Pisac u diplomatiji

12.мај 2005. Miroslav Karaulac

Andrić u Berlinu

Ivo Andrić je između dva svetska rata bio visoki službenik Ministarstva inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije. Iz rukopisa knjige Andrićeve godine u diplomatiji Miroslava Karaulca, jednog od najozbiljnijih i najpouzdanijih proučavalaca dela i života Ive Andrića, "Vreme" ekskluzivno objavljuje poslednje poglavlje ove studije koje se odnosi na najkontroverzniji deo Andrićeve diplomatske karijere – njegovo službovanje u Berlinu u periodu između 1939. do 1941. godine, u kojem se otkrivaju neki do sada nepoznati detalji iz piščeve biografije

Lisica i ždral

12.мај 2005. Ljuba Živkov

Confessions

Možda je u školskoj arhivi još moj pismeni gde o sebi pišem kao o cariniku koji je istovremeno i mađarski i jugoslovenski: putnik samo jednom otvara torbu i samo jednom plaća carinu, bilo da ide u Mađarsku ili iz Mađarske

60 godina od sloma fašizma - jedno sećanje na Oslobođenje

12.мај 2005. Izbor - M. Milošević

Za pobedu, ili „Ljes rubjat, šćepki letjat“

Za svedoka tog vremena biramo neobičnu ličnost: Đorđe Lobačev, Rus, rođen u Skadru 1909, gde mu je otac bio ruski carski vicekonzul; krstio ga vojvoda grahovski i zetski knez Dimitrije Petrović Njegoš; detinjstvo i ranu mladost proveo je u Novom Sadu; diplomirao je Istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu; bio ilustrator "Politike", nacrtao je prvog srpskog strip junaka. Od oktobra 1944. do maja 1945. bio je prevodilac u štabu general-lajtanta Vladimira Ivanoviča Ždanova i s Crvenom armijom išao do Beča. Po zakonu iz 1946, izabrao je sovjetsko državljanstvo, a ostao da živi u Beogradu. (Jedan član PK Srbije, možda Pribićević, tada je rekao: "Mislim da onaj koji danas ne bi hteo da postane sovjetski građanin, ne bi mogao da bude ni jugoslovenski građanin.") U vreme Informbiroa prognan u Rumuniju, gde je crtao političku karikaturu u nedeljnom listu Kominforma "Za trajni mir i međunarodnu saradnju". Tek posle Staljinove smrti odlazi u Rusiju, jer ranije nije smeo, živeo je u Sankt Peterburgu, gde je nacrtao prvi sovjetski strip. Povremeno dolazi u Beograd posle 1964, gde je 1997. štampana knjiga njegovih sećanja Kad se Volga ulivala u Savu. Iz te knjige biramo nekoliko detalja – zato što opisuju kako je oslobađan deo grada u kome se nalazi naša redakcija i zato što lapidarno, a plastično i upečatljivo osvetljavaju mešavinu straha i egzaltacije, kovitlac Oslobođenja, kad "seku šumu, a iverje leti"

Istorija, antifašizam i kinematografija

Živjeće ove slike

Malo ko od nas može drugačije da zamisli našu ili svetsku prošlost, pogotovo Drugi svetski rat, mimo slika iz filmova. Te slike i predstave su toliko jake da dolazi do sasvim paradoksalnih obrta: na primer, dovoljno je setiti se ravnogorskih majskih teferiča i videti da u našoj zemlji današnji sledbenici ravnogoraca svoj vizuelni imidž neguju po ugledu na filmove Veljka Bulajića i TV drame Save Mrmka

Most kod Beške

12.мај 2005. Željko Naić

Zevanje pukotine

Popravka se ne sme odlagati, progresija oštećenja je neizbežna, a kolaps konstrukcije bi nastupio trenutno i bez znakova upozorenja

Privatno i javno zdravstvo

12.мај 2005. Milan Dudvarski

Pravo na partnerstvo

Varničenja oko načina na koji će se reorganizovati ovdašnje zdravstvo traju već dugo. Svaki predlog za rešenje tog pitanja izaziva manju ili veću buru, otkrivajući postojanje jakih interesa u čijem sudaru stradaju građani

Iz stručnog ugla

12.мај 2005. Radosav Gojak

Desetine miliona evra razloga

Svaki ponuđač koji na tenderima u Srbiji konkuriše sa stranim radnicima koji rade na crno i dobije posao kao najpovoljniji ponuđač zbog niske cene, nanosi milionsku štetu budžetu Srbije na ime neplaćenih radnih dozvola, poreza i taksi

Intervju - Ambasador Mauricio Masari, šef Misije OEBS-a u SCG

12.мај 2005. Duška Anastasijević

Čekajući nacionalnu strategiju

Borba protiv korupcije dug je proces. Napredak je uočljiv pre svega u oblasti zakonodavstva ali problemi nastaju prilikom primene tih zakona

