Rusija – Slučaj Navaljni

10.фебруар 2021. Milan Milošević

Sibirski pacijent u Mornarskoj tišini

Onima koji mnogo preteruju, povratak u Rusiju žestokog Putinovog kritičara Alekseja Navaljnog ličio je na povratak Lenjina u zašvajsovanom vagonu 1917. A onda se otkrilo neprijatno lice te "Putinove žrtve koja je preživela novičok". Nastavlja se špijunsko-politička saga, čija će dužina trajanja biti obrnuto proporcionalna broju verifikovanih činjenica

SAD – Šta čeka Džozefa Bajdena

20.јануар 2021. Stevan Nedeljković

Poziv za buđenje u Beloj kući

Tačno u podne dvadesetog dana prvog meseca u godini, Džozef Robinet Bajden Mlađi položio je zakletvu i postao 46. predsednik Sjedinjenih Američkih Država. Prvi put u američkoj istoriji poraženi kandidat nije zvanično priznao izborni poraz. Posle više od dva veka "nezvani gosti" su vršljali po Kapitolu, a nakon više od 150 godina odlazeći predsednik nije prisustvovao ceremoniji inauguracije osobe koja će ga zameniti u Beloj kući

Jugoslovenski španski borci

28.децембар 2020. Marko Fernandez

Kome je zvono zvonilo

U svetu bez ideologije gotovo nerazumljivo zvuči priča o 1800 Jugoslovena koji su zbog svojih ideala dobrovoljno otišli u Španiju da se bore protiv fašizma. Svaka od tih sudbina bila bi roman za sebe. Za mnoge španske borce prave muke su počele tek kada je republika poražena i Španijom zavladao Franko. Oni koji su preživeli uživali su ugled "španske elite" u socijalističkoj Jugoslaviji. Od ove godine njihovi potomci, u znak zahvalnosti, mogu od Španije da dobiju državljanstvo

Globalni izazovi i terorizam u 2021.

23.децембар 2020. Uroš Mitrović

Svet na prekretnici

Da li svetu predstoji poslednji čin borbe sa pandemijom virusa kovid 19 i da li je rat vakcinama neizbežan? Ima li leka za rastuću globalnu nejednakost i ogroman broj izgubljenih poslova tokom epidemije? Ko će zauzdavati digitalne moćnike i ograničiti posledice sajber terorizma? Da li će nova američka administracija napraviti zaokret od Trampove politike i hoće li brojna krizna žarišta u svetu konačno izaći iz spirale nasilja? Sve to su samo neka od pitanja na koja čovečanstvo traži urgentni odgovor u bliskoj budućnosti

Džon le Kare (1931–2020) – Lična perspektiva

16.децембар 2020. Filip Švarm

Špijun kojeg su volela četiri novinara

Ničeg herojskog, epskog ili glamuroznog poput Džejmsa Bonda tu nema. Le Kareovi špijuni su obični ljudi – pijanice, kockari, varalice, kurvari, egocentrici i ekscentrici, paranoici, nasilnici, licemeri, desperadosi, ubice, birokrate ali i sentimentalne ličnosti, naivčine, idealisti, bogotražitelji, genijalci čija se kreativnost i sposobnost troše u jalovom nadmetanju dve supersile

Lični stav

02.децембар 2020. Dragan Šutanovac

Svako za sebe

Nakon bolnog iskustva Jermenije sa Organizacijom dogovora o kolektivnoj bezbednosti u sukobima u Nagorno-Karabahu, postavlja se pitanje zašto bi se Srbija opredeljivala za unapređenje saradnje sa ODKB-om

Nagorno-Karabah – Moskva kao garant primirja

11.новембар 2020. Milan Milošević

Ruski mir na Kavkazu

Brzo raspoređivanje ruskih mirotvoraca u Nagorno-Karabahu govori o rešenosti Moskve da arbitrira u konfliktima u tzv. bliskom inostranstvu

