Đukanović i Vučić u odbrani Koluvije

06.октобар 2021. Slobodan Georgijev

TV legalizacija Jovanjice

Ako sutra neko bude pitao Vladimira Đukanovića šta je u životu radio osim odbrane ratnih zločinaca i pokušaja da bude doktor nauka i direktor Lutrije Srbije, moći će da kaže kako je jedini uspeo da kao advokat dovede svog klijenta Predraga Koluviju pred kamere i dâ mu mogućnost da se uživo "brani". U tom je dobio i dalekometnu podršku Aleksandra Vučića iz Dubaija

Život na kanabetu – Vlast protiv mozga

01.септембар 2021. Slobodan Georgijev

Zastrašivanje državnih službenika

Znamo da nas Dragan J. Vučićević i slični iz okruženja Aleksandra Vučića – ali i on sam – stalno časte neistinama, poluistinama i lažima. U devet godina na vlasti, zatrovali su javno mnenje Srbije toliko da je ono danas gotovo nevidljivo od taloga i smeća nagomilanih laži, uvreda i podmetanja

Mirovni sporazum između SAD i talibana

18.август 2021. Bojan Stojanović

(Ne)mogući mir

Mir koji je Avganistanu već decenijama preko potreban stavlja se na klimave noge, u situaciji kada se na Bliskom istoku zaoštrava situacija, a velike sile indirektno dolaze u sukob

Intervju – Zdravko Ponoš

04.август 2021. Davor Lukač

Belivukov zatvorski bidermajer za SNS

"U Vučićevoj Srbiji imamo sinergiju pohlepe, nekompetentnosti i bahatosti. Imamo vlast koja koristi kriminalce za suzbijanje uličnih protesta i zavođenje reda na stadionima, službe bezbednosti za organizovanje proizvodnje marihuane i praćenje opozicionih političara i novinara, vladine avione i diplomatsku poštu za iznošenje keša sa ikona iz zemlje, prethodno konvertovanog u devize u namenski gajenim menjačnicama. Slučaj Belivuk je Vučićeva brljotina koja ubrzava njegovu propast. On je toga svestan i zato je krenuo u mahnitu kampanju pravdanja i skretanja pažnje"

SFRJ, 30 godina od početka kraja (2)

23.јун 2021. Nedim Sejdinović

Sanjali najbolji, rasturili najgori

Ne postoji konsenzus o tome kada se krah druge Jugoslavije zapravo desio. Ipak, najveći broj tumača nedavne stvarnosti će nestanak ove države vezivati za 25. jun 1991, kada su parlamenti Slovenije i Hrvatske proglasili nezavisnost. Sa druge strane, kultura je, u inat nacionalistima, porušila postojeće barijere između osamostaljenih država bivše Jugoslavije. O tome svedoče i takozvani obični ljudi koji špartaju po ovim prostorima, osećajući se od Makedonije do Slovenije kao kod svoje kuće

SFRJ, 30 godina od početka kraja (1)

23.јун 2021. Ivan Ivanji

Besmisleni rat

Osećao sam ogroman gubitak svega u šta sam verovao, ali sam na neki način bio pomiren sa tim. Propalo je propalo. Život ide dalje. Danas je početak rata u Sloveniji za mene tek datum u kalendaru koji mi ne budi neke posebne emocije. Samo malo tihe tuge

Ova situacija

19.мај 2021. Filip Švarm

Nebojša iz Beograda i 700.000 naprednjaka

Šta spaja Danila Vučića, "ćevape od ljudskog mesa" i bivšeg ministra unutrašnjih poslova? Kakva vrsta psihologije vlada u vrhu SNS-a? U čemu je bila tajna otpornosti Nebojše Stefanovića? Zašto se Aleksandar Vučić prilikom njegove smene zaklonio iza stranačkih odbora koje ionako nikad ni za šta ne pita? I kako je borba protiv kriminala svemu doprinela

Pozorište

19.мај 2021. Nataša Gvozdenović

Dvokolica i(li) mercedes

Josif Brodski: Demokratija; adaptacija Veljko Mićunović i Slobodan Obradović; režija Veljko Mićunović; Beogradsko dramsko pozorište i Novosadsko pozorište

Podsetnik – Mihalj Bracika Kertes

21.април 2021. Nedim Sejdinović

Zaostavština najslavnijeg carinika u novijoj istoriji

Nema čime se Uprava Carina za Bracikinog vakta nije bavila: obrtala se tu velika lova, novac se slivao i odlivao na različite račune, iznosio u inostranstvo, plenjena je i distribuirana roba raznih kategorija, šverc je cvetao. Carina je bila srce sveopšte korupcije, duša "organizovanog kriminalnog poduhvata". Najveća lova se krila u krijumčarenju nafte, cigareta i motornih vozila. Iako je i kešom izdašno pomagao Državnu bezbednost MUP-a Srbije, znao ju je Bracika obradovati i kojekakvom skupocenom robom. Policija je, recimo, utvrdila da je Carina "tajnoj policiji" ustupila 660 kilograma zaplenjenog čistog heroina

