TV manijak

17.novembar 2021. Dragan Ilić

Genocid kao komunalni problem

U Srbiji postoji više murala sa Mladićevim likom, neki od njih su nastali i pre vladavine Vučića i SNS-a, ali sam, barem načelno, mogao da prepoznam zvaničan stav države prema temi ratnih zločina. Danas ne mogu

Moral i vrednosti današnje Srbije

17.novembar 2021. Jovana Gligorijević

Junaci našeg doba

Na zidu je haški osuđenik Ratko Mladić. Ispred zida su neki nimalo bezopasni mladići. Okolo je policija, a iza policije država. Ista je to država koja stoji i iza Pinka i Hepija, koja dozvoljava štandove Kapetana Dragana, koja leži na vakcinama, koja gura u javni prostor Branimira Nestorovića

Ova situacija

10.novembar 2021. Filip Švarm

Generalov Robin Hud i Aida Ćorović

Zašto sa strancima sme da razgovara samo predsednik Srbije? Zbog čega Vučić svaki put kada se iznervira potraži utočište u radikalskoj teoriji i praksi? Kolika je dubina ponora moralnog sloma u Srbiji? I kako je žena sa nekoliko jaja u torbi iz vlastitog etičkog imperativa razotkrila svu bedu i licemerje vlasti, njeno podilaženje najnižim nagonima i vlastitoj mračnoj istoriji

Predizborne računice

10.novembar 2021. Slobodan Georgijev

Pouke jednog uspona na vlast

Kada bi se Aleksandar Vučić iz doba pravljenja naprednjaka prebacio u 2021 – prema onome kakav se tad predstavljao – ni on ne bi mogao ni da se približi današnjem Vučiću i bio bi rasturen zbog svog dugogodišnjeg političkog slepila, izdaje srpstva, stana dobijenog u vreme bombardovanja i mnogo toga drugog. Film o tadašnjem Vučiću koji bi snimio današnji Vučić sveo bi mu rejting na ispod nule. Ipak, može li sadašnja opozicija da ponešto pozitivno nauči i od njega

Naprednjačka Srbija – deset godina posle

10.novembar 2021. Nedim Sejdinović

Kako je kriminal pojeo državu i politiku

Dominaciju kriminala ne može da sakrije ni sama Srpska napredna stranka, opterećena ozbiljnim turbulencijama zbog javno obznanjenih veza najviših funkcionera sa organizovanim kriminalom. Naprednjačke sukobe pomno prate "ekskluzivni" napisi režimskih medija, koji često nisu ni svesni – u strasti unutarstranačkih obračuna – da zapravo nude bezbroj dokaza o tome da su se ovde odavno izbrisale granice između države, njenih institucija i organizovanog kriminala

Lični stav

03.novembar 2021. Vlada Šahović

Ljudska prava su nedeljiva

Da je stanje u Srbiji po pitanju zaštite i uživanja ekonomskih i socijalnih prava zabrinjavajuće, pokazuju brojni indikatori. Broj ljudi koji su u riziku od siromaštva, broj neformalnih naselja u kojima se živi bez vode ili struje, umanjenja radnih prava i minimalac koji ne dostiže iznos minimalne potrošačke korpe, jasno ukazuju na to

TV manijak

03.novembar 2021. Dragan Ilić

Crna svadba, beli kljun, ili srpski Jodžimbo

Integritet autora, baš kao i novinara, jesu njen/njegov rad i profesionalnost koje potpisuje imenom i prezimenom. Na dobitku je tada i publika, koja bi u idealnom slučaju sama mogla da bira šta će da gleda

Klimatske promene

03.novembar 2021. Slobodan Bubnjević

Crni usud

Republika Srbija proizvodi samo oko 1,2 promila ugljen-dioksida koji se godišnje u svetu emituje u atmosferu, ali bi smanjenje ove emisije moglo biti skuplje od bilo koje druge nevolje koja je zadesila Balkan

Lični stav

27.oktobar 2021. Miloš Jovanović

Prepreke uspešnoj borbi protiv organizovanog kriminala

Položaj policije u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, na čijem čelu se nalazi ministar koji je politički funkcioner, u samom startu ograničava redovan rad, a posebno rad u politički osetljivim predmetima. Na taj način se sprečava potencijalno otkrivanje veza između državnih predstavnika i organizovanog kriminala, a upravo otkrivanjem tih veza se može zaključiti da li je borba protiv ove pojave efektivna ili ne. Pored toga, ustaljena je praksa da sa dolaskom novog ministra unutrašnjih poslova dolazi do smene načelnika uprava / policijskih uprava i postavljanje novih po kriterijumu ličnog poznanstva sa ministrom

Lični stav – Konferencija o klimatskim promenama u Glazgovu COP26

27.oktobar 2021. Fransin Pikap

Može li svet da preokrene tok klimatskih promena

Srbija će morati da pokaže spremnost da se preorijentiše na ekonomiju koja se manje oslanja na fosilna goriva. Smanjenje zavisnosti od ove vrste goriva doneće i druge pozitivne efekte za srpsku privredu, jer će postati konkurentnija na inostranim tržištima. To se naročito odnosi na EU kao najznačajnije izvozno tržište Srbije, kao i na ekonomski razvijenije zemlje gde se već favorizuju roba i usluge sa smanjenim ugljeničnim i ekološkim otiskom. Ovo je posebno važno uoči uvođenja novih ugljeničnih carina i taksi pri uvozu strateških dobara proizvedenih van EU, koje se očekuje 2023. godine