1990–2020 – Od pisaćih mašina do 5G mreže

28.октобар 2020. Ivan Ivanji

Troskok u naučnu fantastiku

Pre trideset godina još je postojao SSSR. Te 1990. godine Nelson Mandela je pušten iz zatvora, a Svetska zdravstvena organizacija je došla do zaključka da homoseksualnost nije bolest. Kucalo se na pisaćoj mašini, tek poneko je imao kućni računar, samo su stručnjaci znali da se razvija nešto što se zove World Wide Web, nije svako imao ni bežični telefon, nešto nalik mobilnim telefonima moglo se videti u naučnofantastičnim filmovima, a pametni telefoni su bili nezamislivi. Te godine, kada se ujedinila Nemačka i kada je Slovenija na referendumu izglasala izlazak iz SFRJ, osnovan je nedeljnik "Vreme"

Sukob SAD sa Rusijom i Kinom – Opasne igre velikih sila

21.октобар 2020. Milan Milošević

Diplomatija nuklearnih topovnjača

Nakon što mu je preventivno dodeljena Nobelova nagrada za mir, predsednik SAD Barak Obama se u govoru 5. aprila 2009. godine zahvalio i zakleo da će "zaustaviti hladnoratovsko razmišljanje". Sadašnji američki predsednik Donald Tramp je okrenuo zupčanike istorije u suprotnom smeru zveckajući sve češće nuklearnim arsenalom dok traje natezanje oko produžavanja poslednjeg međunarodnog sporazuma o kontroli atomskog naoružanja

Svet, Srbija, pandemija

14.октобар 2020. Jovana Gligorijević

Treći talas dolazi

Broj novozaraženih koronom divlja u celom svetu, evropski lideri proglašavaju poraz, a Srbija nije spremna ni za sezonski grip

Nagorno-Karabah – Rat između Jermenije i Azerbejdžana

07.октобар 2020. Milan Milošević

Regionalni sukob sa globalnim odjekom

Na Kavkazu se zahuktava oružani sukob između Azerbejdžana i Jermenije oko kontrole teritorije Nagorno-Karabaha. Pitanje svih pitanja na Zapadu je da li ovaj regionalni konflikt može da dovede do sukoba između Rusije, koja načelno podržava Jerevan, i članice NATO-a Turske, koja se otvoreno stavila na stranu Bakua. Malo detaljniji uvid u situaciju pokazuje da je to malo verovatno

Dezinformisanje javnosti

23.септембар 2020. Jelena Jorgačević

Proizvodnja laži kao biznis

Gde smo, kada je reč o kreiranju i osetljivosti na lažne vesti? Na kome leži odgovornost za zagađenje javnosti? Koje su najopasnije posledice takvih vesti? Kako se protiv njih boriti? Koliko je naš medijski sistem propustljiv, i u kojim segmentima, a koliko su građani prijemčivi na lažne vesti? Na kome sve leži odgovornost za stvarnost u kojoj smo

Esej

16.септембар 2020. Gvido van Hengel

Velike ideje i male utopije

Intelektualca Dimitrija Mitrinovića, člana Mlade Bosne, holandskog psihijatra Frederika van Edena i nemačkog filozofa Eriha Gutkinda pre sto godina spojila je večito aktuelna ideja o saradnji zarad dobrobiti čovečanstva, a njihova saradnja je zainteresovala holandskog istoričara i pisca Gvida van Hengela (studirao u Groningenu, Jeni i Beogradu, doktorirao na temi o Mladoj Bosni, napisao studiju Dani Gavrila Principa, a sa Borisom Stanićem objavio grafički roman Atentat) da je opiše u knjizi Vidovnjaci (Amsterdam, 2018), koju će ove jeseni objaviti izdavačka kuća Clio u prevodu na srpski i hrvatski jezik (Jelica Novaković-Lopušina, šef prevodilačkog tima, i Mila Vojinović su iz Beograda, a Giola Ulrich Knežević i Radovan Lučić Lutz su iz Zagreba) zato što su se i protagonisti knjige dopisivali na svojim, različitim jezicima. Osim o Mitrinoviću, Gutkindu i Van Edenu, za "Vreme" kao i u Vidovnjacima, Gvido van Hengel piše o utopiji i Novoj Evropi

