
Pregled nedelje
Radikalska praksa: Veliki gazda na zrnu graška
Ma koliko bile nužne, zar sve te nabavke pirinča ili soli nisu idealna prilika za profitiranje na „nacionalnom jedinstvu“? Aktualni režim ni u čemu nema tako bogato i duboko iskustvo
Ma koliko bile nužne, zar sve te nabavke pirinča ili soli nisu idealna prilika za profitiranje na „nacionalnom jedinstvu“? Aktualni režim ni u čemu nema tako bogato i duboko iskustvo
Gost Filipa Švarma i Milana Ćulibrka – glavnih urednika Vremena i NIN-a – je ZDRAVKO PONOŠ, kandidat za predsednika Srbije
Dan primirja zbog evakuacije civila obeležilo je bombardovanje porodolišta u Mariupolju. Iz gradova koji su pod opsadom na sigurno je preko tri humanitarna koridora navodno otišlo oko 35.000 civila. U noći na četvrtak lokalne vlasti više gradova izveštavaju o bombardovanju i granatiranju ruskih trupa. Prema ukrajinskim i zapadnim izvorima u narednim danima očekuje se ofanziva na Kijev
Ukrajinske oružane snage su preživele dve nedelje, ali sada su fragmentirane na manje taktičke sastave koji će očigledno pružati žilavu odbranu. Ukrajinska artiljerija ima neobično visoke rezultate posebno u iznenadnim udarima po dugim kolonama ruske tehnike
Savremena diktatorska društva, kako je govorio Orvel, za razliku od drevnih tiranija, ne ostavljaju narodu nimalo vazduha. Nije im dovoljno samo da uguše slobodu izražavanja, već se trude da ubiju i svaku želju za slobodom. Ali, nema veće zablude od one da je čovek dovoljan sam sebi. Prikrivena sloboda u kojoj navodno možete da uživate pod despotskom vlašću je besmislena, i to je većini ljudi odavno jasno
Šta spaja Aleksandra Vučića i Slobodana Miloševića? Kako to da nakon trideset godina prvi koristi parolu drugog da s njim “nema neizvesnosti”? Kuda vodi lična svevlast, spojena sa preplašenim i poltronskim okruženjem, nedostatkom dijaloga, strogo kontrolisanim medijima i razvaljenim javnim mnjenjem? I može li Vučić išta naučiti iz Miloševićevog i Putinovog primera
Šta građanskoj opoziciji preostaje u narednih dvadesetak dana do predsedničkih, parlamentarnih i beogradskih izbora? Hoće li uspeti da dā valjan odgovor na odsjaj svetske krize i da li će uspeti da (ponovo) stavi fokus na “svoje teme”? Odgovore na ovo pitanje tražili smo od relevantnih opozicionih predsedničkih kandidata, ljudi sa vrha opozicionih lista za republički parlament i političkih analitičara
Šta raditi s ruskom umetnošću i sa ruskim umetnicima, u vreme i u kontekstu varvarske agresije Rusije na Ukrajinu, u vreme u kojem Putinova Rusija postaje parija, izopštenica na toliko mnogo frontova? Ako već “bojkotujemo sve rusko”, šta ćemo sa umetnošću
“Pišu vam i neke žene koje bi vam mogle biti majke, vrijeđaju, psuju, pa školski prijatelji, sve se to toliko čovjeku zgadi. A nitko nije ni pročitao knjigu, tako da se događao fenomen da je književnost bila bitna samo tamo gdje je nitko ne čita. Srećom, nisu ni moji roditelji na mojoj strani, a meni je to drago jer sam tako sigurniji da im se neće nešto loše zbog mene dogoditi”
Prva fotografija Aleksandra kao kralja, jedina Stjepana Radića posle atentata, jedna od poslednjih Nikole Pašića, ali i malih prodavaca semenki, ljubitelja knjiga, kamila u centru grada, Rada Drainca… i ostalih dokaza o Beogradu kojih ne bi bilo bez Ace Simića, našeg prvog foto-reportera. Kao što sada ne bismo znali mnogo toga o strahotama rata u Ukrajini da nema njegovih kolega
Samo 5,3 odsto žena je svojim radom i stvaralaštvom ostavilo trag u Srbiji, i to više onih iz srednjeg veka nego iz dvadesetog, otkrio je Srpski biografski rečnik
Cene goriva u Nemačkoj prešle su pshihološku barijeru od dva evra po litru i to bi mogao da bude tek početak udara na džep vozača. Ruska agresija na Ukrajinu i prateće sankcije poskupeće i grejanje. Alternative ruskim energentima su skupe i daleke. Ali to je, kako se sada govori, „cena slobode“