25. januar – 1. april 2001– Sukobi i lutanja

Kraj jednog doba

Đinđićeva vlada formirana 25. januara. 2001. je pred planinom problema koje je zatekla delovala prlično nemoćno: neformalna vlast i dalje je bila u rukama formalno poraženih grupacija; Đinđić nije mogao da računa na lojalnost policije, vojske i službi bezbednosti; država je praktično bila bankrotirala; unutar DOS-a su se odmah stvorile međusobno suprotstavljene frakcije; trebalo je nešto učiniti sa Slobodanom Miloševićem; nad Srbijom su visili trozubac i mreža Haškog tribunala…

Serije – Porodica

07.април 2021. Teofil Pančić

Kandirani šrapneli jedne maničnosti

Zašto je "cela nacija" tako napeto odgledala ova četiri paprena i vatrena televizijska sata kad se ionako dobro znalo šta će biti na kraju? Zato što se ispostavlja da, tačno dvadeset godina kasnije, zapravo još traje bitka za interpretaciju ne samo tog događaja, nego celog jednog dramatičnog istorijskog perioda koji je ka njemu zakonito vodio kroz tuce godina

TV manijak

07.април 2021. Dragan Ilić

Porodica

Ipak je značajno što u doba hiperprodukcije domaćih porodičnih serija koje žele da nas zabave imamo i Porodicu, koja se gleda sa grčem u stomaku. Da se ne zaboravi

Martovski legati

10.март 2021. Zora Drčelić

Istorijski sud sa preletačkom porotom

Svi se u martu sete tragičnog ubistva Zorana Đinđića i haške smrti Slobodana Miloševića, analiziraju se njihove politike, postupci, ideologije i modeli vlasti, zapravo u pokušaju da se razume ovo u čemu sad živimo: despotija azijskog porekla upakovana u nekakav EU marketing. To je ta hobotnica koja je usisala sve moguće ideologije i modele vlasti, napravljen je jedan politički smuti i više se i ne zna šta je Miloševićev a šta Đinđićev legat

Kultura sećanja – Trideset godina od 9. marta

03.март 2021. Momir Turudić

Kada je strah prvi put slomljen

Od lidera opozicije sa početka devedesetih neki više nisu živi, neki nisu na javnoj sceni, a i oni koji jesu, bolje bi bilo da nisu. Kako stvari stoje, kada se jednog dana nešto u ovoj zemlji bude temeljno menjalo, to će učiniti oni koji su dovoljno mladi da 9. mart u sećanju i nemaju. Što možda i nije loše, ostali su previše zatrovani istorijom

Intervju – Dejvid Filips, bivši savetnik Stejt departmenta

24.фебруар 2021. Slobodan Kostić

Razmena teritorija uvek će ostati loša ideja

"Sjedinjene Američke Države će hteti da sarađuju sa Srbijom mnogo intenzivnije kada dođe do potpunog i konačnog sporazuma o uzajamnom priznanju između Srbije i Kosova"

Demografija nekadašnje države

27.јануар 2021. Slobodan Bubnjević

Oni koji je trebalo da se rode

U 2021, godini popisa, možemo da zapazimo kako je tri decenije nakon poslednjeg popisa u Jugoslaviji sa teritorije nekadašnje zajedničke zemlje, koju danas čini šest država i jedna sporna teritorija, iščezlo ukupno 2,5 miliona ljudi

Intervju – Srđan Marković Đile, slikar

29.децембар 2020. Andrej Ivanji

Socijalni eho andergraunda

"Socijalna umetnost se ovde uvek brkala sa socijalističkim realizmom, znaš ono, srećni radnici, presrećni seljaci. Naravno da je građanstvo steklo averziju prema tom terminu. A slikarstvo ne može da bude angažovana umetnost jer je njegova publika mala"

Terorizam – stanje, iskustva, pouke

16.децембар 2020. Davor Lukač

Đavo je u informacijama koje želite da čujete

"BIA, VBA i VOA svakako sarađuju po pitanju razmene informacija o potencijalnim izvorima opasnosti od terorističkih akata na prostoru Srbije, ali je ta saradnja u domenu formalne razmene informacija, ali ne i zajedničkog usmerenog i koordinisanog angažovanja", kaže za "Vreme" penzionisani oficir koji insistira na anonimnosti. Jedan od ključnih razloga je i poremećen sistem vrednovanja rezultata rada svakog pojedinca, pa i službi u celini, koji se zasniva na statističkim parametrima, iako sami sadržaji informacija često ne moraju da imaju ikakve veze sa događajima koji slede nakon toga, pa čak ni sa tačnošću. Što bi se reklo, broj je broj"