Mini intervju – Zdravko Ponoš, potpredsednik Narodne stranke

16.септембар 2020. V. Obradović

Rikošet politika

"Srbija pod Vučićem će nastaviti da leluja od nemila do nedraga, a primicaće se bliže onome ko Vučiću, u tom trenutku, za opstanak na vlasti ponudi bolju cenu koju može da plati nacionalnim interesima. Trenutno su ga opčinili obećanja i đinđuve iz Bele kuće. Dokle će i da li će i posle 3. novembra, videćemo"

Vojska, politika, diplomatija

16.септембар 2020. Vukašin Obradović

Strategija kreni, stani

Na osnovu otkazivanja učešća na vojnoj vežbi "Slovensko bratstvo 2020" ne treba izvlačiti nikakve dugoročne zaključke poput najave okretanja Zapadu ili distanciranja od Moskve. Srbija je kupila još šest meseci za svoju strategiju "ni Istok ni Zapad" pod uslovom da takva strategija uopšte postoji

Spoljna politika Srbije

16.септембар 2020. Momir Turudić

Vetrokaz u oluji

Kako će se iz galimatijasa obaveza iz Vašingtona vlast u Srbiji izvući, a da se nikome ne zameri i nikoga ne slaže, verovatno ni ona sama ne zna. Poznajući njen način promišljanja stvarnosti i sveta, i njene sposobnosti, jedino je sigurno da će cenu eventualnih teških posledica plaćati svi građani ove zemlje

Politički život

26.август 2020. Nikola Tomić

Doba neizvesnosti

Pandemija, psihologija i ekonomija, Kosovo, Amerika i Rusija, EU i reforme, opoziciona kuvanja, Crna Gora – to su ključne teme i ključni izazovi za dolazeću srpsku jesen i zimu

Intervju – Jelica Kurjak, bivša ambasadorka Srbije u Rusiji

26.август 2020. Vukašin Obradović

Putin neće dati Belorusiju

Vladimir Putin je Emanuelu Makronu rekao da se Zapad ne meša u unutrašnje stvari Belorusije. Kada je trećeg dana protesta u Belorusiji Aleksandar Lukašenko tražio pomoć od Putina, rečeno mu je da je Rusija spremna da štiti belorusku zapadnu granicu od NATO-a. Time je jasno rečeno šta je šta, i šta je čije, da je Belorusija "unutrašnje dvorište" Rusije

Rusija – Trovanje Alekseja Navaljnog

26.август 2020. Milan Milošević

Sibirski pacijent

Hronika nerazjašnjenog trovanja ruskog opozicionara, blogera i kritičara Vladimira Putina Alekseja Navaljnog liči na početak onih kriminalističkih i obaveštajnih serija čija će se dužina trajanja ispostaviti kao obrnuto proporcionalna broju verifikovanih činjenica

Belorusija – Pobuna protiv Aleksandra Lukašenka

19.август 2020. Ivan Žigal

Kad zastrašivanje zataji

Na ulicama beloruskih gradova protestuju stotine hiljada građana. Novinari državne televizije dali su otkaz, mnoga preduzeća su stupila u štrajk. Ni brutalne intervencije policije, ni masovna hapšenja po nalogu Aleksandra Lukašenka nisu više dovoljni da zastraše ljude, baš kao što mu više ne prolazi igranje neutralnosti između Moskve i Zapada

Intervju – Vojislav Žanetić

12.август 2020. Biljana Vasić

Za ovaj sistem opozicija je samo dekoracija

"Meni već dugo neki politički događaji u Srbiji liče na pokušaje vegetarijanaca da preuzmu mesaru, a pritom i bez osvešćene ideje da bi valjalo da je pretvore u piljaru. To dodatno otežava i egzotična ideja da će promene doneti neki narod ili neki građani, i to protestima, bez ikakve političke organizacije, delovanja..."