Dobro smo. Kijev se sprema za odbranu. Naš posao je priprema odbrane zemlje od napada. Rusi su teroristi. Neću otići iz Kijeva
Josifa Visarinoviča Džugašvilija mnogi ovih dana pominju u vezi sa Putinovim ratom u Ukrajini. Staljin je mro na današnji dan pre 69 godina u skladu sa tim kako je živeo. Bio je to kraj jedne epohe
Kao što Srbija nikada nije bila Slobodan Milošević, tako ni Rusija nije Vladimir Putin. Ona je na ulicama i u redakcijama nezavisnih medija. A ovi što u Srbiji brane rusku invaziju nisu nikakvi stvarni rusofili, već putinofili. Ništa ti nemaju sa pravom ruskom kulturom. Njima ama baš ništa ne znače Kandinski, Maljevič, Platonov, Stravinski. Mnogo su im bliži samodršci dinastije Romanov, Raspućin ili Staljin
Dritan Abazović dobio je od Mila Đukanovića mandat za formiranje nove Vlade u Crnoj Gori. Kaže da je obezbedio većinu, ali ovog puta sa novim partnerima
Baklju Miloševićeve neslobode preuzeo je Vučić i nastavio da razara zemlju oslanjajući se na iste motive: ni on, dakle, ne razume šta se dešava u svetu, ili ne želi da razume. To što je, usred ukrajinske krize, priveden da se opredeli za svet, umesto za putinovski mrak, posledica je 1. njegove suštinske nesigurnosti, ili 2. puke trgovine za podršku još jednom mandatu za urnisanje Srbije
Rat se zahuktava, žrtve se mere u hiljadama, izbeglice u stotinama hiljada, kraj se ne nazire. Čitava zapadna hemisfera se u rekordnom roku ujedinila u izolaciji, ekonomskom gušenju i osudi Rusije, u svekolikoj pomoći Ukrajini. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski preko noći postaje filmski heroj borbe za slobodu i demokratiju sa kojim građani širom zapadnog sveta mogu da se identifikuju. Poruka je da se Evropa brani u Kijevu. Slika njegovog obraćanja preko video-linka Evropskom parlamentu je slika, makar privremeno, ujedinjene Evrope. Srbije nema u toj slici
Šta spaja Vučića i predsednika Rusije? Zašto veliki deo građana podržava ruski napad na Ukrajinu? Kakva je tu uloga tabloida i njihovih režimskih pokrovitelja? I kako se zbog svega ovog predsednik našao u nevolji sa svojim biračkim telom
Najnovije istraživanje Galupa pokazuje da čak 52 odsto stanovnika Amerike doživljavaju napad na Ukrajinu kao suštinsku pretnju po interese SAD, čak 85 odsto ima negativno mišljenje o Rusiji, dok skoro polovina misli da se NATO dobro nosi sa čitavom situacijom
Cinculiranje opozicije je razumljivo i očekivano s obzirom na to kakav odnos većina građana ima prema Rusiji i Putinu. Svako zaoštravanje bi im odnelo neke potencijalne glasove, a dali bi bogme i dodatnu municiju režimskim artiljerijskim tabloidima. Ali i vlast se našla u nezgodnoj situaciji. Trebalo joj je koji dan da artikuliše stav, valjda vreme da ispita javno mnjenje i donese odluku koja otprilike glasi: “može da bidne, al’ ne mora da znači”
U nedelju 20. i ponedeljak 21. februara u Beogradu su gostovala dva sasvim različita pozorišta sa dve sasvim različite predstave koje povezuje tema smrti na Balkanu
Pesma nastala u jednoj kafani postala je himna Srbije. Oskar Danon je izabrao Hej Sloveni zato što ju je znao iz Sokolskog društva. Na otvaranju Gete instituta u Beogradu nije se sviralo Nemačka, Nemačka iznad svega zbog poštovanja prema domaćinu. Nezvanična himna Sovjetskog Saveza bila je pesma iz filma Cirkus. I mađarska himna, i srpska, engleska, austrijska carska i ruska carska pozivaju se na boga
Koliko je istorijski maksimum Vučićevog lošeg raspoloženja u poslednjih deset godina zapravo pokazatelj da Srbija reaguje samo na pretnje i ucene
U momentu krize istorijskih razmera, Evropska unija je uspela da se dogovori o zajedničkom odgovoru svih 27 zemalja članica na rusku agresiju na Ukrajinu. To niko nije očekivao, a najmanje Vladimir Putin. Ne treba isključiti mogućnost da će ovo novo preslaganje EU doneti promenu dosadašnje paradigme prema Balkanu