Vreme i generacije

28.октобар 2020. Jovana Gligorijević

Od optimizma do straha od sutra

Bebi bumeri, generacija X, milenijalci… Danas su svi oni odrasli i formirani ljudi. Međutim, u protekle tri decenije svet se toliko promenio da ga neko ko je pao u komu 1990. i sada se probudio, verovatno ne bi prepoznao. Svet se promenio, a sa njim i ljudi. I ne, nije samo zbog interneta

1990–2020 – Od pisaćih mašina do 5G mreže

28.октобар 2020. Ivan Ivanji

Troskok u naučnu fantastiku

Pre trideset godina još je postojao SSSR. Te 1990. godine Nelson Mandela je pušten iz zatvora, a Svetska zdravstvena organizacija je došla do zaključka da homoseksualnost nije bolest. Kucalo se na pisaćoj mašini, tek poneko je imao kućni računar, samo su stručnjaci znali da se razvija nešto što se zove World Wide Web, nije svako imao ni bežični telefon, nešto nalik mobilnim telefonima moglo se videti u naučnofantastičnim filmovima, a pametni telefoni su bili nezamislivi. Te godine, kada se ujedinila Nemačka i kada je Slovenija na referendumu izglasala izlazak iz SFRJ, osnovan je nedeljnik "Vreme"

Tri decenije višestranačke Srbije

28.октобар 2020. Zora Drčelić

Ruženje parlamentarizma i demokratije

Još ranih devedesetih pojavile su se negativne asocijacije na pojam demokratija, jer su pokušaj uvođenja demokratije pratili raspad Jugoslavije, ratovi, inflacija, nemaština, kriminal. S tim negativnim asocijacijama povezanim s tranzicijom, pa još i partokratijom koju je zapatilo Miloševićevo doba ali je svoju razradu i vrhunac doživela sa Aleksandrom Vučićem na vlasti, demokratski pokušaji uređenja države nisu imali mnogo šansi

Pomalo lično i veoma nostalgično sećanje na FK »Vreme« (1994–2008)

28.октобар 2020. Ivan Mrđen

„Čelzi“ iz Mišarske

"Ma, svi smo znali da vi naveliko ‘švercujete’ igrače, ali smo vas s vremenom zaista zavoleli, i kao protivnike i kao drugare", rekao mi je jednom prilikom Milovan Vukićević, kapiten ekipe Radio Beograda, našeg "večitog rivala"

TV manijak

28.октобар 2020. Dragan Ilić

Trideset godina zdravog razuma

Televizija predstavlja mnogo više od medija masovne komunikacije. Ona je istovremeno hronika vremena, ali i neobično važan stvaralac identiteta, moćno oružje političke propagande i kontrole društva. Zbog toga je proteklih trideset godina istorije "Vremena" ujedno i istorija borbe za demokratizaciju društva i slobodu medija, prvenstveno televizije

Listanje reporterske beležnice

28.октобар 2020. Dragan Todorović

Vučić je, po sebi, literatura

Ljuba Živkov je znao da kaže da je za dobru reportažu potrebno "dodati malo činjenica", no, otkade je stiglo Zlatno doba, reportaže se same pišu

Vojska i politika

14.октобар 2020. Davor Lukač

Sve isto, a opet »istorijsko«

Predsednik Srbije kaže da vežba poput "Sadejstvo 2020" u mnogim detaljima nije mogla da bude izvedena "ni u doba velike JNA". Da li je zaista tako? Šta su oficiri Vojske Srbije propustili da mu kažu ako ih je uopšte i pitao

Ova situacija

30.септембар 2020. Filip Švarm

Sjaj potamnjelog oktobra

Ko je činio prevagu zbog koje je Milošević izgubio izbore 2000? Šta bi se desilo sa Vučićem da je opstao tadašnji režim? Da li bi umesto kod Trampa u Bijeloj kući, sada sa Šešeljem sedio u palati Bašara el Asada? I čega je na kraju dana predsednik Srbije svjesniji od bilo koga drugog

Intervju – Jovo Bakić, sociolog

30.септембар 2020. Jovana Gligorijević

Opet bih učestvovao u Petom oktobru

"Građani su 5. oktobra 2000. pokazali kuraž i spremnost da se bore protiv jednog autoritarnog režima, a bez toga ne može da postoji republika. Utoliko je reč o važnom istorijskom događaju. No, ono što je usledilo svakako je umanjilo njegov istorijski značaj, jer ishod je kapitalistička oligarhizacija društva"