75. godišnjica nuklearnog napada na Hirošimu i Nagasaki

05.август 2020. Ivan Ivanji

Dve bombe koje su promenile svet

Da je Frenklin Delano Ruzvelt poživeo još koji mesec duže, pitanje je da li bi SAD ikada na japanskom civilnom stanovništvu demonstrirale razornu moć atomske bombe. Za Harija Trumana, koji ga je kao potpredsednik nasledio, "Mali dečak" i "Debeli čovek" bili su ključni argumenti u političkoj preraspodeli sveta posle Drugog svetskog rata, u kome on sam nije imao značajnu ulogu. Konferencija u Potsdamu bila je njegov trenutak, njegova prilika da pokaže da može da se nosi sa Staljinom – da raspolaže atomskim oružjem

Između Crkve i države

29.јул 2020. Jelena Jorgačević

Portret savremenika, Hram Svetog Save

Gradnja Spomen-hrama Svetog Save nije prvi put u središtu pažnje. Naprotiv, ova monumentalna građevina, čija je gradnja počela pre 85, a ideja o nastanku začeta pre skoro 130 godina, svedok je i akter raznih istorijskih zbivanja, odraz i pokazatelj promenljivih odnosa Crkve i države, simbol verskog i nacionalnog, te njihovog preplitanja. Patrijarh Irinej je šesti velikodostojnik na čelu SPC-a od kada su temelji postavljeni. Čini se zaista da od kada je Hrama, nije bilo tako dobrih odnosa crkvenog i državnog vrha kao što su danas. Imajući u vidu, međutim, kakva je danas država i kakve su vrednosti onih koji je vode, teško da je to dobra vest

Proizvodnja neprijatelja u doba korone

29.јул 2020. Nedim Sejdinović

Davljenje zdravog razuma

Sudeći po najnovijim dešavanjima, Srbija ulazi u novu, prilično opasnu – za neke očekivanu – fazu proizvodnje, markiranja i dezavuisanja "unutrašnjih neprijatelja" i "stranih plaćenika": čitaj – organizacija i osoba koje imaju kritički odnos prema naprednjačkom režimu i većinskom vlasniku Srbije Aleksandru Vučiću. Ovaj model se već primenjivao u Rusiji i pojedinim zemljama kavkaskog regiona i bio je zamajac surovog obračuna autoritarne države sa nezavisnim medijima i nevladinim organizacijama. Možda ćemo uskoro saznati, s tim u vezi, i da li Srbija jezdi ka Evropi ili Aziji. Pre će biti ovo drugo

Istraživanje – Evropa posle pandemije

08.јул 2020. Milan Milošević

Zajedništvo nevernika

Istraživanje o tome kako je na stavove evropskih građana o nacionalnim vladama, EU i mestu Evrope u svetu uticala pandemija kovid-19 pokazuje da se oni opredeljuju za evropsku saradnju radi jačanja, a ne slabljenja nacionalnog suvereniteta. Ukoliko se o tome ne bude vodilo računa, drugi talas evroskepticizma mogao bi se pokazati smrtonosnijim nego do sada

SAD – Knjiga bivšeg savetnika za nacionalnu bezbednost Džona Boltona

02.јул 2020. Aleksandra Kostić

Narcisoidna neznalica sa nasađenim šiškama

Donald Tramp je neverovatno neinformisan. Bio je iznenađen kada je čuo da je Velika Britanija nuklearna sila, mislio da je Finska pod patronatom Rusije, pojma nije imao zašto postoje dve Koreje i zašto SAD podržavaju baš Južnu Koreju. Tramp ni za šta nema strpljenja, ništa ne čita i veoma teško usvaja nove informacije. Ne vodi ga nikakva ideologija, ne pravi planove, ni za šta se ne priprema i u svakoj situaciji improvizuje, piše Trampov bivši saradnik Džon Bolton