Intervju – Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova
za vanredne situacije

28.октобар 2009. Zoran Majdin

Civilna, a ne vojna priča

"Nema zemlje u regionu koja u proteklih nekoliko godina nije tražila pomoć od Rusije, nema zemlje u regionu gde ruski avion nije došao i gasio požar: ako se nešto krupno desi, a mi u Nišu budemo imali mogućnost da u toku leta tamo budu avioni, helikopteri za gašenje požara, ako budemo imali magacine sa ogromnom količinom opreme, primera radi za smeštaj lica koja morate da evakuišete, sa agregatima, sa poljskim kuhinjama, zaštitnim maskama, najveći benefit će od toga imati građani Srbije, a onda i građani zemalja u regionu, jer pomoć će stizati brže"

Nuspojave

21.октобар 2009. Teofil Pančić

Lampa za Rišeljea

Tako se te stvari rade: prvo imenuješ Optuženog, i time si oposlio glavni posao, a posle ćeš mu lako već pronaći neki Zločin

Srpsko izdavaštvo danas

21.октобар 2009. Ivana Milanović Hrašovec

Uzmi novce i beži

Skoro svi ozbiljniji ovdašnji izdavači u velikoj meri su ogorčeni i uvređeni moralom vladajuće kulturne politike koja o knjizi ne vodi računa

Readmisija Roma

21.октобар 2009. Momir Turudić

Sanjati na nemačkom

Hiljade mladih Roma koji su godinama živeli u Nemačkoj ne uspevaju da se adaptiraju posle prisilnog povratka u zemlju koja više nije njihov dom

Istorijske hronike

21.октобар 2009. Milan Milošević

Ruski visoki gosti

Kako se nekad govorilo, po formi rusko-srpski odnosi su tradicionalno dobri i u usponu, a po sadržaju, sada imaju više ugljovodonika

Predsednik Rusije u Beogradu

21.октобар 2009. Vera Didanović

Istorija i nova politička ekonomija

Da li Beograd sprema rezervnu opciju za slučaj odustajanja EU od proširenja na Balkan ili je reč o "pametnom balansiranju" male Srbije u odnosima sa velikim silama

Digitalna pismenost kao uslov napretka

14.октобар 2009. Ana Radić

Siromah plaća dva puta

"Ne ulaže se novac u obrazovanje, pa posle imamo kao posledicu smanjenu produktivnost poslovanja i greške u radu", naveo je Dragan Domazet za "Vreme"

Reforma pravosuđa

14.октобар 2009. Tatjana Tagirov

Kadrovi i njihov višak

Bilo bi dobro da, bar nakon što novi pravosudni dužnosnici budu izabrani, na uvid javnosti daju svoje biografije iz kojih se može zaključiti zašto su izabrani oni, a ne neki drugi

Nuspojave

14.октобар 2009. Teofil Pančić

Lagumska posla

Nagradno pitanje glasi: kako se demokratska politika slaže sa etničkim čišćenjem zemunskih ulica

Zoom

14.октобар 2009. Dragoljub Žarković

Srbi i Bosna i Hercegovina – Tri divlje mačke u istom džaku i moguća uloga taze dobitnika Nobelove nagrade za mir u cepanju te vreće

Sastanak u vojnoj bazi Butmir pokazao je da se oko "mirne Bosne" ne slažu ni SAD i Evropska unija, pa je to sad već čitav "mačji hor" i bilo bi zanimljivo to gledati iz nekog neutralnog ugla da nas život i istorija nisu naučili da bosanski jadi ne mogu proći bez velikog belaja, a da se to nekako, ovako ili onako, olupa i o ovodrinsku glavu

Portret savremenika

14.октобар 2009. Tamara Skrozza

Grešnica i buntovnica

Želeći da šokira i samim tim privuče publiku, Severina je profitirala na svom "imidžu grešnice i buntovnice", ali povremeno doprinosila i ozbiljnoj javnoj diskusiji o ozbiljnim i teškim temama

Oslobođenje Beograda

14.октобар 2009. Filip Švarm

Naši tragični, slavni i veliki dani

U noći 19. na 20. oktobar 1944. partizan Mladen Petrović, dok su se još razmjenjivale granate i rafali, razvio je jugoslavensku trobojku sa petokrakom na tada najvišoj zgradi u gradu – palati "Albanija". Beograd je konačno bio slobodan

Intervju – Aleksa Đilas, sociolog

14.октобар 2009. Ljiljana Smajlović

Nade i planovi zaboravljenih emigranata

"Mi oko ‘Naše reči’ nismo pripadali nikome osim samima sebi." Tim rečima poznati beogradski esejista tumači svojevrsni uticaj malog londonskog emigrantskog časopisa u razvoju opozicionog pokreta u predratnoj Jugoslaviji

Jermenija – Istorijski sporazum sa Turskom

14.октобар 2009. Jovan Hiršl

U senci pogroma

Turski izvori priznaju da je u toku "nesrećnih i tragičnih događaja" za vreme Prvog svetskog rata život izgubilo do 300.000 Jermena, jermenski izvori govore o milion i po žrtava i tvrde da je izvršen genocid. Kako bi normalizovale odnose, dve susedne zemlje dogovorile su se da se na državnom nivou uzdržavaju od istorijskih ocena