poverenja predsednika Borisa Tadića

Obezbeđenje političara i drugih

21.април 2010. Miloš Vasić

Ozbiljno shvaćene pretnje

U zemlji čiji je premijer onako ubijen pre sedam godina, te se stvari ne uzimaju olako i toga su svi svesni. Bolje bi, međutim, bilo da su sve te procenjene mere povećanja obezbeđenja ostale tajna; bilo bi lakše svima. Ovako se u javnosti pravi atmosfera nesigurnosti i zabrinutosti, tim više što nema konkretnih kriminalističkih pokazatelja da o čemu je tu zapravo reč

Nuspojave

21.април 2010. Teofil Pančić

Kočija i bundeva

Nema tog zločina u ratovima devedesetih koji nije savršeno uklopljen u mat(r)icu svoje nacije/države/strane

Iz ličnog ugla – Mediji u 2009. godini

21.април 2010. Goran Cetinić

Sedi, jedva dvojka

Razlozi pada etičnosti u novinarstvu su opšti pad kupovne moći, niže zarade novinara, uticaj ekonomskih centara moći i tajkuna, pritisci političara, strah od gubitka posla i širenje samocenzure

Prevremeni lokalni izbori u Aranđelovcu

21.април 2010. Dragan Todorović

Raja i beogradski centralizam

U opštinu stig’o izborni berićet, nema ministra koji službeno nije posetio Aranđelovac i obeć’o lepši i bezbrižniji život. Jedni dele šporete, drugi obećavaju ovce i mlade za ženidbu, a sa sve rukovode i koordiniraju stranački specijalci na državnoj plati

Intervju – Slobodan Petrović, generalni direktor Imleka

21.април 2010. Ana Radić

Potreban državni tim za javne nabavke

"Tako bi se sprečili i slučajevi korupcije, koji se dešavaju u razuđenom sistemu. Druga prednost je što bi se na taj način organizovali bolji tenderi i kvalitet proizvoda. Do sada to nije bio glavni kriterijum za bodovanje i odlučivanje", tvrdi sagovornik "Vremena"

Nasilje u Srbiji

21.април 2010. Slobodan Georgijev

Zahuktala mašina mržnje

Nekoliko vezanih nasilnih događaja u kojima su glavnu reč vodili lokalni huligani pokazuju da je Srbija, uprkos brojnim obećanjima, daleko od uređenog društva, jer institucije samo deklarativno sprečavaju divljanje

Lisica i ždral

21.април 2010. Ljubomir Živkov

San i java

Zar ne bi i naši bivši premijeri saborno poricali ma i najmanje učešće Srbije u opsadi Sarajeva, u srebreničkom nemilom događaju, u etničkom čišćenju ili u kakvoj god daleko bilo pljački

Koridor 10 i druge priče

14.април 2010. Zoran Majdin

Igranka bez prestanka

Da bi se realizovao kapitalni infrastrukturni projekat kao što je autoput, neophodno je da se ispuni nekoliko uslova: da postoji dobra volja, da postoji plan šta, gde i kada će da se gradi, da se obezbedi čime će, i na kraju ko će. Naizgled jednostavno, ali u praksi veoma komplikovano

Fizičko-tehničko obezbeđenje u Srbiji

Čuvari teške ruke

Prebijanje košarkaša Partizana ispred jednog noćnog kluba, hapšenje počinilaca i javno emitovanje tog čina otvorili su mogućnost da se u Srbiji otvori debata o tome ko sve nosi uniformu i oružje i da li to neko kontroliše. Na zakon koji bi to uredio čekaće se još neko vreme

Slučaj Katarine Rebrače

14.април 2010. Jasmina Lazić

Humanitarni bankrot

Direktor Instituta za onkologiju i radiologiju u Beogradu dr Nenad Bogunović kaže za "Vreme" da nije prijavio Katarinu Rebraču policiji: "Ja sam uradio ono što je moja dužnost, a to je da informišem nadležne o nekim činjenicama. Dakle, nisam je prijavio. Uz to, nebitno je ko ju je prijavio. Bitni su rezultati istrage koja je u toku"

Intervju – Oliver Regl, predsednik Izvršnog odbora Raiffeisen banke

14.април 2010. Ana Radić

Dobitna konzervativna strategija

"Restriktivna politika koju je vodila Narodna banka Srbije doprinela je da ceo sektor krizu dočeka vrlo spremno, sa visokom kapitalizacijom i velikim rezervama likvidnosti. Takva metoda bila je opterećenje za poslovanje banaka u mirnijim vremenima, ali sa recesijom-pokazala je svoje prednosti", kaže sagovornik "Vremena"

Lisica i ždral

14.април 2010. Ljubomir Živkov

U poseti kod Zorice Tomić

Nećete vas dvoje do penzije da pišete iz glave kako vam se kad šta ćefne, nego ćete blago meni na teren: tako su se tragom ambasadorkine kirije Lisica i Ždral obreli u Parizu

Prvo izvođenje Betovenove 9. simfonije u Srbiji

07.април 2010. Zorica Janković

Opojna moć krasote

"Tako impozantan broj članova zbora i orkestra na pozornici (126 pevača i 73 svirača) nije se do tada video u Beogradu"

Portret savremenika – Darko Šarić

07.април 2010. Zoran Majdin

Visoki službenik međunarodne narko-korporacije

Sedamnaest godina se uspinjao ka vrhu piramide organizovanog kriminala, širokogrud i surov, izgradio je takoreći imperiju vrednu nekoliko stotina miliona evra koja se, međutim, sad rašiva i kruni. Za vratom mu je Interpol, a on se negde krije: da li u vili na nekom egzotičnom ostrvu, da li u planinskoj kolibi u nekoj balkanskoj nedođiji, za sada je nepoznato

Investicije

07.април 2010. Jelena Jorgačević

Rafinerija na čekanju

Da li će se investicija stopirati i da li bi na taj način Srbija snosila i neke pravne konsekvence. U Komiko oilu se nadaju da do toga neće doći. Do sada, oni su zbog čekanja imali velike materijalne gubitke

Osuda ratnih zločina

07.април 2010. Vera Didanović

Srebrenica i partijska trgovina

Uprkos različitom odnosu prema predloženoj Deklaraciji, poslanici su se, izgleda, ujedinili u jednom – u tome da su se, donoseći odluku o načinu glasanja, rukovodili prvenstveno sopstvenim političkim interesima, a tek na drugom mestu elementarnim ljudskim saosećanjem sa nevinim ratnim žrtvama

Srbija i NATO (I)

Od komunističke oštrice do nezvanične članice

NATO je pristupanjem Grčke i Turske 1952. znatno ojačao svoju poziciju na jugu Evrope. Premda je Jugoslavija ostala van Alijanse, njeni strateški planeri su smatrali da joj treba dati čvrste garancije za bezbednost i tako je još više odvojiti od Sovjetskog Saveza i približiti Zapadu. Ovakva računica je odgovarala i Josipu Brozu Titu. On je tražio način da Jugoslavija bude uključena u zapadni odbrambeni sistem, ali i da očuva spoljnopolitičku i vojnu nezavisnost