SAD – Slučaj Ferguson

03.децембар 2014. Jasmina Lazić

Surovo buđenje iz američkog sna

Učestala ubistva crnih građana od strane policije digla su Ameriku na noge, nakon što se pokazalo da američka pravda nije slepa, već se rukovodi belom i crnom bojom kože policajaca i njihovih žrtava. Ponovo se otvara pitanje rasizma u savremenom američkom društvu, koji nije tako lako prepoznati kao u vreme dok su pripadnici Kju Kluks klana palili krstove ispred kuća crnaca

Mađarska – Tajna uspeha Viktora Orbana

05.новембар 2014. Tibor Jona

Za svakoga ponešto

Nedavni masovni protesti zbog poreza na internet otvorili su stara pitanja: da li je premijer Viktor Orban opasan populista, ili državnik koji jača nacionalni i ekonomski suverenitet Mađarske? Dok ga Zapad optužuje da guši demokratiju, Orban se okreće Rusiji i Kini i suvereno vlada Mađarskom

Hongkong – Demokratski protesti

08.октобар 2014. Sanja Radović

Jedna država, dva sistema, mnogo problema

Kineskoj vladi je stalo da dođe do mirnog rešenja u Hongkongu, ne zbog pritisaka Zapada već da bi pokazala da stvari drži pod kontrolom i da je Tjenanmen davna prošlost. S druge strane, preveliki ustupci demonstrantima mogli bi da povećaju apetite drugih problematičnih oblasti u Kini

Lektira

20.август 2014. Mark Mazeti

Vatra s neba

Nedavno je u izdanju "Lagune" objavljena knjiga Hirurški precizno Marka Mazetija. U njoj ovaj američki novinar, dopisnik "Njujork tajmsa" i dobitnik Pulicerove nagrade, piše o novoj vrsti rata koji su Sjedinjene Američke Države nakon Jedanaestog septembra pokrenule protiv islamskog ekstremizma u Pakistanu, Avganistanu, Jemenu, Somaliji i drugde, kao i o njegovim posledicama. Na temelju dokumenata i iskaza učesnika i svedoka Mazeti govori o ulozi Pentagona, CIA i Bele kuće u ovom tajnom ratu, o angažmanu privatnih bezbednosnih firmi i vojski, kao i o upotrebi bespilotnih letelica, dronova koji po naredbi izvršavaju ubistva "preko daljinskog upravljača". Uz dozvolu izdavača, prenosimo deo jednog poglavlja iz ove knjige

Srbija između Istoka i Zapada

18.јун 2014. Andrej Ivanji

Ruski gas i nemačka medicina

Da li će Srbija morati da zauzme stranu po pitanju ukrajinske krize. Zašto će politika "i Rusija i EU" proći kao deviza "i Kosovo i EU". Kako se Vučić obećao Angeli Merkel, zašto je to kratkovida strategija i kako loše ocene za umetnički dojam kvare prosek visokih tehničkih ocena koje Vučić dobija za klizanje po evropskom ledu

SAD – Ko može da pobedi Obamu

08.фебруар 2012. Ljiljana Smajlović

Pohod lutka Kena na Belu kuću

Republikanska stranka odlučila se da metodom eliminacije bira pretendenta za predsednika SAD. Zašto se u Obaminom štabu unapred oblizuju što će im Mit Romni izaći na crtu i zašto "kavijarski kandidat" ima slabe šanse protiv aktuelnog predsednika

Islamistički terorizam

02.новембар 2011. Miloš Vasić

Ko koristi vehabije

Usred bela dana čovek obučen u vehabijsku nošnju počeo je da puca na američku ambasadu u Sarajevu. Ranio je policajca, ali je uskoro savladan. Ispalo je da je Sandžaklija, da ima veze i tamo i u srednjoj Bosni, ali posredno i u Beču. Napad izgleda kao simboličan čin na ivici samoubilačkog ponašanja i nije prvi takve vrste

Grčka groznica evrozone

05.октобар 2011. Milan Milošević

Davljenik u crvenom mastilu

Korozivna nesigurnost prati krizu suverenog duga obeležena bojaznošću da nastupa debakl "državne akumulacije dugova" teške 7,8 biliona evra, strah da će Grčka bankrotirati, da će se zaraza preneti dalje i da će biti dovedena u pitanje sudbina evrozone. U utorak je agencija Mudis oborila kreditni rejting Italije, čiji dug iznosi 1,9 biliona evra, sa "Aa2" na "A2"