Nafta, država i privatnici

12.мај 2005. Sijka Pištolova

Još samo dinar, ministre

U narednih godinu dana iz prerađivačkih kapaciteta preseliće se 17,5 miliona dolara državnog novca u privatne džepove – optužuje Vladu Srbije menadžment pančevačke rafinerije. Da li posle ministarske galantnosti možemo očekivati da srpski šeici cisternama zaposednu i državne naftne bušotine

Umiranje Bora

11.мај 2005. Zoran Majdin

Na ivici velike rupe

Ako se u Bor ulazi sa južne strane, putem koji ga povezuje sa Koridorom 10, utisak je da je to grad pravljen po meri čoveka: izrazito je urban, sa dobrom infrastrukturom, širokim ulicama i lepim drvoredima. Utisak je malo drugačiji kad se priđe centru grada nad kojim se uzdižu dva ogromna fabrička dimnjaka kao simboli industrijskog napretka. Zgrade su prekrivene odbojnom patinom, svojstvenom svim industrijskim gradovima. Nekoliko stotina metara od centra prema severu zjapi ogromna rupa prečnika desetak, a duboka skoro pola kilometra, neuklonjiv spomenik stogodišnjoj eksploataciji bakarne rude, napušteni kop koji je bukvalno progutao polovinu starog gradskog jezgra. Obod rupe se i dalje urušava, vukući u provaliju kuće u blizini koje su eksproprisane i stanari raseljeni, ali u njima trenutno žive romske porodice koje boljeg smeštaja nemaju. Pejzažom dominiraju, dokle pogled dopire, žuta boja sumpora, siva jalovina i crna šljaka

Intervju - Predrag Bubalo, ministar za privredu i privatizaciju u Vladi Srbije

11.мај 2005. Dimitrije Boarov

Teški pregovori s MMF-om

"Od nas se traži, a mi to i inače moramo učiniti, da se obavi temeljna rekonstrukcija penzionog sistema. Nigde u svetu nije zabeleženo da se iz državnog budžeta izdvaja toliko za penzije kao kod nas"

Intervju - Milorad Pupovac, predsednik Srpskog narodnog veća u Hrvatskoj

11.мај 2005. Jelena Grujić

Organizacija umesto homogenizacije

"Očekujemo da ćemo osigurati participaciju u vlasti u mestima gdje Srbi imaju većinu, ali i gde je nemaju. Mi jesmo manjina ali, i po ustavnom zakonu i po broju, imamo prava na donošenje odluka"

Život i misao Ksenije Atanasijević

05.мај 2005. Slobodanka Ast

Čestitam vam gospođice, ušli ste u pakao!

Zašto je dr Ksenija Atanasijević, značajni filozof i prevodilac filozofske literature, prva univerzitetska nastavnica u Kraljevini Jugoslaviji koja je ostavila impozantan opus od oko 400 bibliografskih jedinica, ekskomunicirana sa Beogradskog univerziteta 1936? Zašto je raznim smicalicama akademskih koterija, intrigama kolega intelektualno inferiornijih od nje, koji su pribegavali i nezakonitim radnjama, prekinuta profesorska karijera ove briljantne naučnice, koja je uz Isidoru Sekulić i Anicu Savić-Rebac smatrana "najučenijom srpskom ženom"? Odgovore na ova pitanja pruža monografija Ljiljane Vuletić Život i misao Ksenije Atansijević koja se upravo pojavila iz štampe

Arsen Dedić

05.мај 2005. Dragan Kremer

Vodič od devedesete:Arsen i nove čipke

Prošlo je petnaest uglavnom mučnih sezona otkad je Arsen Dedić, najvažniji kantautor jugoslovenskog prostora, poslednji put nastupao u Srbiji. Sledeće nedelje će u Beogradu nastupiti bar dve večeri, i to u dvorani Doma sindikata, gde je pre četiri decenije održao svoj prvi solistički koncert, i u Novom Sadu. Ovo što sledi je pregled Dedićeve karijere u poslednjih petnaest godina

Intervju: Hjugo Hamilton, pisac

05.мај 2005. Sonja Ćirić

Oslobađanje

"Mi nikada nećemo moći da zakoračimo u budućnost bez gledanja u prošlost. To je način da razumemo budućnost. To važi i za Nemce, i za Irce i za vas"

Intervju - Biljana Srbljanović

05.мај 2005. Sonja Ćirić

Ožiljci na svima

Ja pišem o svojim osećanjima, košmarima, snovima, o svojim prvim borama, o ožiljcima koji zarastaju na svima nama, a da ih nikada niko ne leči, o svojim razočarenjima i promašenim iluzijama