Lični stav – Kina

07.септембар 2011. Dr Neven Cvetićanin

Tajna kineskog kapitalizma

Suštinska razlika između protestantske etike koja stoji u temeljima zapadnog kapitalizma i etike kineskog kapitalizma, nastale iz bogatih kineskih religijskih tradicija, jeste da je prva izrazito individualistička, dok je druga umereno kolektivistička. Tako se pred našim očima rađa ono za šta smo, ubeđeni da kolektivizam asociramo sa komunizmom, a individualizam sa kapitalizmom, mislili da je oksimoron – "kolektivistički kapitalizam"

Kina–SAD

02.јун 2010. Dragan Pavlićević

Znaci ranog proleća

Krajem prošle godine došlo je do vidnog zahlađenja odnosa između Pekinga i Vašingtona: američka prodaja oružja Tajvanu, susret Obame sa dalaj lamom, pobuna Gugla protiv cenzure i povlačenje iz kineskog virtuelnog prostora, kineska ambivalentnost u rešavanju iranskog nuklearnog pitanja... Pred drugi Strateški i ekonomski dijalog Kine i SAD održan u Pekingu krajem maja sve se, međutim, promenilo

Avganistan – Rat protiv talibana

16.септембар 2009. Marko Milovanović

Bez kraja i konca

Dok predsednik SAD Barak Obama i britanski premijer Gordon Braun razmatraju da povećaju broj svojih vojnika u Avganistanu, ruski ambasador u Kabulu Samir Kabulov iskreno je poručio da se nada da Vašington neće napraviti istu grešku koju je 1987. godine napravio Sovjetski Savez poslavši u Avganistan 140.000 trupa koje su nakon dve godine provedene u toj zemlji bile potpuno poražene

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999-2009) II

11.фебруар 2009. Frano Cetinić

Intelektualci i rat

Knjiga Frana Cetinića Pariški kolateralni dnevnik, proljeće 1999 - Nazovi NATO radi umorstva, iz koje prenosimo nekoliko segmenata, pisana je u proleće 1999, a objavljena u proleće 2000 (Vreme, Samizdat b92). To je dnevnik koji je vremenom dobio na vrednosti jer obavešteno, džentlmenski pošteno i lucidno govori o spin doktorima i intelektualcima koji su oblačili maskirne uniforme i potpirivali atmosferu kaznene ekspedicije, o drugim intelektualcima koji nisu bili uhvaćeni u zamku "radosne apokalipse" i koji su se toj ratnoj retorici suprotstavljali, o dendijima humanitarne stvari kao što je Bernar Kušner - i o političarima koji su postupali po formuli "bombardujmo, a posle ćemo videti šta ćemo"

Intervju – Sajmon Kuper, autor knjige Fudbalom protiv neprijatelja

Normalni ljudi na stadionu

"Slažem se s Nikom Hornbijem, autorom Stadionske groznice, kada kaže da knjige ne menjaju stvari, novac ih menja. Mislim da će se, kako Srbija bude postajala malo bogatija i politički stabilnija, vaša fudbalska liga automatski popraviti. Ali nikada neće biti ono što je bila u doba Jugoslavije"

Portret savremenika – Fidel Kastro

03.октобар 2007. Sonja Kovacs

Još jedna revolucija, moliću lepo

Taman kad Kastrovo ćutanje palanačke priče uzdigne na nivo političke analize, "Njujork tajms" na naslovnoj strani ponovo objavi mesto i datum njegovog rođenja i detalje o invaziji u Zalivu svinja, pa se uzbune bivši i sadašnji predsednici, senatori i agenti, a amazon.com ponudi paket "dve za jednu" – sto prvu i sto drugu ukoričenu biografiju, onda se on – javi. "Evo me", kaže kubanski El Maximo i ravnodušno, staračkim glasom dodaje: "Niko ne može tačno da zna kad će umreti"

Iransko-američko nadmetanje

07.март 2007. Duška Anastasijević

Persijska zagonetka

Sa nestankom najljućih suparnika – Sadama Huseina u Iraku i talibanskog režima u Avganistanu – Iran je, posle mnogo decenija, u prilici da proširi svoju moć. Jedina vojska u regionu koja je Iranu mogla da stane na put – iračka vojska – praktično je uništena i stvara se iz osnova. Stajaća vojska Irana broji blizu pola miliona vojnika i sedam puta je snažnija od saudijske armije

Samit u Havani

20.септембар 2006. Sonja Kovacs

Nesvrstani bez – svrstanih

Fidel Kastro se, iako su ga mnogi očekivali, nije pojavio na otvaranju 14. samita nesvrstanih. Zato su reči dobrodošlice preuzeli venecuelanski predsednik Hugo Čavez i iranski Mahmud Ahmadinedžad

Ko vlada Latinskom Amerikom

12.април 2006. Sonja Kovacs

„Neozbiljni“ opasni konkurent

Fascinantna je sposobnost venecuelanskog predsednika da se u jednom jedinom danu nađe na nekoliko različitih mesta, obavi sasvim različite poslove, najavi nekolicinu novih planova i obelodani bar jednu senzacionalnu vest

Iran

08.март 2006. Momir Turudić

Nuklearna ili naftna kriza

Iranski nuklearni slučaj koji već mesecima potresa svet neprijatno podseća na dešavanja koja su prethodila invaziji na Irak. Bezbrojne komisije koje su godinama po Iraku tražile hemijsko i biološko oružje redovno su slale izveštaje da takvo oružje nije nađeno, ali je propagandna mašinerija radila svoj posao. Dok se vesti o tim izveštajima nisu objavljivale ili su bile svedene na nekoliko redova izgubljenih po uglovima unutrašnjih stranica novina, mogućnost postojanja takvog oružja je histeričnom vikom, koja ne dopušta drugačije glasove, transformisana u neoborivu istinu koja je poslužila kao ključni argument za okupaciju

Venecuela

01.децембар 2005. Sonja Kovacs

Predsednik – provokator

Nakon neuspelog pokušaja izglasavanja nepoverenja venecuelanskom predsedniku Hugu Čavezu 2000, jednog puča 2002, dva štrajka i referenduma na sličnu temu 2004, parlamentarni izbori koji se održavaju u nedelju mogli bi značiti početak kraja za opoziciju Venecuele

Antiglobalizam

10.новембар 2005. Sonja Kovacs

Maradona vs. Buš

Veni, vidi i "’ajde kući sa sporazumom o tome da sporazuma nema". Od 34 državnika koji su učestvovali na četvrtom sveameričkom samitu u argentinskom gradu Mar del Plati, najbolje je prošao 35-i, Fidel Kastro

Knjige - Čaj u Sahari Pola Boulsa

29.септембар 2005. Zoran Paunović

Odavde niko ne izlazi živ

Izdavač: Rende, Beograd, 2005.
Prevod sa engleskog: Vladimir Arsenijević Stožernim umetničkim ostvarenjima ovog pokoljenja pisaca, koje će nešto kasnije biti nazvano bit-generacijom, s pravom se smatraju romani Goli ručak Vilijama Berouza i Na putu Džeka Keruaka. Najčešće se, međutim, previđa pionirska uloga Pola Boulsa: on je bio taj koji je romanom Čaj u Sahari (1949) budućim bitnicima poručio da izlaz ne postoji, ali da ga svakako treba tražiti do poslednje kapi ne samo krvi već i svih ostalih telesnih tečnosti

Argentina

17.август 2005. Sonja Kovacs

„Obećana“ zemlja

Uki Goni, argentinski istoričar i autor knjige Istinita Odessa, tvrdi da je u Argentini pronašao podatke o boravku najmanje 300 visoko rangiranih nacista, napominjući da su dokumenta o nacistima u ovoj zemlji u dva navrata bila uništena

Centralna Azija

20.јул 2005. Boris Varga

Varljive domine

Nakon predsedničkih izbora u Kirgiziji, novoizabrani šef države Kurmanbeg Bakijev je na prvoj konferenciji za štampu zatražio od Vašingtona da odredi tačne datume izmeštanja američkih vojnih baza sa teritorije te bivše sovjetske republike. Analitičari procenjuju da su se u poslednjih mesec dana političke prilike u Centralnoj Aziji ponovo okrenule na stranu Moskve